Cupertino je danas predstavio Apple Watch “sat” kojim je zakoračio u domenu “nosivih tehnologija” - ono što tehnološki zapad već neko vrijeme naziva “wearables”. Izbor takvih "gadgeta" je širok, ali zapravo ne postoji niti jedan uspješan. Najdalje je došao Google Glass, ali zbog “beta osjećaja” i cijene od gotovo 10,000 kn daleko je od tržišnog uspjeha. Appleova ekstenzija iPhonea za ruku čini se kao do sada najsolidniji pokušaj da se računalo zgura na zglob ruke. Je li taj koncept opravdan? Cijela ta priča je toliko široka i otvara toliko pitanja da je predstavljanje novog iPhonea 6 bilo gotovo usputni događaj. Slijedi kratak osvrt…

S tim riječima Tomislav Vince citirao je Johna Scullya u uvodu priručnika hrvatskog izdanja “Macworld Vodič kroz System 7.1”, 1994. godine. Citatom je želio reći kako za lokalizaciju na domaći jezik već tada nije bilo previše razumijevanja. Niti 20 godina poslije lokalizirani softver još ne dobiva pravi značaj. Pročitajte kako se Apple Macintosh vrlo rano prilagođavao slavenskim jezicima na našem tržištu, kako su prijevodi evoluirali i koji su sve softveri bili prevedeni.

Jučerašnja Appleova konferencija WWDC (Worldwide Developers Conference) napeto je očekivana jer se zna da Cupertino ima mnogo novosti planiranih za ovu godinu. Takva očekivanja dodatno je potpirio Eddy Cue, Appleov "visoki časnik" za internetske usluge i softver kada je nedavno izjavio da je linija proizvoda koju će objaviti ove godine "najbolja u zadnjih 25 godina". No, jučer nije prikazano ništa od toga, ali..

Kada je Steve Jobs predstavio prvi iPad entuzijasti na Jabučnjaku su odmah prepoznali da se radi o revolucionarnom proizvodu koji će promijeniti mnogo toga, koji će konkurencija kopirati, koji će mnogi u tom trenu kritizirati, a na kraju postati njegovi zagovornici. Predviđanja su bila točna. Prije par godina objavili smo prikaz softvera iBook Author kojim čak i neprofesionalci mogu brzo ovladati i stvarati svoje knjige - ili ono što je mnogo važnije, školske udžbenike. Tada se ovdje povela i rasprava o tome koje su sve prepreke da i naše škole počnu koristiti prednosti ove tehnologije. Kada ćemo dočekati budućnost u hrvatskom obrazovanju tema je razgovora s Marinom Biti, redovitom profesoricom i voditeljicom doktorskog studija "Izdavaštvo i mediji" na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Često slušam iPhone korisnike kako se tuže na to da im baterija izdrži jedva jedan dan ako su bili izuzetno aktivni. To uvelike ovisi o načinu korištenja i odabiru uključenih servisa. Nekada su mobiteli imali izmjenjive baterije, ali uz napredak tehnologije i sve izdržljivije izvore napajanja, mnogi proizvođači su slijedili Apple u konceptu da je baterija ugrađena i zamjenjiva jedino u servisu na kraju radnog vijeka. No, što ako vam Appleova ugrađena baterija nije dovoljna za dnevne potrebe rada na terenu? Što ako idete u prirodu na par dana bez pristupa električnoj utičnici?

Početkom prošle godine testirali smo super-tanki iMac 27” prve generacije. Ta serija unaprijedila je mnoge karakteristike prošlih modela, a ponajviše ekran. Zanimljivo je vidjeti kako su se pokazali u upotrebi nakon godinu dana i što nudi novi poboljšan model ove vrlo popularne iMac serije.

Konačno vam nakon više od dvije godine nakon što je projekt započet predstavljamo Jabučnjak 3.0. Novi Jabučnjak je prema starom Jabučnjaku nešto kao OS X Snow Leopard prema Leopardu; sve je i dalje prepoznatljivo, ali je baš sve doživjelo promjene, vjerujemo na bolje. Gotovo niti jedan dio nismo ostavili netaknutim.

