Jebao ih zakon. Trebali su dogovoriti kredite s bankama za sanaciju.

Stara Churchillova: "Ako ne želiš riješiti problem, osnuj komisiju."
S bankama su kredite mogli dogovoriti jedino na način da daju državno jamstvo. A od toga ne mogu kasnije izmigoljiti.

smayoo kaže:


Zakon se piše. Jedan od problema zašto se još ne pristupa sanacijama je i taj što se ne zna šta će stajati u zakonu, tj. da li će se građevine obnavljati da budu u skladu sa protupotresnim propisima koji vrijede za novogradnju ili po blažim.
Iako, po meni se ne treba puno nade polagati u zakon, jer u komisiji koja ima preko 20 članova ima točno 2 (dva) građevinara (jedan sa faxa, drugi iz komore, a ostali su uhljebi sa gradske i državne razine, predstavnik crkve (bitan stručnjak vjerovatno) itd.
Čak je i arhitekata više nego građevinara u toj komisiji

Ne znam tko su članovi i koliko je kojih, ali mi ima logike da je i neki arhitekta u ekipi. Sada, ima li logike da ih je više nego građevinaca - ne znam. Nisam niti znao da je na stolu već deveti prijedlog Zakona o obnovi, jer svi kao žele da se ne propusti "prilika" da se Zagrebu da izgled za 21. stoljeće. Malo sam googlao, koliko sam našao i inače GUP-ove osim političara donose u dogovoru društva arhitekata i građevinara.
Ovo je neki dan izašlo na temu potresa.

Arhitekti su tu uključeni ne da daju izgled Zagreba za 21. stoljeće nego su nanjušili lovu u obnovi, a kriza kreće, pa... (normalno to se tako neće prezentirati, ali je u stvarnosti tako).

Inače, ne znam zašto bi se njih pitalo u obnovi (osim u vezi izgleda fasada), jer oni ionako nemaju veze sa izračunom zgrada, ali kako je kod nas sve naopako, pa ljudi idu pitati arhitekta pri preuređenju stana koji zid smiju rušiti i slične stvari, tako vjerujem da će i ovaj zakon biti nedorečen i dopola napravljen. Nažalost

Stvarno ne znam. Poučen iskustvom neke naše realnosti - u pravu si.
S druge strane, možda nas je ova pandemija i potres (tu najviše mislim na politiku) konačno naučila koliko je bitno donositi konkretne i dugoročno dobre odluke. Vidjet ćemo.

Ne kuzim zasto arhitekti ne bi trebali biti ukljuceni u obnovu Zagreba... pa arhitekti su ga oblikovali. Onaj dio koji na nesto lici.
Naravno, u suradnji s gradevinarima.

Tito kaže:


Oblikovali su i onaj koji ne liči baš nešto...

Nisam rekao da ne bi trebali biti uključeni u obnovu, nego nije na njima da propisuju protupotresnu gradnju (to nije isto).

dario15 kaže:


Isuse koja izjava!!!! Iz nje bi se moglo zakljuciti da mislis kako bi sve arhitekte trabalo zabraniti i sav posao za izgradnju grada prepustiti gradevinarima, jer oni znaju posao i grade vrhunske gradevine.

Ja ne vidim kako bi se to moglo iz njegove izjave zaključiti. Nisi li možda previše osjetljiv?
Moje je mišljenje da u poslu gradnje (pa i rekonstrukcije) svaki stručnjak ima svoje mjesto, ulogu i važnost. Važnost arhitekta nitko tko se u posao gradnje išta razumije - ne osporava. To, naravno, ne znači da je svaki arhitekt izvrstan u svom poslu, pa čak ni da je - dobar. Kao što ni svaki liječnik nije dobar, niti svaki kuhar...
Međutim, ako govorimo o sanaciji 100+ godina starih zgrada nakon potresa, i ja se slažem da su tu građevinari ipak najvažniji (što ne znači da arhitekti nisu) pa jest malo čudno da su najslabije zastupljeni. Previše politike, premalo struke, nažalost.

Jooj ma ne, stvarno ne znam kako si to iščitao iz moje izjave.

