Kada je Steve Jobs predstavio prvi iPad entuzijasti na Jabučnjaku su odmah prepoznali da se radi o revolucionarnom proizvodu koji će promijeniti mnogo toga, koji će konkurencija kopirati, koji će mnogi u tom trenu kritizirati, a na kraju postati njegovi zagovornici. Predviđanja su bila točna. Prije par godina objavili smo prikaz softvera iBook Author kojim čak i neprofesionalci mogu brzo ovladati i stvarati svoje knjige - ili ono što je mnogo važnije, školske udžbenike. Tada se ovdje povela i rasprava o tome koje su sve prepreke da i naše škole počnu koristiti prednosti ove tehnologije. Kada ćemo dočekati budućnost u hrvatskom obrazovanju tema je razgovora s Marinom Biti, redovitom profesoricom i voditeljicom doktorskog studija "Izdavaštvo i mediji" na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Marina Biti
Tableti se na zapadu već uvelike koriste u školama, u Hrvatskoj su takve škole još uvijek izuzetak

JABUČNJAK: Voditeljica ste doktorskog studija „Izdavaštvo i mediji“, zagovarateljica elektroničkog izdavaštva te uopće korištenja novih tehnologija u obrazovne svrhe. Možemo li na temelju toga pretpostaviti da biste se pozitivno izjasnili i o uvođenju tableta u škole?

MARINA BITI: Bez ostatka, da. Uz podršku države, i to u sve škole. Ma koliko se zahtjevnim takav korak mogao činiti, mislim da za nj treba pronaći sredstava kao i to da će se sredstva iznaći bude li za to i stvarne volje. Novac se rasipa na toliko nebitnih stvari: pametnim restrukturiranjem budžeta i pametnim dogovaranjem s nabavljačima i s osiguravajućim kućama (s obzirom na moguće kvarove i štete), uvjerena sam da se čuda mogu učiniti. U gradu Rijeci već imamo jedan takav vrlo pozitivan primjer u osnovnoj školi Vežica gdje se tableti koriste u nastavi već treću godinu! Riječ je o investiciji u budućnost koju je po mojem mišljenju doslovno preskupo odgađati. Proces učenja je neodvojiv od sveprisutnih tehnoloških promjena u društvu. Ne posegnemo li za tehnološkim osloncima, naš će se obrazovni sustav, pa i sama misija znanja, uskoro zateći u slijepoj ulici. To, dakako, iziskuje i promjenu u pristupu samome znanju – metodološku i kvalitativnu.

Marina Biti
Osnovna škola Vežica u Rijeci je jedna od rijetkih koja "punom parom" koristi iPad u nastavi

JABUČNJAK: Znači li to da sadašnji pristup znanju ocjenjujete zastarjelim?

MARINA BITI: Ne toliko zastarjelim koliko pogrešnim. Modernizacija obrazovanja je išla u pogrešnom smjeru. Krenuli smo u pravcu ambiciozne kvantifikacije programskih zahtjeva koja je rezultirala pukom birokratizacijom obrazovnoga sustava. Naše je obrazovanje zaglavilo u  nekom čudnom birokratskom poimanju sebe sama, i kao da ga se uopće ne tiču oni kvalitativni parametri koji izmiču birokratskim evidencijama. Vodimo neku čudnu vrsta obrazovnoga knjigovodstva koje površinski prebraja ulazne i izlazne vrijednosti: na uzlaznoj strani su programi i činjenice, a na izlaznoj ocjene. Fokus je učenja na aktualizaciji kratkoročne memorije koja je u neposrednoj funkciji stjecanja ocjene. Takav je pristup reduktivan ma koliko s površine izgledao maksimalistički, i on gradi reduktivnu, a uz to još i nezdravu natjecateljsku svijest.

Najtužnije je to što takav sustav izopćava istinski kreativne učenike koji se spontano opiru vrsti mjerenja kakvoj ih obrazovni sustav podvrgava. Tko želi zaroniti dublje, gubi vrijeme, jer taj zaron nitko ne vrednuje. Taj koji želi roniti okvalificirat će se kao čudan, kao 'freak', ili možda kao obična lijenčina. Najboljima se ne smatraju oni koji rone, nego oni koji najbrže plivaju. Ovi prvi se marginaliziraju.

Kada kritiziramo mlade zbog njihove apatičnosti, zbog manjka stava i zbog manjka želje da nabolje mijenjaju svijet, trebali bismo se prisjetiti da ih upravo mi takvima odgajamo. Ne učimo ih da kritički promišljaju stvarnost i da je suosjećajno mijenjaju, već samo da grabe naprijed, od jednog semafora do drugog. Kada se nađu pred preprekama, frustrirani su i bespomoćni, i s pravom na nas ljuti. U ovoj krizi u kojoj živimo, svi su semafori poludjeli, i oni više ne znaju što je ni gdje je „naprijed“.

JABUČNJAK: Zašto smatrate da bi uvođenje tableta u škole promijenilo takvo stanje?

MARINA BITI: Naravno da tableti sami po sebi nisu dovoljni. Moramo potaknuti produkciju e-udžbenika kao i raznih edukativnih aplikacija koje će učenike istraživački usmjeriti. Istraživačku komponentu smatram ključnom. Kada sam pronađeš odgovor na neki problem, taj odgovor ne samo što usvajaš nego njime i istinski preizgrađuješ sebe – on postaje činiteljem novih kognitivnih aktivnosti. Tablet je, naravno, samo sredstvo, no on je ne samo valjano nego i moćno sredstvo koje se nadaje istraživačkome pristupu.

Treba educirati i nastavnike, jer oni taj proces trebaju naučiti kvalitetno usmjeravati. Mislim da i samu rolu edukatora treba bitno mijenjati: edukator treba biti kanal i, prema potrebi, skretničar u procesu istinski istraživačkog stjecanja znanja. On treba biti poticatelj dijaloga, moderator, humana spona između izvora znanja i učenika, koji će čitav taj proces oplemeniti ne samo svojom upućenošću, nego i svojom ljudskošću.  Ex cathedra pristup treba maksimalno reducirati.

