IgorD kaže:


Možda se nisam dobro izrazio, ali da, to sam mislio. Do trenutka kad se zatvara obračunski period. S tim što mislim da sad to više nije do 20. u idućem mjesecu, nego do kraja idućeg mjeseca, zar ne?

dpasaric kaže:


Ako ti netko izda račun u USA, on nije "u budućnosti", nego "u prošlosti" (kad je kod nas npr. podne, u UK je 11 ujutro, a u New Yorku je 6 ujutro). Ako ti netko izda račun u Singapuru, onda je on u budućnosti (kad je kod nas podne, tamo je zimi 18h, a ljeti 19h).

Ja znam da javni naručitelji kod nas zaje*avaju kad moraju podizvoditelje plaćati cesijom (tako je propisano Zakonom o javnoj nabavi) pa onda "glavni" račun glavnog izvoditelja prema javnom naručitelju mora biti izdan nakon svih ulaznih računa podizvoditelja prema glavnom izvoditelju koje cesijom izravno plaća javni naručitelj. Ali, kao što je Igor već napisao, nema logike da je to na ikoji način porezno uvjetovano.

smayoo kaže:


Eh, neke stvari do 20. a neke do kraja mjeseca, nisam siguran točno što je za što, ali definitivno se ima vremena. Osim ako dobiješ koronu i završiš na respiratoru. Ako na nesreću ipak ozdraviš, čeka te odmah neka kazna

IgorD kaže:


Znam da uvijek mogu izdati račun za predujam, ali me zanima mogu li izdati redovan račun ako su uplata i roba/usluga izdani u istom mjesecu, ali ne neophodno kronološki?

Čuo sam razna tumačenja, pa su me uplašili! Prije je to bilo gotovo nemoguće nadzirati, ali kako se sada u Fiskalizaciji 2.0 sve vidi, možda je to neka rupu koju zlonamjerna država želi iskoristiti za kažnjavanje?

Napisao sam ti iznad, nisi vidio. Opet ti kažem, razmisli na koga se oslanjaš, ja bih rekao da se ti ljudi ne snalaze pa prebacuju krivnju na sustav jer im to sad još uvijek prolazi, dok je sustav neuhodan.

Izluđuje me MER-ov AI support koji samouvjereno daje upute što treba učiniti, korak po korak, a onda to u stvarnosti NE RADI tako!

I kada mu objasnim detaljno da u stvarnosti nije tako, to AI smeće mi ležerno odgovori: "Da, moguće da ponekad predprikaz računa ne prikazuje negativne vrijednosti, ali ne treba brinuti, to će u konačnici biti u redu!" - i onda me naravno moje knjigovodstvo zove da obračun nije u redu i da storno nije uspio itd...

No, dosta njurganja, možda mi netko može pomoći generalnim savjetom jer mislim da bi taj dio morao biti unverzalan bez obzira koji se sustav koristi.

Do Fiskalizacije 2.0 situacije s predujmovima su bile jednostavne:

1) klijent uplati robu koju treba čekati duže od kraja mjeseca, izdam račun za predujam

2) roba dođe, izdam račun na kojem je roba, a zatim kopiram dio računa za predujam uz naznaku kada je plaćeno i kojim računom, i na kraju dodam obračun u kojem je obično "preostalo za uplatu 0".

Easy!

Sada to moram u tri koraka (ako nisam krivo informiran):

1) izdajem račun za predujam i to moram označiti kao "proces P4"

2) izdajem storno računa za predujam i on mora ići u minus da bi na poreznoj sve štimalo? Koji proces se bira za ovaj račun? Je li to P10 ili nešto drugo?

3) izdajem normalni P1 račun za robu uz obračun da je "predujmom plaćeno xy"?

Pa tako sam vidjao i prije nove godine.
-racun za predujam +100 novaca
-racun storno -100 novaca i na racunu je pisalo za platiti 0 novaca
-pravi racun na +100 novaca

E da, ali me zanima koji "proces"? Generalno mi je jako glupo da mi koji izdajemo račune trebamo to specificirati, a još je sve tako glupo definirano da se može dvojako tumačiti...

dpasaric kaže:


Sve isto ko račun predujma ali količina u minus. Vrsta računa je 386 a proces je P4. Na taj način ne moraš izmišljati KPD za stavku koja se zove predujam. Ima još par varijanti ali su kompliciranije.

IgorD kaže:


Hvala, tako mi je reklo i knjigovodstvo, ali MER mi ne omogućuje da P4 ide u minus. Tj. AI bot kaže da može, ali u stvarnosti nije radilo. Također, onda na računu opet gore pište "Račun za predujam", a ne "Storno" ili nešto slično... to je sve tako zbrljano i šlampavo da sam zaista frustriran svime.

Cijena plus, količina minus, tak ne ide?