Ja samo kažem da je posao građevinara (statičara) i samo njih da pregledaju i ocijene oštećene objekte i predlože vrstu i način sanacije objekta.
To ne mogu raditi ni strojarski ni elektro-inženjeri, pa ni arhitekti.
Jer to nije njihova uloga u procesu gradnje. Nadam se da se u tome slažemo?
Arhitekti ne računaju nosivost objekta ni njegove konstruktivne elemente, pa ne mogu ni sudjelovati u sanaciji oštećenih konstrukcija.

Njihova zadaća u procesu gradnje je velika, ali ovo o čemu govorim nije.
Što se tiče ovih sanacija, arhitekti se trebaju angažirati oko vraćanja fasada u prvotno stanje i sličnih poslova.

dario15 kaže:


Naravno da gradevinari imaju nabitniju ulogu, ja sam imao na umu zgrade koje ce trebati rusiti pa graditi nove, mozda ne identicne kao stare i urusene... a mislim da ih nije mali broj.

Znamo da u arhitekturi, kao i u mnogim poslovima koji ukljucuju estetsku komponentu zadnju rijec ima investitor...

Mene zanima što će biti sa spomenicima kulture nulte kateorije. Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu je totalno razrušena iznutra, vrlo vjerojatno i izvana, i vjerujem da spada u tu kategoriju. Ne bi li u obnovu takvih objekata: oštećena je Crkva svetog Marka, zgrade Vlade i Sabora - trebali biti uključeni i restauratori? Ako sam se dobro izrazio?
Ovo nije posao za građevinara ili arhitektu, ako se ne varam? Slika je iz Banskih dvora.

Baš gledam, nisam znao da je pravoslavna crkva na Cvjetnom trgu obnavljana po nacrtima Hermanna Bolléa. Pa taj čovjek je gotovo sve što je lijepo u Zagrebu projektirao.

Meni vise zanima kaj ce biti sa zgradama u kojima zive ljudi, a ostecene su i ne mogu zivjeti u njima, lako za vladu, sabor i crkve...
Bandic, a i puno njih govore ko im je kriv kaj nisu obnavljali svoje vlasnistvo... zna se pod kojim uvjetima se posluje i dobivaju poslovi u Zagrebu, pogotovo u centru. Di je svaka skoro svaka zgrada zasticena.

Mi pricamo o centru Zagreba, glavnog grada Hrvatske, ako to nije nacionalni problem, onda ne znam kaj je.
Zamislite da potres srusi Stradun u Dubrovniku ili Dioklecijanovu palaču u Splitu, pa da kazemo - ko je kriv kaj stanari nisu ulagali u svoju imovinu, nek si ju sami obnove.

Kloba kaže:


Naravno da će u takve (pogotovo u takve) objekte biti uključeni restauratori (i imati glavnu riječ u procesu obnove).

Ali ti miješaš poslove koje koja struka obavlja; uvijek je statičar taj koji određuje kako će se izvesti nosivi dio konstrukcije (zid, stup i sl), tj. od kojeg materijala, kojom tehnikom gradnje i sl., a restauratori pokušavaju vratiti u izvorno (ili što sličnije) stanje ograde, fasade i slične dijelove zgrade koji su bili oštećeni.

Tito kaže:


Ha ružno je to reći (a i nepopularno), ali ima i istine u tim riječima. To je rekao i prof. Antolić sa građ. fakulteta.

Jer pošto sam iz neposrednih kontakata upoznat sa nekoliko građevinara koji su obilazili oštećene objekte, tu stvarno ima svega.

Recimo što reći kad čovjeku koji u prizemlju ima računovodstveni servis i dobio je oznaku crveno (zabrana boravka u objektu do sanacije) i koji je dogradio dva (!) kata na svoju ruku i kad ga se pitalo ima li projekt za tu nadogradnju, samo je blago teleći pogledao. Jer je on nadozidao dva kata bez ojačavanja prizemlja i on je direktno odgovoran za to što je taj objekt postao neupotrebljiv nakon potresa.
Trebamo li njemu mi kao društvo (država i grad) platiti obnovu te zgrade?

Bio je jedan čovjek iz centra koji ima velika oštećenja na svom stanu i kad ga je novinar pitao ima li osiguranje, on je rekao da ima i da ga je koštalo cca. 1000 kn godišnje.

Je li to prevelik iznos za događaj koji se znao da će se dogoditi (zna se da se potres ovakvog intenziteta događa na ovom području jednom u 100 god. a od prošlog je prošlo 140)??