A školske programe treba učiniti daleko fleksibilnijima nego što su sada. Okvirne vrijednosti moraju biti zadane, no putovi do njih ne smiju biti kruto zacrtani. Različitost u realizaciji školskih programa, i to od škole do škole, od razreda do razreda, od učenika do učenika, ne smije se smatrati kao prijestup, nego – dapače! – kao legitimna i poželjna pojava.

Marina Biti
Marina Biti, voditeljica doktorskog studija "Izdavaštvo i mediji" i zagovarateljica elektroničkog izdavaštva

JABUČNJAK: Niste li zabrinuti da bi takvom radikalnom implementacijom tehnoloških sredstava učenja u škole, knjiga mogla postati izlišnom?

MARINA BITI: Ni najmanje. Dapače, mislim obrnuto. Uvjerena sam da danas učenici bježe od knjige jer im se ona na za njih neprirodan način nameće. Sve je to povezano s onom inicijalnom pogreškom koju sam nazvala knjigovodstvenom: od učenika se ne traži, barem ne primarno, da nešto shvate, nego da nešto reproduciraju.

Zašto bi, primjerice, netko čitao Anu Karenjinu ako odgovore na pitanja koja će mu biti postavljena i za koja će dobiti ocjenu može puno lakše i brže pronaći, primjerice, na http://klub.posluh.hr/lektira/kratki/ana.htm? Uhvatiš li se čitanja, izgubit ćeš vrijeme koje ti treba za iznalaženje istih takvih odgovora o drugim djelima. Za čitanje djela možda ćeš i biti nagrađen dobrom ocjenom (ako uopće dobiješ priliku da se time iskažeš), no zbog „izgubljena“ ćeš vremena podbaciti na drugim planovima. I bilanca ti je negativna! No kada bi se, primjerice, u školi istraživalo pitanje literarne obrade preljuba kroz povijesna razdoblja i kada bi se učenici usmjerili na to da otkrivaju djela koja će im proširiti horizonte te uvijek intrigantne i žive teme, uvjerena sam da bi ih njihovi tableti doveli i do samih knjiških izvora. Ako ih sami otkriju, bit će potaknuti da svoje otkriće i podijele. I ne smiju biti penalizirani zbog toga što temi koja ih je uzbudila posvećuju vrijeme, pa i nauštrb nečeg drugog.

Smatram daleko važnijim da netko pročita i zavoli jednu knjigu nego da se površno upozna s njih sto. Naravno da to ne isključuje i upoznavanje s okvirnim činjenicama. Govorim o promjeni težišta. Produktivnoj!

JABUČNJAK: I za kraj, moramo pitati imate li iskustva s Appleovim tehnologijama?

MARINA BITI: Posjedujem iPad i nastojim ga što više uključiti u radni proces, a odavno imam želju za jednim MacBookom. Skromna sredstva na dosadašnjim projektima nisu to dopustila, a uz današnje troškove života teško je takvu stvar ugurati u osobni proračun. Čitav naš visokoškolski sustav orijentiran je na kupnju PC-a - mislim da bi se na toj razini moglo i trebalo razmišljati dugoročnije; PC je inicijalno jeftiniji, ali mi se čini da traži više održavanja i češće se mijenja. Ljudi unutar školskog sustava se teško odlučuju za Mac i stoga što nema ni odgovarajućeg supporta za Appleove tehnologije - naše informatičke službe ne susreću se s time često i daleko smo od pravih IT uvjeta. Informatičke službe nisu ni dovoljno ekipirane - taj posao obavlja nekolicina ljudi koji su preopterećeni samim održavanjem sustava. Prostora i potrebe za reviziju pristupa ima.

 

Komentari  

dpasaric
24-05-2014 | 17:19
Dobar je osjećaj popričati o ovoj temi s osobom koja razumije cijeli proces, a ne samo njegove dijelove. Osobno me užasava rasipanje resursa kroz kupovinu novih školskih knjiga svake godine. Nekada je ritam izdavanja bio sporiji i udžbenici su imali šansu da prežive i po par generacija učenika od ruke do ruke. Danas, izdavači jedva čekaju razlog (razumljivo) da naprave novo izdanje i da se staro mora zaboraviti. Na kraju kada se zbroji trošak svih tih knjiga roditelji dolaze do toga da tablet nije mnogo skuplji - ako je uopće skuplji. Naravno, takva interaktivna platforma bi tražila i neku novu razinu udžbenika, s mnogo više sadržaja, s multimedijskim elementima, s interaktivnim dijelovima itd... Nije to tako teško izvesti kako se čini, a alati poput iBook Authora omogućuju da se to vrlo brzo izvede. Marini želim mnogo sreće u nastojanju da se u naš obrazovnih sustav ove tehnologije čim prije postave kao standard. Znanje nam je jedina šansa za opstanak i napredak u EU.
Djipi
24-05-2014 | 18:57
Odlična teorija, ali u domaćoj praksi Školska knjiga dobije monopol na digitalne udžbenike i onda nas odvede u 21. stoljeće tako što napravi repliku papirnate knjige - u Flashu. O kvaliteti sadržaja i načinu prezentacije, nevezano uz Flash, prosudite sami: http://www.skolskiportal.hr/radni-primjerci/.

Pitam se jesu li nadležni (tko god bili) upoznali edukativne koncepte koje su donijeli Duolingo i njemu slične novovjekovne učilice. Pretpostavit ću da nisu.
vicko
24-05-2014 | 20:13
Djipi, to znači da je kod nas u startu izbačen iPad iz igre, ili se varam?!
smayoo
+1 24-05-2014 | 20:15
Tražite problem na potpuno krivoj razini. Cijeli sustav naobrazbe u Hrvatskoj je korumpiran, opterećen stranačkim klijentelizmom i nepotizmom i totalno truo iznutra. Vi pričate o elektroničkim udžbenicima, ljudi moj, u zemlji u kojoj, zbog pritiska sindikata informatiku predaju prekvalificiran i nastavnici tehničkog koji kompjuter ne znaju ni upaliti, a 90% nastavnika koji su po naređenju išli na ECDL nisu od toga naučili baš ništa jer jedva da znaju upravljati televizorom (čak i oni mlađi od 40 godina) i uopće ih to ne zanima, kao što ih ne zanima niti njihov vlastiti posao, jer su svoju struku prihvatili kao nužno zlo, jer nisu sposobni uhvatiti ništa bolje... :-/