@dpasaric ovako bi to išlo za tvoj slučaj:

1. Korak:
Oznaka procesa je P4 (ovaj proces označava da je plaćanje obavljeno unaprijed, a isporuka će tek uslijediti).
Znači kao vrsta dokumenta koristi se šifra 386 aka Račun za predujam.
Kod računa za predujam (proces P4) nema obveze iskazivanja KPD oznake artikla, jer se račun može odnositi na isporuke roba ili usluga koje još ne postoje ili nisu do kraja definirane.

2. Korak:
Zatim ide izdavanje storno računa za predujam kada roba stigne i kada trebaš izdati konačni račun. Storno se tehnički može napraviti na dva načina:

Način A (Korektivni račun): Izdaješ dokument u negativnom iznosu, odnosno u minusu. Za ovo se bira oznaka procesa P10, a vrsta dokumenta je 384 aka Korektivni račun.

Način B (Odobrenje): Izdaješ odobrenje u pozitivnom punom iznosu. Za ovo se bira oznaka procesa P9, a vrsta dokumenta je 381 aka Odobrenje. Oba načina su zakonski i tehnički ispravna, pa možeš odabrati onaj koji tvoj (ili klijentov) softver lakše podržava.

3. Korak:
I sad ide izdavanje konačnog računa za robu na kojem zaračunavaš cjelokupnu isporuku (kao da predujma nije ni bilo).
Znači kod poslovnog procesa koristi se proces P1 (Standardni račun za isporuku dobara i usluga), a kao vrsta dokumenta koristi se šifra 380 aka Komercijalni račun.
Financijski i knjigovodstveno taj će se račun u tvojim salda-kontima zatvoriti s uplaćenim predujmom.

Dodatno ako se dogodi situacija da klijent uplati predujam, a ti mu isporučiš robu unutar istog mjeseca (točnije, do roka za podnošenje prijave PDV-a za to razdoblje), više nisi obvezan izdavati račun za predujam. U tom slučaju preskačeš korak 1 i 2, te izdaješ samo konačni eRačun za robu, a podatak o tome da je račun plaćen unaprijed šalješ poreznoj upravi kroz sustav eIzvještavanja o naplati. Znači ovo je samo uz uvjet da nije već kreiran račun za predujam P4.

Znači, pod korak 3 ne treba na računu isticati da je neki dio plaćen unaprijed i plus minus preostalo za platiti 0?
Ja sam račun za predujam izdao pradavno (pretprošle godine) jer se investitor požurio platiti po ponudi (iako nismo to od njega tražili). U međuvremenu je projekt "zaspao" kod HEP-a pa smo tek sad u fazi da ga dovršavamo, tako da je korak 1 račun za predujam izdan 2024. godine papirnato, korak 2 moramo odraditi sada elektronički i onda korak 3. Čini li to neku razliku u proceduri?

Evo, samo da prijavim da smo maločas primili od Fine e-račun za usluge naručene i plaćene (bankovnom karticom online) 5. siječnja 2026.
Radi se o godišnjoj naknadi za certifikat za fiskalizaciju 1.0, onaj koji se uploada u MER aplikaciju pa se može kroz MER izdavati fizičkim osobama račune za bezgotovinsko plaćanje.

Hvala svima, pomogli ste!

Sada još čekam da mi knjigovodstvo blagoslovi ovo zadnje što sam radio...

smayoo kaže:


Eeee dobro ulovljeno, u biti moraš kroz polje BT-115. Točna procedura bi išla ovako: izdaješ račun kao redovnu prodaju na puni iznos (proces P1, vrsta dokumenta 380), ali u polju BT-115 (Iznos koji dospijeva na naplatu) moraš upisati 0,00 eura jer je račun u cijelosti podmiren ranijim predujmom. Zbog te nule u polju BT-115 porezna će znati da je račun plaćen i za njega nećeš morati raditi naknadno eIzvještavanje o naplati.
Također je preporučljivo i uobičajeno u napomeni iskazati rekapitulaciju. Napiši npr. da je račun plaćen predujmom (uz obavezni poziv na broj tog starog računa za predujam, kod tebe iz 2024. godine), te da je razlika za platiti 0,00 eura. To vizualno objašnjenje nije stroga zakonska obveza, ali je poslovni standard kako bi tvom kupcu sve bilo jasno.

smayoo kaže:


Porezna uprava je za ovakve prijelazne slučajeve napisala kao odgovor na pitanje u kojem kažu otprilike ovako "Dokumenti koji mijenjaju, ispravljaju ili storniraju izvorno izdane račune iz razdoblja prije stupanja na snagu Fiskalizacije 2.0 (dakle iz 2025., 2024. godine itd.) ne podliježu obvezi izdavanja eRačuna niti Fiskalizaciji 2.0".

Pitanje i odgovr broj 27 i 28:
porezna-uprava.gov.hr/hr/izdavatelji-i-p...irano-7-11-2025/8048

Znači kod tebe to bi izgledalo ovako:

Korak 1 napravljen još 2024.
Predujam 2024. izdan papirnato, porezno i knjigovodstveno je odavno evidentiran.