Ne kažem da ih se treba ostaviti na cjedilu, ali kao i obično tu ima (i biti će) svega...

Jeste vidjeli ovo neki dan?
dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sok-u-sredis...covjek---602363.html

Kloba kaže:

To je još dobro jer znaš što možeš očekivat. Ja sam jednom propao u jednu pukotinu nasred livade. Propao sam do ruku. Izvadili me van i pozdravio se sa čizmom. U trenutku mi se činilo i sa životom!
Pukotinu nitko živ nije vidio jer je sve bilo obraslo gustom travom do koljena, i tko će drugi nego ja.

Da se mene pita ja bi sve te crvene(a i žute ovisno u stupnju oštećenja) lijepo porušio i sagradio replike. Sve ostalo je rupa bez dna i prilika za ekstra zaradu, pri čemu će jako dobro zaplivati arhitekti, konzervatori, a na koncu i izvođači. Sanacije po našem modelu nikada ne završe dobro, pogotovo kad je u pitanju grad Zagreb. Ne treba ići daleko, sjetimo se samo Gunje. Da se tamo radila sanacija bila bi i 3500Eura/m2, ovako smo svi bili sretni sa 2500Eur/m2 za novogradnju. Majke ti, cijena gradnje je bila kao da se radilo na nekom zabačenom otoku koji broda nije vidio a kamoli trajekta.
Uloga arhitekte može biti samo u vidu izrade arhitektonske mape. Tu bi bio njihov početak i kraj.

Svakako je problem sanirati 100+ godina staru gradnju, ali ne slažem se baš da bi sad trebalo sve redom potaracati.
Rijeka je najbolji primjer takvog horror-terror pristupa obnovi grada. Nakon američkih bombardiranja 1945. godine, pola starog grada je porušeno bombama. Neke zgrade, nažalost, ni do dan danas nisu doživjele da na njihovom mjestu nikne nešto suvislo, ali zapravo ne znaš što je gore, kad pogledaš što je na tim mjestima u centru grada građeno od 1960-ih naovamo... A sagraditi repliku, ako bismo htjeli da se zaista arhitektonski i vizualno uklapa, sumnjam da bi ispalo nešto bitno jeftinije od sanacije/restauracije.

Pa što sam spomenuo nije svakako sve, ali nije ni mali broj. Po mojoj procjeni bit će tu dosta toga za rušit do temelja. A ono što je prolazno za neku sanaciju, ljudima nebi preporučio da se u to upuštaju. Jednostavno to je skup i dugotrajan proces. Za javne građevine je sasvim druga priča. Kad konzervatori i kvazi izvođači za sanacije nahrle, a navalit će ko hijene, strugat će se svaki komad cigle i stolarije pa i za svaku maltene šupu. I to će biti papreni iznosi. Pa će za usporedbu, Gunja biti mala bebica naspram sanacije nakon potresa.

JOHN kaže:

Točno to.

Baš čitam tekst kolika je šteta od potresa - 42 milijarde kuna...
www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/steta-od-...katastrofe/10233652/

Kad krenu u sanacije, slobodan sam procjenit i preko 50

Ovaj je bio jeben, ste svi dobro?

Ja pokušavam biti. Čovječe, 1963. 6.1 je sorio Skoplje. Samo da u Petrinji nema žrtava. U Zagrebu najviše (zasada) stradala zgrada Ministarstva obrane u Šubićevoj. Osjetio se u Sloveniji, Srbiji, BiH.
Nadam se da su ostali članovi OK. Ljudi, držite se. To je bio ovaj veliki kojeg se Seizmoliški bojao. Nakon njega zabilježeno je 15-ak manjih.
A hoće li biti after, nadam se da neće ili da će biti što manji ako baš mora.
EDIT:
HRT 4 dobar za live praćenje, koga zanima.

Kloba kaže:


... ili N1.

Nažalost, u Petrinji ima žrtava.
Želim svima da su prošli dobro iil barem ne jako loše.

Letovanić...

4 POGUNULA

Nisam nikada bio u Petrinji ali ono sto sam vidio na TV izgleda jako jadno. Trosne i oronule kucice. Sve nesto dotrajalo, staro. Kao da je vrijeme stalo.

Jeli to stvarno tako siromasan kraj ili bolje gradjevine nisu stradale pa ih mozda nisu ni snimali?