Forum je temeljito obnovljen i dodana je podrška za Tapatalk (testirajte!), izgled stranice je temeljito pretresen, kod je pročišćen, oglasnik je doživio značajan facelift, a dosta toga je i uklonjeno. Istovremeno je stranica preseljena na novi i znatno brži server!

Detaljan popis izmjena je predugačak pa ga nema smisla objavljivati - najbolje da istražite sami. Važno: ako naletite na kakav bitan problem koji nam je promakao pri testiranju, javite nam čim prije! Za sada smo identificirali problem sa Vikalicom (dupliciranje poruke, reload stranice pomaže) i neke sitnije nepravilnosti s prilozima u forumu. Nova anketa uskoro, kao i dio s datotekama koji je na remontu.

Hvala svima koji su sudjelovali u migraciji kao i svim posjetiteljima na strpljenju.

"On January 24th, Apple Computer will introduce Macintosh. And you'll see why 1984 won't be like '1984'." - završna je poruka TV reklame redatelja Ridleyja Scotta, prema mnogima, najboljeg reklamnog spota ikada. Ova reklama emitirana je samo jednom, u prestižnom terminu pauze Super Bowl utakmice. Iz današnje perspektive ta najava je bila zapravo skromna jer danas znamo da je Apple Macintosh temeljito revolucionizirao način na koji koristimo osobna računala.

Još niste odlučili kuda za Novu godinu? Uz vaš iPhone i Bose SoundLink Mini zvučnik s Bluetooth konekcijom nije bitno gdje ćete završiti! 21. stoljeće nam donosi nevjerojatne igračke, a ovaj džepni disco klub pravo je otkriće!

Za razliku od Fassbindera, Brett Leonard nije snimio puno filmova. Sudeći prema kvaliteti, možda je tako i bolje. Ali kada je 1992. jednu jedinu scenu iz Kingove kratke priče uspio razvući na 107 minuta dugačak i u to vrijeme izuzetno vizualno atraktivan SF, Hollywood mu se naklonio dodjelivši mu laskavu titulu "inovatora i vizionara". Pritom su pomogli budući James Bond i glavni lik kojeg je utjelovio Jeff Fahey: Čovjek kosilica.

Uživao sam u CGI kadrovima, neopterećeno ignorirao površnost filma i potom se još godinama u mislima vraćao na ideju virtualne stvarnosti.

Svima koji još nisu primjetili temu u forumu Jabučnjak, skrećemo ovim putem pažnju da ćemo se neformalno okupiti u Rijeci, u pizzeriji "Maslina", u subotu 21.12.2013. predvečer, od 17h.

Jedan od ranih marketinških vizuala za Apple Macintosh bila je stilizirana silueta biciklista. Ideja je nastala nakon Jobsove usporedbe osobnog računala s “biciklom za um”. I zaista, tadašnja osobna računala pomagala su nam da mnoge dnevne poslove obavimo brže nego li na tradicionalan način, tj. “pješke”. Centralni procesor računala bio je njegovo srce koje je odrađivalo sav dosadni dio posla koji bismo inače morali odraditi sami. Vremenom je snaga procesora rasla i računala su počela obavljati zadatke koji prije nisu niti postojali; to su bili oni poslovi koji su bili prekompleksni da bi ih čovjek mogao obaviti sam bez greške i u prihvatljivom roku. Tada se produktivnost nekih računalnih alata slikovito uspoređivala s “xy godina ljudskog rada”. Računala su u tom trenu prestala biti tek “bicikli za um” i postala su “automobili za um” jer na neka daleka putovanja ne bismo niti krenuli bez automobila - baš kao što ne bismo krenuli u neke poslove da nemamo računalo. U kojem smo dobu danas? Što današnja računala predstavljaju za naše umove?