A jesam li spomenuo da je ovo zemlja u kojoj je informatika još uvijek izborni predmet u osnovnoj školi, ha?
dpasaric
+2 24-05-2014 | 20:19
Evo, gledam i ne mogu se načuditi da je odabran Flash kao tehnologija, a i sam Adobe je Flash tehnologiju stavio u sekundarni kolosijek. Pogotovo je to loše u smislu što se zna da se Flash izbjegava na mobilnim platformama jer proždire procesor i bateriju. Jobs je bio u pravu kada ga je zabranio na iOS uređajima. I što onda učine naši - odluče digitalne udžbenike izvesti u tehnologiji kojoj su dani odbrojani. :(

iPad je i dalje tablet s kojeg dolazi preko 77% web prometa na tabletima, očigledno ne bez razloga. Imati udžbenik koji ne radi na najpopularnijem i najkvalitetnije m tabletu čini mi se kao potpuni promašaj.
vicko
24-05-2014 | 20:25
Ja u srijedu imam Vijeće roditelja i jedna od tema su e-udžbenici. Baš da vidim kako će to biti prezentirano roditeljima. Čemu e-udžbenici ako služe za listanje "običnih" knjiga na tabletu (i to nekakvom android tabletu)?!
Djipi
24-05-2014 | 20:30
@Vicko Da, ali zahvaljujući konceptu doslovnog prijenosa knjige na ekran, zapravo su izbačeni svi tableti. Na 30" Cinemi je upotrebljivo (bez zooma). Dakle, sljedeći korak je natovariti prvašiće s 30" monitorima. Siguran sam da će i za to netko dobiti monopol.
Djipi
24-05-2014 | 20:32
@Vicko Nisu "obične knjige". Natovarene su multimedijskim sadržajima. Povećana je količina informacija (Oni Koji Žele Znati Više sigurno se vesele!), ali način konzumiranja nije unaprijeđen. Tu počinje (konceptualna) greška.
petros
24-05-2014 | 20:39
Sjećam se kada su kod nas u srednjoj poveli priču o uvođenju tableta, a mi svi podemonili od sreće da bi mogli dobiti gadgete na kojem radi Infinity Blade! 8D

Za školu u Rijeci koja je na ipadima znam s weba, bio je neki tekst o toj "iŠkoli" i to mi je super, ali nisam skužio odakle im novac za to?

Ovu profesoricu sam vidio na TV, aktivistica stranke Orah, lijepo da tako napredno razmišlja, naš Bandić nema pojma o tabletima, on bi samo provalio "que?" LOL 8)
MAK
24-05-2014 | 20:39
A sad na tapet moju kćer, Mirtu. Šefica je digitalne proizvodnje udžbenika u Profilu. Ima ih gotovih više od tucet, ali i priručnika za nastavnike. Koje su ambicije i koje su frke, bolje da vam ne prepričavam ;-)
dpasaric
24-05-2014 | 21:06
Dobro je što se o tome priča i diže prašina, u konačnici će se to morati pokrenuti. No, opcija da to bude neki format koji ne radi na iPadu mi se čini suluda. Iskustvo škole Vežica s iPadima je super, koliko sam vidio radili su i istraživanje o kvaliteti nastave i o rezultatima učenika koji rade na takav način - rezultati su bili fantastični! :)

Ovo što Đipi govori je izuzetno bitno, a to se još uvijek olako uzima. Neki misle da je dovoljno uzeti klasičan tiskani udžbenik i samo ga "puknut" u digitalno izdanje bez da se mnoge stvari preslože, prilagode formatu i unaprijede tako da tablet dobije puni smisao. To je ono naše "lako ćemo", pa se onda "tuneli farbaju dva puta" umjesto da se posao od početka napravi kako treba.
dpasaric
25-05-2014 | 00:07
@smayoo - da, ovo s informatikom kao izbornim predmetom postaje tužno danas kada više gotovo da nema zanimanja koje ne koristi računala, pa čak i pastiri danas imaju softvere poput "Shepherd 3.0" koji im pomažu u radu i pri planiranju stada!

Kako stati na kraj toj lošoj praksi, kako promijeniti sustav? Je li to posao ministra? Državnih agencija? Ili su oni zapravo veći dio problema? Što u svemu tome mogu učiniti sami roditelji?
smayoo
+1 25-05-2014 | 09:33
1. Mogu prestati biti temeljni kamen upropaštavanja prosvjete u Hrvatskoj. 80% roditelja uvjereno navija za školski sustav koji njihovoj djeci daje što manje obaveza, što više ocjene i uči ih na model nulte odgovornosti i rada. U ovoj zemlji - tko radi i tko uči - taj je budala.

Kad se ta promjena dogodi, sve će se ostalo riješiti samo od sebe u par godina. Ali to se neće dogoditi dokle god Hrvatskom vlada sindikalni mentalitet. :-(
dpasaric
25-05-2014 | 09:51
Da, zapravo je logično da obrazovni sustav slijedi onaj društveni. Kada nam je društvo takvo da oni sa znanjem prolaze lošije od onih koji imaju rodbinu u nekoj od niza interesnih zajednica u ovoj državi, nije čudo da sve vrijednosti krenu nizbrdo. Već i klinci vide da im roditelji, možda i doktori znanosti, žive lošije od nepismenih koji stavljaju pršut na čelo i zarađuju kroz pogodovanja, mito i prevare. :(
smayoo
25-05-2014 | 10:17
S obzirom da sam, stjecajem okolnosti, i sam dosta "umočen" u te prosvjetarske priče u Hrvatskoj (bivši sam predsjednik, a sada, još godinu dana, i član Vijeća roditelja u OŠ kamo idu moji klinci, supruga mi je odgajateljica u učeničkom domu, a inače kao profesorica matematike svakodnevno na poduku prima srednjoškolce koji ne znaju tablicu množenja niti razlomke, a ja honorarno radim kao predavač na riječkom Veleučilištu), osobito mi smeta kad netko počne pričati kako "ta današnja mladež" ne valja.
"Ta današnja mladež" nije kriva što ne valja. Krivi su njihovi roditelji. A to smo mi, odnosno naša generacija, upravo ta koja najviše njurga na temu "te današnje mladeži".

