smayoo kaže:


Možda nije srpsk (mada nisam to ni napisao)i, ali hrvatski nije sigurno.
Veli se "k baki", ali isto je i "sa sokolim" i "ka kamenolomu". Ipak je "sa psom" jer je drugo slovo "s". Koliko znam "k" i "s" dobivaju obilk "ka" i "sa" samo u određenim slučajevima.
Pa zar nema ovdje kroatista da malo komentira.

PS. Mislm kako su i Ustaše i partizani pisali "ne ću" do 1960. (taj podatak sam našao, ali nisam provjeravao).
Istina je kako bi nam većini trebalo malo više znanja hrvatskog jezika i pravopisa i naravno čišćenje ostataka prošlosti iz jezika. Moja generacija to ne bude doživjela, možda ova koja tek dolazi.

Teziti nekom "cistom jeziku" uz pravopise koji se (politicki motivirani) mijenjaju svakih 20 godina je kao pisanje uz vjetar. Jezik je vrlo fluidna stvar i kao takvog ga treba posmatrati.

Pogotovo imajuci u vidu da nam djeca idu OUT, da mi posjecujemo EVENTE, obavljamo SHOPPING, da je u normalnom govoru koristeno by the way, tu mac itd itd itd...

Engeski jezik koji govore Australci, Britanci i Ameri je 3 puta vise razlicit od Srpsko/Hrvatske usporedbe, pa niko ne titluje to. To je isti jezik. Isto kao i Srpski i Hrvatski. Meni je veci napor traziti razlike u Srpskom i Hrvatskom jeziku, nego sto bi se morao truditi da ga razumijem.

I lakse razumijem covjeka iz Beograda nego nekog otocana sa Paga ili Visa. Znaci trebalo bi, po vama, svaki dijalekt titlovat'.

Vise je neki nacionalni naboj mijenjati jezik samo da bi bio razlicit od nekih slicnih, pa to nekada ispada i smijesno (vrtolet, zrakomlat, okolotrusni pantolodrzac i sl).

Software = Napudbina

Sve je to smijesno, i postoji jako puno vaznijih stvari koje bi trebalo srediti i urediti u drzavi.

Svicarska je Svicarska, pa se ne zamaraju jezikom

P.S. Za par decenija svi cemo ionako pricati engleski

To ce mozda u BIH pricati engleski jer se ne mogu dogovoriti oko nicega, pa ni oko jezika.
Tko je govorio o mijenjanju? Treba ocistiti jezik od stranih rijeci (koliko se dade).
Jedan od najvaznijih identiteta nekog naroda je njegov jezik i ocuvanje jezika.

Inace bi kineski trebao biti dominantan!

Svjestan opsasnosti da budem kritiziran, ja ipak mislim da je jezik tek sredstvo komunikacije među ljudima, a kao sredstvo trebao bi biti tako prilagođen da se s manje riječi može više reći, te da je s druge strane toliko jednostavan da ga svatko u kratko vrijeme može savladati i njime baratati. Poistovjećivanje jezika s nekakvim kulturološkim naslijeđem samo otežava glavni cilj i svrhu samog jezika, a to je da bude sredstvo komunikacije. Svi znamo kako je prošao pokušaj Esperanta koji čak nije ni trebao zamjeniti nacionalne jezike, već biti dodatak da pojedinac može bez poteškoća komunicirati s bilo kojim drugim čovjekom bez obzira gdje se našao na planetu Zemlji.

No, mislim da smayoo nije pokrenuo ovu temu da bi o tome raspravljali niti uspoređivali nacionalne jezike, već da bi u poznavanju našeg Hrvatskog jezika pronašli gdje griješimo. Problem je nacionalnih jezika da često za nove pojmove i stvari nemaju odgovarajuće riječi pa se često posuđuju iz drugih jezika. Tako meni ni kompatibilno, a ni kompaktibilno ne zvuče u duhu Hrvatskog jezika.

komparibilno-uskladivo
kompaktibilno-(bolje zvuci kompaktno) sažeto ili tako nekako.
@sank, mogli bi te itekako kritizieati jer je mnogo ljudi u bliskoj proslosti poginulo samo zato jer nisu prihvacali "to je sve isto", ali kako smayoo veli, ne treba iz naftalina vasiti ustase i cetnike.

Kao što sam napisao, jezik je SREDSTVO KOMUNIKACIJE i to mu je primarna uloga, a sve ostalo dolazi nakon toga po važnosti. Tebi je očito teško pojmiti da to ne znači "to je sve isto" jer ja ne pišem opterećen povijesnim činjenicama, već čisto promatram s praktične strane. Ovdje stajem sa svakim daljnjim objašnjavanjem mog stava jer očito da ovaj naš jezik nije dovoljno kompleksan niti dobar da bih to mogao učiniti u par rečenica, a pisati elaboat ili čak knjigu na forumu nemam namjere.

Usput, komparibilno, ta riječ mi nije poznata, a definitivno mi ne vuče na pojam uskladivosti, vjerojatno si mislio na riječ komparabilno?

Hehe, koliko sam shvatio, mislio je kompatibilno ali prebrzo piše, ili piše na mob pa fula.

jzelko kaže:

Tocno. Mob je u pitanju (r i t) se lako pritisnu jer su blizu. Mislio sam na kompatibilno.
Karma +1


@Sank, lako tebi jer kad Kinez porobi svjet, ti vec znas i citat i pisat i govorit kineski. LOL

A što je s razlikom između ”zbog” i ”radi”? Meni se čini da se to dvoje počesto pobrka...