Korak 2
Budući da storniraš račun koji je izdan prije uvođenja novog sustava F2.0 i koji ne postoji u digitalnom registru eRačuna, nisi u obvezi taj storno izdati kao eRačun. ako sam dobro shvatio porezna uprava tumači da za to nema ni potrebe jer u novom sustavu ne postoji izvorni račun na koji bi se referencirao. Najbolje storno predujma izradi i pošalji kupcu na isti način kao i 2024. godine, papirnato ili u PDF-u putem e-maila. U napomeni tog storna obavezno upiši referencu na broj originalnog računa za predujam iz 2024. godine. U biti porezne uprava bi tehnički prihvatila taj storno i da ga pošalješ kao eRačun, ali to ti je nepotrebna komplikacija i zakonski nisi obvezan.

Korak 3
S obzirom na to da se dovršetak projekta i isporuka događaju sada, konačni račun izdaješ kao redovni eRačun (proces P1, vrsta 380), ali u strukturi eRačuna u polju BT-115 upisuješ da je iznos za naplatu 0,00 eura, a u napomeni (za PDF prikaz/vizualizaciju) napiši da je taj eRačun podmiren onom starom uplatom iz 2024. godine. Takav račun onda podliježe potpunim pravilima Fiskalizacije 2.0.

smayoo kaže:


"Samo" 50 dana kasnije , srećom se nisu pozvali na zakonski rok čuvanja knjigovodstvenih isprava od 11 godina, pa ti ga poslali tamo negdje 2036.

Puno ti hvala!
Da admin nije ukinuo palac, sad bi ga dobio preko nekoliko puta!

Ne znam kako izgledaju te forme za unos računa na MeRu i kod ostalih, ali mora postojati i rubrika za referencu na prethodni račun na koji se ovaj nadovezuje.

XML ima BillingReference polje:


Tu se povezuje ovaj račun sa recimo računom predujma 1-1-1 pa onda konačni račun mora imati vezu na storno. Sam unos u napomenu baš i nije dovoljan. A ide još i prethodno plaćeni iznos:


Na računu predujma je 100,00 Eur, na stornu je -100,00 Eur i onda na konačnom je opet 100,00 Eur.

Ovo je super zanimljivo pošto u dokumentaciji postoje samo tri stvari vezane uz prethodni račun.





Nemam pojma što ide u rubriku "Prethodni račun" a što u "Oznaka prethodnog računa". Jedno od toga je valjda broj računa a drugo je...

Pitat ćemo MER

I mene ovo zanima - ja sam referencu na prethodni račun pisao pod napomenom, kao i nekada - jer nisam sreo takvo polje kod MER-a...

U toj grupi "reference" su vidljiva samo prva tri polja dok ne proširiš (klikom na strelicu ispod). Tek onda se pokažu sva polja. Tako je i u drugim grupama. Polja koja se ne koriste često su skrivena.

Gledate Bajaderu od 527,21 €. Uzeo sam je u javnobilježničkom uredu nakon grozne ideje da moramo biti revnosni legalistički štreberi koji će uskladiti djelatnosti po novoj NKD normi radi Fiskalizacije 2.0. Ne budite glupi, ne ažurirajte ništa u ovoj shizofrenoj državi.

Meni je bio došao mail 27.6.2024. da ispunim neki online upitnik na stranicama DZS u roku od tjedan dana. Ja sam to tad bio otklikao i sad sam provjerio što je upisano u registru DZS i vidim da piše to usklađeno prema NKD2025. To se može provjeriti na ovom linku
web.dzs.hr/adrRPS.htm
Treba znati matični broj firme, ali ne onaj iz registra trgovačkog suda, nego iz registra pravnih subjekata DZS. Taj broj piše na obavijesti o razvrstavanju djelatnosti pravnog subjekta koju je sigurno primio osnivač svake firme prilikom osnivanja firme. Ako ga ne možete naći, na toj istoj stranici se može downloadati cijeli registar u CSV formatu pa se tamo možete potražiti po imenu firme i očitati matični broj u prvom stupcu.
E, onda kad taj matični broj ubacite u odgovarajuću rubriku na toj web stranici, možete si downloadati digitalno potpisanu obavijest o razvrstavanju po NKD2025.

Ma ok, samo taj sustav pokazuje samo glavnu djelatnost, ali ne vidim i sporedne, a po zakonu trebaš biti registriran za sve ono što sada odabireš po NKD specifikaciji stavki na fiskaliziranim računima. Barem bi to teoretski bilo tako, a pitanje što ova luda država uopće provjerava, kada i kako.

To je sve skupa za poduzetnike nepotrebno opterećenje i trošak, a sve radi čega - Državnog zavoda za statistiku? Da bi oni imali što raditi da onda temeljem tih, upitno vjerodostojnih podataka, donose izvješća koja naši političari ionako ne čitaju, a niti vode politiku u skladu s tim informacijama.

Neka uhljebi rade svoj posao, nemam ništa protiv, ali to ne trebaju zakonski uvjetovati na razini društvenog ugovora tvrtke. Bilo bi dovoljno da svi imamo obavezu jednom godišnje logirati se na DZS i poklikati čime se bavimo.