Ali sorry, hijackao sam temu svojim naricanjem... Donekle i zato što osobno smatram da je spomenuta profesorica zapravo - dio problema, a ne dio rješenja. Puno mudrovanja, a jako, jako, jako malo akcije.
dpasaric
25-05-2014 | 10:31
Rijeka vodi u školskoj tablet priči u Hrvatskoj zahvaljujući akciji koju bez ikakve šire podrške vode entuzijasti u OŠ Vežica. No, očigledno su oni "ispred vremena" jer ih sustav još ne podržava, a koliko sam shvatio, čak su i cijelo financiranje uspjeli srediti nekako samostalno, van Ministarstva. Vjerujem da bi ljudi na terenu i sami bili za mnogo više "akcije" kada bi vrh te piramide razmišljao slično i omogućio podršku koja ne bi bila tek "mudrovanje". Kako to napraviti sustavno i da ne bude prljave igre (npr. kod odabira tableta) je druga priča gdje opet ulazimo u našu hrvatsku stvarnost...

Recimo ja stojim iza toga da je iPad i dalje najbolji i najkvalitetniji tablet, da je bez obzira na nešto veću cijenu pravi izbor za škole, a drugi će reći da je skup i da bi to stvorilo monopol jer je Apple zatvorena platforma. Opet, istima nije smetalo što Microsoft ima takav monopol u našim školama oduvijek. Kako to fer posložiti i da se zaista radi na najboljem, bez pogodovanja, mita i sličnih prljavština? Tko je uopće u Hrvatskoj dovoljno neovisan i objektivan da donese odluku koja je tehnologija najbolji izbor?
smayoo
+1 25-05-2014 | 11:39
Iskreno, ja smatram da bi zaista dobro odabrana školska platforma morala biti *POTPUNO* neovisna o proizvođaču bilo hardvera, bilo OS-a, bilo e-knjiga, bilo platformi koje oni koriste (kao što je Flash). Kad bi bilo volje da se to napravi kako treba, nekakvo stručno tijelo bi trebalo donijeti tehničke smjernice za e-knjige i e-nastavu, a onda bi se proizvođači (tj. distributeri) tableta i izdavači e-knjiga trebali potruditi da zadovolje te smjernice.
A te bi smjernice trebale biti potpuno otvorene, tj. trebale bi biti ograničavajuće i na tablete, i na OS, i na e-knjige samo u smislu da im ne dozvoljavaju korištenje bilo koje proprietary tehnologije. Nešto kao npr:

E-knjige se moraju moći koristiti jednako dobro, sa 100% multimedijske funkcionalnosti i interaktivnog sadržaja na svim modelima tablet računala koja zadovoljavaju smjernice za tablet računala izdane od strane ovog tijela. Eventualno dodatno potreban softver za prikazivanje E-knjige treba biti besplatno dostupan za sve modele tablet računala koji zadovoljavaju smjernice.

E-knjiga mora zadovoljiti standardizirani test brzine na tržišno najjeftinijem tablet računalu koje zadovoljava smjernice da bi potvrdu sukladnosti s ovim smjernicama.

A za tablete smjernice svesti na opće tehničke funkcionalnosti:

- dokazati autonomiju baterije od najmanje jednog školskog dana u normiranim uvjetima rada

- wifi 5GHz (više kanala, manje zagušenja, manja škodljivost)

- ostvarivanje normirane školske funkcionalnosti bez potrebe da se tablet spaja na internet, da dijete mora kreirati i koristiti bilo kakav korisnički račun izvan standardnog korisničkog identiteta unutar obrazovnog sustava (kao što je npr. CARNet-ov identitet @skole.hr)

- ostvarivanje normirane školske funkcionalnosti bez potrebe plaćanja ikakvih režijskih troškova ili dodatnih jednokratnih troškova

- mogućnost preuzimanja dokumenata i drugih sadržaja sa školskog poslužitelja te međusobne razmjene dokumenata među učenicima bez potrebe nabave ikakve (neovisno o plaćanju) aplikacije trećeg dobavljača

- itd.

I onda objaviš smjernice na www, skupa s popisom onih dobavljača i modela tableta koji to zadovoljavaju te s popisom E-knjiga koje zadovoljavaju smjernice. Ostalo je tržište. Tko kaže da svi klinci moraju imati iPade da bi uspješno sudjelovali u nastavi?

Primjena ikojeg "ekosustava" koji bi bio predmet monopola bilo kojeg proizvođača trebala bi biti potpuno nedopustiva, bez obzira što tko misli o njegovoj kvaliteti, jednostavno zato što je onda to previše podložno korupciji i politizaciji.
dpasaric
25-05-2014 | 17:20
Da, ovo što si ti sada ovako ad hoc složio je vrlo logično i tako bi trebalo biti ispravno. No, u praksi bismo brzo udarili u to da je teško igrati protiv velikih korporacija; Androidi bi za mnogo toga tražili gmail account, a iPad iCloud i samim time smo klince gurnuli u stroj stranih korporacija koje će ih pratiti u stopu, od broja noge do koje čokoladne pahuljice preferiraju. No, vjerojatno bi se tu moglo smisliti neki prihvatljiv kompromis jer mala i siromašna Hrvatska teško da može nekome postavljati neke uvjete i tražiti veće ustupke.
smayoo
+1 25-05-2014 | 18:11
Ne moramo mi nikakvu toplu vodu izmišljati. Postoji već i pozitivna praksa, i iskustva iz drugih zemalja EU. Meni je fascinantno kako jedna bogata Danska može voditi računa o tome da nalazi financijski optimalna rješenja (ne samo za školstvo), a u Hrvatskoj uvijek svi nađu 100 razloga zašto da se nešto *NE* napravi na pravi način.
dpasaric
26-05-2014 | 22:36
http://www.e-u.hr/info-gim/wct_index.php?run=pp2menu&wct=242

Došlo je ovo do mene kao test, primjer "elektroničkog udžbenika". Uff. Sve skupa izgleda kao da je stvoreno 90-tih na Windowsima 95, a udžbenik je zapravo zastarjela web stranica. Zanima me kojeg bi učenika ovakav uradak privukao na istraživanje i učenje?
Vanjuška
26-05-2014 | 23:09
Slažem se, blaga katastrofa. Treba pogledati bilo koji iBooks udžbenik, za primjer da bi se vidjelo u kojem smjeru treba ići.

