30.12.2025 | 21:43
Mislim da je savršen trenutak za otvoriti ovu temu jer slutim gomilu nevolja od 1. 1. 2026. za mnoge male poduzetnike i obrtnike!
Mene toliko ne brine priča s e-računima, izdajemo ih već duže vrijeme, još od kada su državne institucije postale obavezne raditi tim putem. No, kao tvrtka nismo do sada primali e-račune i tek ću vidjeti ima li tu nekih dodatnih komplikacija. No, generalno nisam ljubitelj takvog sustava.
Zašto nisam oduševljen e-računima? Niz toga me smeta, ali možda je to samo moj OKP!
- Ne mogu imati dizajn računa kakav želim, a mi kao tvrtka koja se bavi dizajnom, pazi na to kako joj izgledaju računi, sada je to neka generic forma s gomilom nepotrebnih i često nelogično raspoređenih stavki, gotovo svaki račun koji je nekada normalno stao na jednu A4 stranicu, sada je na dvije ili više. Vrhunac "dizajna" je što možeš uplodati svoj logo. Uvijek se sjetim nekih računa renomiranih firmi koji su prava mala umjetnost dizajna. Sada to nestaje kao kategorija. Ok, netko će reći da je vrijeme da nestanu, kao što nestaju poštanske marke koje su isto tako bile umjetnost.
- E-računi znače dodatan trošak jer se mora plaćati pretplatu kod posrednika i x centi po svakom računu. Do sada sam samo složio PDF uz nula troška i poslao mailom. Znači financijski e-računi meni znače minus. Nije to značajan iznos, ali je trošak koji do sada nismo imali.
- Uz dosadašnje izdavanje e-računa, dodali su novu obavezu, a to je da se svaka stavka računa mora definirati i po NKD nomeklaturi, pa tako (koliko sam za sada istražio) nije ista oznaka za npr. "antivirusnu softver, pretplata godinu dana" i "antivirusni softver, trajna licenca". Tek ćemo vidjeti u koje detalje će se ići i koliko će daleko tražiti da se stvari definiraju. Samo zamišljam tvrtku koja ima tisuću artikala raznog građevinskog materijala, da li će to sve biti samo "građevinski materijal" ili će ići do "crijep crveni", "crijep sivi"?
- Nisam naišao na objašnjenje što je sa "slijednošću ulaza i izlaza". Npr. ako imate za ulaz artikal definiran po NKD kao 67584758, a zatim ga vi u procesu "oplemenite" i klijent dobiva 67582222, kako se to vodi? Morali se navoditi onaj prvi da se vidi "slijednost" i onda zasebno stavka dodane vrijednosti ili to može biti nova kategorija? Tko može definirati te nove kategorije i kako to provjeravati?
- I za najamanju grešku u računu ne postoji mogućnost ispravka kada je jednom poslan, nego se mora raditi odbijanje računa i storno svega, pa iznova. Do sada je bila trivijalnost samo poslati ispravljen račun.
- Izrada storna je bila teža nego kod normalnog računa, a izraditi račun koji je djelomični storno nisam uspio (možda su sada nešto unaprijedili, zna li netko?), nego se mora raditi odvojeno dva računa.
- Neke stavke e-račune je nemoguće isključti (govorim sa sustav MER), kao npr. stavku popusta, koja sigurno nije zakonski obavezna, a čini račun nepotrebno nepreglednim.
- Problem vidim i u izdavanju e-računa prema građanima, to navodno traži neki dodatni certifikat od FINA-e koji uopće nije jeftin, a zatim, navodno, i dodatnu birokraciju i definiranje POS lokacije gdje je to nešto prodano građaninu - iako to za neke poslove uopće nije potrebno jer se radi o on-line uslugama. Vidjet ćemo što će biti s tim, predviđam kolaps oko toga u siječnju, a ja prvi neću više raditi s građanima dok ne bude jasno kako će to funkcionirati u praksi.
Vidjeli smo da ministar, unatoč apelu UGP-a, ne želi odgoditi Fiskalizaciju 2.0 ili omogućiti neki probni period. I sve pet, mlad je, u naponu snage, možda zna što radi i dobro je analizirao stvarno stanje.
Zanima me kakvu odgovornost će snositi ako se sve 1. 1. raspadne i statistika pokaže manji promet i nezadovoljstvo malih poduzetnika i obrtnika?