Smayoo ima dobre ideje, no to je pusta tlapnja, i kako Davor reče, ako su godinama Microsoftove licence bile sasvim OK trošak, ne vidim razloga da se ne ide na standardizaciju u vidu iPada, osobito jer preko iBooks Authora svaki poduzetniji profesor može sa malo truda svako predavanje zapakirati u knjižicu.

Dalje, sigurnost - android i sigurnost ne idu u istu rečenicu, ne računajući i toliko underpowered smeća kojeg se ne bi smjelo zvati tabletom već prijenosnim TVom, jer samo za to i služe.

Surface bih isto uzeo u obzir, eventualno - no ovisi o još nekim faktorima.


Uglavnom, bilo bi divno da se standardiziraju e-udžbenici u neki format tipa ibooks koji bi radio na svim uređajima, tabletima, telefonima i računalima i mogao bi ga svatko napraviti, no povijest nam kazuje da su slabe vajde od toga.
smayoo
27-05-2014 | 16:53
Ne slažem se. Povijest nas uči da je penetracija upravo najsnažnija kod otvorenih standarda nad kojima nitko ne naplaćuje nikakve tantijeme. Tko mi poželi proturiječiti, neka mi pokaže format dokumenta koji je ikad ostvario snažniju penetraciju od HTML-a.
Anonimac
31-05-2014 | 17:26
I ne samo HTML. Kad smo vec kod web tehnologija, php, ruby (on rails), python (django) i sl. su u potpunosti porazili ASP, a kasnije i ASP.NET.

Android nema samo 'prijenosne tv' kao tablete. Ima tu i odlicnih tableta. No nevazno, neki ovdje previse navijaju kao da su vlasnici Applea. iPad je fantastican, posjedujem isti u krajnju ruku. No slozio bih se sa smayoom da za jedan ovakav projekt jedino tehnologija otvorenog pristupa moze uci u obzir. Neki kazu MS je imao monopol. Je, imao je. Tocnije, jos uvijek ima. I kao rjesenje nametnuti da samo taj MS zamjenimo Appleom? Nije bilo dovoljno ovih 20ak godina patnje sa MS Wordom i sl. stvarima?

Open Source i goni. Ako Apple tome zeli i moze udovoljniti - odlicno. Ako ne moze, nema veze, ima onih koji mogu i zele.
dpasaric
31-05-2014 | 21:06
Na stranu što mislim da je iPad i dalje daleko solidniji i kvalitetniji uređaj od Android tableta, no ima druga kvaka za koju mislim da je izrazito važna upravo u školskoj upotrebi - sigurnost i podložnost malwareu.
vicko
01-06-2014 | 09:13
Sve to nije bitno, e-udžbenici će se prikazivati učenicima na projektorima. Baš me zanima kako će ih to motivirati.
Anonimac
01-06-2014 | 11:48
Ne objavljujete vise anonimne komentare? Ili samo one koji vam se ne svidjaju? Steta :(
Riba
01-06-2014 | 13:53
Anonimac je rekao:
Ne objavljujete vise anonimne komentare? Ili samo one koji vam se ne svidjaju? Steta :(


Objavljujemo, samo sto je objavljivac bio tjedan-dva na offline odmoru. Nije valjana isprika, iduci put cu delegirati taj posao!
Robert_84
01-06-2014 | 14:43
izuzetno zanimljiva tema.......

imam slična iskustva u Hrvatskoj što se tiče informatike....
zabac
01-06-2014 | 19:00
Nisam sve citao ali sam se nagledao po skolama svacega, obrazovni sustav treba mijenjati, a ne digitalne knjige uvoditi. Obrazovni sustav treba biti moderan, a ne knjiga.
Zali Boze novaca za teblete kad djeca ispadaju iz skola sve gluplja i gluplja.
Ovo je zgodno i nista vise. Dok god "ima mene tute" skolstvo ne bude islo naprijed.
smayoo
01-06-2014 | 21:26
S tim se slažem 100%.
MacSlavko
02-06-2014 | 12:26
Tablet je sredstvo, a ne cilj. On može pozitivno utjecati na motivaciju učenika, a onda i na ishode učenja ako je cijela stvar dobro planirana i pripremljana, a nastavnici su educirani za takvu vrstu nastave (to pokušavamo raditi na Vežici).
No, mislim da pod ruku s uvođenjem tableta u obrazovanje treba ići i pisanje nove metodologije i školovanje nastavnika za nove procese i oblike poučavanja.

No, žalosno je da na nedavno održanoj CarNetovoj STO konferenciji (Suvremene Tehnologije u Obrazovanju) na samom Učiteljskom fakultetu cjelodnevne besplatne iPad radionice posjetilo tek nekoliko zainteresiranih nastavnika. U učionicu sa Samsung prezentacijom su rektori i ravnatelji svoje ljude ”usmjeravali”. Razumljivo jer im Samsung češto poklanja štošta, a Apple je Jobovski škrt...

Dok su nam dakle nositelji obrazovanja sami inertni i nezainteresiran i za nešto NOVO, iPadi nam ne vrijede. Pa da nam i s neba padnu u škole to neće rezultirati kvalitetnijim obrazovanjem jer imamo, kako Smayoo kaže ”sindikatski tip nastavnika”.

Mislim da TO treba mijenjati (tj. ribu od glave)...
zabac
02-06-2014 | 17:25
Nisam se očito dobro izrazio.
Obrazovanje treba iz korjena mijenjati. Ovo što je danas treba spaliti i baciti i iz početka napraviti.
Ako su "nositelji obrazovanja sami inertni i nezainteresiran i" i nisu sposobni osmisliti ništa novo, prepišimo od recimo sjevernjaka.
Škola uopće ne uči djecu, već im pokazuje gdje i što se nalazi i to doma moraju sami učiti, a s kime? Učitelji i profesori su profesionalci koji bi trebali naučiti djecu, a ne roditelji (oni bi trebali malo pripomoči).
To je isto kao da pozovete vodoinstalatera da vam popravi cijev, a on vam dade pisano uputstvo da to samo napravite i naravno naplati vam to. To jedino kod advokata funkcionira.
Djeca bi trebala biti 8-9 sati u školi i učiti i napraviti sve zadatke i zadače koji se od njih traži, a kad dođu doma, eventualno još malo prošire znanja i ostatak imaju za odmor, aktivnosti ili prijatelje.
Trebalo bi profesore/učite lje platiti 10.000-.kn i 30% ljenčina otpustiti.
smayoo
02-06-2014 | 19:35
Same plaće nisu dosta. Pogledaj obrazovni sustav u Njemačkoj. Učitelji (razredne nastave), nastavnici (u osnovnoj školi) i profesori su vrlo ugledna i prestižna zanimanja. Naravno, plaće su im OK, ali samo OK. Ne spektakularne. Međutim, društveni ugled im je iznimno visok. A put do tog zvanja je dug i trnovit. Kriteriji su vrlo visoki, a prepreke su mnoge i ne završavaju s diplomom, niti sa stručnim ispitom.

A da bi to sve kod nas implementirao, trebao bi zapravo 90% nastavnika otpustiti, i to lustracijski, sa zabranom da se ikad više zaposle u toj branši. Samo kako preživjeti prijelazno razdoblje od nekih 5-10 godina dok ne odgojiš valjani nastavni kadar?
Robert_84
03-06-2014 | 03:38
baš mi je sin dobio popis knjiga za 1 razred osnovne škole, kaže mi supruga 15 knjiga..... problem je što je od kuma sin dobio popis sa totalno drugim autorima.... pa zar se to nije dosad ujednačilo..... mislim ko da pravimo Tesle.... u tim školama.... pa sestra mi kaže da su imali neko testiranje iz Informatike u Qbasicu???????? Ekonomska škola 4 razred... molim ???
HardcoreMAC
03-06-2014 | 08:22
smayoo je rekao:
Tražite problem na potpuno krivoj razini. Cijeli sustav naobrazbe u Hrvatskoj je korumpiran, opterećen stranačkim klijentelizmom i nepotizmom i totalno truo iznutra. Vi pričate o elektroničkim udžbenicima, ljudi moj, u zemlji u kojoj, zbog pritiska sindikata informatiku predaju prekvalificirani nastavnici tehničkog koji kompjuter ne znaju ni upaliti, a 90% nastavnika koji su po naređenju išli na ECDL nisu od toga naučili baš ništa jer jedva da znaju upravljati televizorom (čak i oni mlađi od 40 godina) i uopće ih to ne zanima, kao što ih ne zanima niti njihov vlastiti posao, jer su svoju struku prihvatili kao nužno zlo, jer nisu sposobni uhvatiti ništa bolje... :-/

A jesam li spomenuo da je ovo zemlja u kojoj je informatika još uvijek izborni predmet u osnovnoj školi, ha?


Apsolutno -točno!
Cijei sustav, a posebice obrazovni je na izuzetno klimavim i trulim nogama, herr "Linić" nije ni pokušao "zakoračiti" u njega, dok je još bio "tamo gore". Sada će se, shodno promjenama vlasti kola slijedi krivulju sinusoidnog tips s prigušenjem, Hitlerovski Destruktivni Zdrug , od slijedećih izbora, potruditi da tako - i ostane, sa proširenjem korupcije, i posebno nepotizma.Poruk a: šaljite djecu VAN na obrazovanje (ja sam dvoje od troje već tamo poslao).
HardcoreMAC
04-06-2014 | 23:16
dpasaric je rekao:
Evo, gledam i ne mogu se načuditi da je odabran Flash kao tehnologija, a i sam Adobe je Flash tehnologiju stavio u sekundarni kolosijek. Pogotovo je to loše u smislu što se zna da se Flash izbjegava na mobilnim platformama jer proždire procesor i bateriju. Jobs je bio u pravu kada ga je zabranio na iOS uređajima. I što onda učine naši - odluče digitalne udžbenike izvesti u tehnologiji kojoj su dani odbrojani. :(

iPad je i dalje tablet s kojeg dolazi preko 77% web prometa na tabletima, očigledno ne bez razloga. Imati udžbenik koji ne radi na najpopularnijem i najkvalitetnijem tabletu čini mi se kao potpuni promašaj.

I nije sami promašaj, nego - katastrofa.
Trebali su sami licencirati IbooksAuthor i ne sami da bi imali podršku od Apple-a, nego bi dobili i hardware po popustu, glede količine!
Uopće nisu inventivni - jer nemaju pojma o novijim mogućnostima - tamo ionako politiku vode - Metuzalemi!
dpasaric
23-06-2014 | 19:21
Ovdje je bio jedan anoniman ad-hominem komentar koji sam pobrisao. To važi i za inače, a pogotovo kada ne dolazi od člana Jabučnjaka sa svojim imenom i prezimenom. Naravno, dok se tiču teme, kritike su svakako dobrodošle.
Finn
13-07-2014 | 16:07
ti ili ne znaš tko je ona i šta i kako radi ili imaš nekog interesa promovirati ju. kad se radi o osobi koja je dio problema onda ne može njeno diskreditiranje biti ad-hominem. može ona govoriti prave/ispravne stvari, to ništa ne znači jer sve što pozitivno kaže poništava svakodnevno svojim djelovanjem. ukoliko nemate neki interes davati joj prostora, mogli ste se potruditi pa istražiti koga promovirate. meni smeta što se ovdje s jedne strane drže vrlo visoki kriteriji i vrlo lako kritizira i diskreditira druge, a onda se bez ikakvih kriterija promoviraju ovakvi mediokriteti i ljudi koji su dio problema, a ne rješenja.
dpasaric
14-07-2014 | 15:49
Finn, mi na Jabučnjaku nismo profesionalni novinari koji mogu raditi nekakve duboke istraživačke teme. Gospođu Marinu sam upoznao nedavno i vrlo brzo smo nadošli na temu tableta u školama što se meni učinilo jako zanimljiva tema koju treba gurati. Moja dobra prijateljica bila je njena studentica i o Marini mi je ispričala sve najbolje. Mislio sam da nema potrebe da se bavim nekakvim posebnim istraživanjem života i rada jedne profesorice s fakulteta. Pogledao sam opis na webu, a ostalo saznao iz razgovora. Nemam ideju što se tu vidi negativno, ali vrlo rado ću napraviti razgovor i s nekim drugim profesorom koji ima različite stavove od njenih.
Finn
14-07-2014 | 16:21
kao što sam rekao, ne radi se o iznesenim stavovima nego o tome da ona prakticira sve suprotno od stavova koje iznosi. ona se zna dobro prezentirati i pretvarati da je nešto, ali lako je prozrijeti i kroz to. bio sam i ja prije desetak godina njen student, a sada sam (nažalost) ponovo, na studiju kojega je ona nažalost pokrenula i nažalost ga ona vodi - ako se na to gleda izuzetno relativno, jer se uopće ne bavi njime nego svojom promidžbom, a sve nauštrb studenata, u konačnici. da je taj studij netko sposoban pokrenuo i da ga vodi, ne bi se doslovce uništilo nekoliko generacija studenata, a tko zna koliko još koji slijede. dakle, to je kao da intervjuiraš Jovanovića koji govori sve dobre i pametne stvari, a u stvarnosti uništava prosvjetu, kao što je činio. eto, to je ono što je meni ovdje problematično i posebno iritantno.
dpasaric
14-07-2014 | 17:14
OK razumijem, ja nisam bio njen student, niti znam kako izgleda taj studij, to i nije bila tema teksta. Mene zanimaju tableti u školi jer moji klinci ga koriste doma, a bilo bi zapravo logično da im prvi susret bude u školi i da uče koristiti tablete prvo za učenje, a tek onda za igru. Ono što sam saznao iz razgovora meni se čini odlično i napredno. E sada, jesu li ti stavovi samo ideja bez realizacije - vrijeme će pokazati. Misli da je već to što raspravljamo o tabletima u školama velik pomak.
Finn
14-07-2014 | 22:17
problem je kad naprednu tehnologiju uvode i promoviraju mediokriteti ili na mediokritetski način, kao što se to kod nas u Rijeci radi - u oba slučaja. pogotovo kada se one koji o tome žele trezvenije, ozbiljnije i odgovornije pristupiti označava kao glupe, nazadne, nepodobne i sl., a to se čini jer su zapravo na putu onima prvima do što bržeg ostvarivanja medijskih i političkih poena, tj. svojih karijera. dakle, itekako je bitno tko što radi i govori u toj cijeloj priči, a nimalo zanemarivo, ako ćemo ozbiljno o tome razgovarati. ako ćemo površno, onda možemo reći "ma nije bitno to, bitno je da se o tabletima u školi raspravlja". na kraju, i ovo je rasprava o njima, ne?
dpasaric
15-07-2014 | 00:30
Slažem se, zato i raspravljamo. No, ono što ja volim je kada ljudi jasno odrede kakav stav imaju o nekoj temi i onda ga argumentirano brane u raspravi. "Rasprave" u kojima se taj dio preskoči i krene se s ad hominem napadima su uglavnom jalove. Lako je nekoga označiti "mediokritetom" , ali je teže pokazati koja je to bolja, ozbiljnija i trezvenija opcija i tko je zastupa i na koji to odgovoran način je želi sprovesti. To je zanimljiv dio, a ne upirati prstom u druge. Ponavljam, sve što je rečeno u tom razgovoru meni se čini razumno i pozitivno. Jabučnjak nije mjesto gdje bi se rasprava o tabletima pretvorila u raspravu o odnosima u nekoj konkretnoj sveučilišnoj zajednici, to je tema za nekakav forum na fakultetu. Jedino što sam ja sada saznao jest da očigledno ljudi u akademskoj zajednici uopće nisu jedinstveni u tome na koji način čim prije digitalizirati naš školski sustav.
bigallzg
10-11-2014 | 07:46
Prvo sam duze vrijeme mislio da je iPad bez veze i nije me privlacio
Imao sam MacBook 17 i Mac Pro i mislio sam sta ce mi taj iPad
Sada imam iPad Air i mogu reci da je super stvar
Nosim ga svuda nema kablova, torbe za laptop itd
Zapravo ne sjecam se kada sam napisao zadnji put email na Macu
Sve na IPad

Vikalica™

Zadnja poruka: pred 54 minuta
  • andy: realno nema utjecaj na bateriju jer backlight jednako blješti bez obzira na profil
  • andy: mislim da u životu display profil nisam micao s defaulta
  • mbp2009: dečki, koji display profile koristite? sad malo vrtim na rMBP i ovaj apple rgb mi paše puno više nego colour LCD, ima to nekakav utjecaj na bateriju?
  • dpasaric: Danas, od 20 sati nadalje, prvi dan proslave u Pikiju! :)
  • ZeljkoB: Ja pitao Telemach za eSIM i doslovno mi rekli da ne znaju i da pratim objave na webu.
  • Zdravac: Bio danas u Telemach-u, rekli su do kraja godine će biti podrška za eSim. Rade na tome.
  • andy: i ovdje i u Austriji mi je uvijek na LTE. iPhone 12, A1
  • andy: kad se već spominje 5G, ima li još itko da ga ne može uhvatiti nigdje?
  • alojz: Telemach uopće ne podržava iPhone 5G, a kamoli eSIM. Možda kad updateaju mrežu i dobe licencu od Apple-a budu i to
  • Zdravac: thanks
  • ZeljkoB: Samo A1 i HT za sada
  • ZeljkoB: [link]
  • Daddo: U HR samo A1 i T-mobile.
  • Zdravac: Zna li netko da li Telemach HR podržava eSim?
  • dpasaric: Držim palčeve za svemoćnu baku! :)
  • zoranowsky: @dpasaric, sve je u rukama baka-servisa :)
  • dpasaric: Rezervirajte si petak i subotu! Ili barem jedan od ta dva dana! :)
  • Junuz: Hvala soffoklo
  • mbp2009: update na watchos 9, nakon 4-5 dana privikavanja, sat ima izuzetno dugo trajanje baterije. Jutros u cca 7:30 ga skinuo s punjača na 100%, trenutno je na 74%, SE je u pitanju, tako da nemam always on display, za svaki slučaj.
  • 1v@n: Koliko je danas realno tražiti za iPad Pro LTE 12.9’ (2. gen) s 512 GB. Apple Keyboard cover, Apple Pencil i još nešto dodataka. Nemam neku potrebu riješiti ga se, ali me svrbi da bih uzeo takav, ali noviji 11 ili 12.9
  • Soffoklo: Za sad se još možeš vratiti na iOS 15.6.1. Odi ovdje [link] odaberi svoj iPhone i skini zadnju dostupni iOS 15 verziju
  • Junuz: Jeli neko zna za mogućnost vraćanja iphona na prethodni OS.16 mi pravi probleme u viberu kucam poruku a ona nestane.Primatelj je dobije ali ja to neznam.Takođe mi nedođu poruke već naknadno.I jezički problemi na zaključanom ekranu.Miješa septembar sa rujan i sl
  • Junuz: Partizanska eskadrila,vođa njemačkih lovaca.U dobrom duhu te vrste filmova gine od partizanskog oficira.
  • smayoo: Je, svi ga znamo kao zlog SS-oficira. A Stevo Žigon je najpoznatiji YU Gestapovac. :)
  • m@xym: Praktično nema partizanskog filma ili serije u YU filmografiji, u kojoj Radko nije glumio njemačkog oficira (imao je tvrdi slovenski izgovor)
  • m@xym: ako nikad nisi gledao neki njegov film ili seriju, onda si dosta mlad.
  • mbp2009: ekipa, koristi li itko sketchup i ,po mogućnosti, v-ray plugin
  • smayoo: Neka mu je lijepa vječnost!
  • mbp2009: nekim čudom sam čuo za njega, ali nikad nisam gledao film
  • mbp2009: nisam gledao njegove filmove, rip
  • m@xym: Umro Radko Polič
  • 1v@n: *fileove
  • 1v@n: Ne znam zašto bi ga itko uspoređivao s Garminom i Suuntom. Evo, ja prvi kao korisnik Fenixa 6X Pro ne razmišljam o drugom satu, sve dok ne naprave nešto što može nadmašiti ova 2 tjedna na jednom punjenju. A kad već hoće biti sat za planinare hobiste, onda bi dobro došla i podrška za .GPX filmove i topografske offline karte.
  • Borisone: Čekaj da se ekipa počne buniti kako nema 5G na 40 metara dubine.
  • mbp2009: nitko ni ne očekuje da ga garmin i suntoo neće pojesti :)
  • mbp2009: pa taj watch ultra i je više za neke hobiste nego ozbiljne ekstremne sportaše
  • 1v@n: Ma i da može dublje, kako ćeš upravljati njime?
  • 1v@n: Smayoo, toplo preporučam da probaš. Mogu samo preporučiti Tursku kao lokaciju gdje možeš povoljno probati, a kad ti se svidi onda i obaviti certifikate za dalje (dublje).
  • m@xym: E sad, ako je granica vodootpornosti od 100 m za Apple Ultra watch određena na isti način kao što je to slučaj sa ručnim satovima, onda sa tim satom nije preporučljivo roniti sa bocama, ne isključivo na dah do desetak metara dubine. Sve preko toga može dovesti do oštećenja sata.
  • m@xym: radi se o tome da, iako je tlak vode na nekoj dubini konstantan, ronilac nije nepomičan, a svojim kretnjama, ili aktivnošću, dovodi do povećanja pritiska vode na kućište sata
  • smayoo: To ti u principu vrijedi i za ronjenje kao takvo. :)
  • 1v@n: Istina, to je u principu “možeš, ali bolje nemoj” :)
  • m@xym: U praksi to znači da sa satom označenim kao WR 50m možeš samo smočiti sat, ali se ne kupati sa njim. sa WR 100m satom možeš se kupati u moru i zaroniti koji metar, ali ništa ozibljno. Tek sa satovima oznake WR 250m ili više, možeš roniti na veće dubine i sa bocama
  • m@xym: Ne znam kako je to kod Apple-a, ali kod "običnih" satova, oznake za vodootpornost ne znače da se može roniti na tim dubinama, nego da je sat otporan na pritisak vode, na sat u mirovanju, na određenoj dubini.
  • 1v@n: Otporan je na 100m, ali senzori rade do 40. Isto tako, traži plaćanje subscriptiona da bi bio koristan roniocima. 80$ godišnje povrh cijena sata da bi radio istu stvar kao recimo Suunto Zoop Novo koji košta 250 eura i nije ti ga žao lupiti o greben ili bocu s kisikom
  • 1v@n: Malo sam nasjeo na ovaj članak ovdje o Watch Ultra i ronilačkim “mogućnostima”.
  • smayoo: @andy, u ovoj kući se ne psuje. :)
  • mbp2009: imao sam sve os-eve, i tad mi je bio odličan (HD2 mislim da je bio), no jednostavno sam se odviknuo i sad mi je veoma čudno
  • andy: nisam još na iOS 16, no obožavao sam haptic na windows phoneu (ne znam ima li još nostalgičara ovdje)
  • Soffoklo: Kroz koju godinu svijet naših "điđa" izgledat će sasvim drugačije, po meni lošije. [link]

Za vikanje moraš biti prijavljen.

Prijava

Prisutni jabučari

Novo na Jabučnjaku

Teme

Poruke

Oglasi

Anketa

Kupujete li profesionalni Mac?

Čekam novi modularni Mac Pro - 48.5%
Novac nije problem, kupujem iMac Pro - 0.7%
Kupujem Valjak, baš je lijep i tih! - 0%
Kupujem polovni Mac Pro tower - 11.8%
Nadogradit ću postojeći Mac Pro tower - 2.9%
Običan iMac 27" mi je dovoljan za posao - 5.9%
Skromnih sam potreba, Mac mini je zakon! - 7.4%
Radim na terenu, mora biti MacBook Pro - 3.7%
Ne diram ništa, stari Mac služi me odlično - 10.3%
Kupujem PC kantu i prelazim na Windowse! - 8.8%

Ukupno glasova: 136
Anketa je završena dana: 08 Svi 2018 - 12:17
Page Speed 1.21 Seconds

Provided by iJoomla SEO