”Zbog” bi se, po mome mišljenju, koristio većinom kod opisa nekih prošlih događaja (posljedični veznik), npr: ”Zbog žurbe sam se poskliznuo”
A ”radi” je veznik namjere (često vezan uz futur) i koristi se u npr. ”Radi bolje plaće ću promijeniti posao”.

Ili?

zbog i radi imaju po meni isto znacenje.

imam i ja pitanje.

za zenski rod se kaze "provjeri je" ili "provjeri ju"

smayoo kaže:


Koliko mi je poznato, "dakanje" nikad nije bilo kroejšn stajl nego smo to pokupili od susjeda iz Srbije... a Salvador je "Jeli"

@MacSlavko i @scarface,

Pa pogledajte linkove koje smo ostavili, odgovori su tamo. Što se tiče "zbog" i "radi", obojica ste u krivu. Prijedlogom radi izričemo namjeru i cilj radnje, a prijedlogom zbog izričemo uzrok, dakle oni oznavačavaju potpuno različite odnose.
Primjer:
Jabučnjak traži upisivanje imena i prezimena radi izbjegavanja anonimnih bezobraznika.
Jabučnjak povremeno nije dostupan zbog nestabilnog web poslužitelja.

Uočite razliku.

scarface32 kaže:


Ju (nju).

Sank kaže:
[quote]Kao što sam napisao, jezik je SREDSTVO KOMUNIKACIJE i to mu je primarna uloga, a sve ostalo dolazi nakon toga po važnosti.

Potpuno se slažem. Moglo bi se, možda, reći, SISTEM SPORAZUMJEVANJA.

Imao sam na jednom drugom forumu raspravu s nepismenom osobom koja je svoju nepismenost opravdavala da "to nije bitno jer je jedino važno da se razumijemo" zanemarujući pritom da je komunikacija sa osobom koja ne poštuje jezična pravila teža, a ne lakša.

Riba kaže:


Eto ! Sve si rekao !

Riba kaže:


+1 (neka bude Peugeot 206)!

Riba kaže:

Kod svih nacionalnih iliti jezika u uporabi postoje pravila i izuzeci iz pravila. Zbog kulturne baštine i međusobnih utjecaja ili pak izolacije od drugih jezika nakupilo se takvih pravila i "pravila" te različitosti. Jezikoslovci često bezuspješno pokušavaju uvesti malo reda, ali svaki takav pokušaj završava ili ismijavanjem ili ignoriranjem svekolikog nam pučanstva.

Zar nije tako jedno vrijeme kod nas bilo ispravno upotrebljavati riječ ŠPORT? Danas je ipak vraćen SPORT. Mislim da ne trebam niti spominjati ostale primjere pokušaja da hrvatski jezik pohrvatimo. Netko tko se opismenjavao u vrijeme bivše Jugoslavije kada je učio hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski danas ispada nepismen samo zato jer su se pravila u međuvremenu mijenjala, a taj inače izmišljeni jezik u potpunosti isčezao.

Hrvatski jezik je zbog svojeg zemljopisnog položaja te raznih integracija u prošlosti doživio popriličnu fragmentaciju i pokupio dosta riječi i izraza iz susjednih nam jezika. Čakavština, kajkavština i štokavština sa svim svojim lokalnim podverzijama zapravo jest naše bogatsvo i nasleđe, ali i teret. Istina jest da se sada u školama uči "čisti" hrvatski jezik, ali izgubljeni u svom tom bogatstvu različitosti naši se jezikoslovci stalno bore da nađu ono najhrvatskije često mijenjajući pravila jezika, čime zapravo sve nas koji smo se obrazovali u stara vremena čine nepismenima. To mogu vidjeti iz onog što naša djeca danas uče u školama i često se moja supruga i ja nađemo iznenađeni da više ne vrijedi ono što su nas učili.

Jezik je živa tvorevina koja je podložna stalnim promjenama i svi mi pridonosimo tim promjenama bili pismeni ili nepismeni jer LAJKANJE ne postoji ni u jednom riječniku ili leksikonu hrvatskog jezika no usprkos tome prilično se već udomaćila među mladim hrvatima i hrvaticama.

I zato vas pitam, tko danas za sebe zaista može tvrditi da je pismen? Kako se pismenost mjeri? Da li količinom riječi i izraza kojim barata? Smije li pismen čovjek pogriješiti u korištenju IJE i JE i koliko puta? Nekada je pismen čovjek bio onaj tko je znao čitati i pisati, a danas? Gdje je ta granica koja određuje tko je pismen, a tko nepismen? Da sam sve ovo napisao na našoj lokalnoj čakavštini bih li tada bio proglašen nepismenim ili bi me pohvalili jer eto održavam, podržavam i čuvam jezik mojih predaka?

Dalmatinci ne zarezuju književni jezik ni na javnoj TV, ni u Saboru pa eto... Nedavno sam skužio da im ni učiteljice razredne nastave u školi ne pričaju književno. Ili barem neke...

Ali ne razumijem što želiš dokazati? Meni nije bio cilj napadati one koji pišu pogrešno, nego skrenuti im na to pažnju da (oni koji žele) nauče ispravno.

@Sank, hrvatski koji je očišćen stranih rijeći nije ni za tebe ni za mene. "Stare konje" dosta se teško naući novim trikovima. To je za našu djecu, unuke, praunuke.
@smayoo, pa rasprava se fino razvija. Dao si početni poticaj. Ponešto se dade i iz ovih napisa naučiti.

Cistiti jezik od stranih rijeci za klince? Ma daj Zabac molim te...

Pa moja kcerka od 5 godina koristi 50 engleskih rijeci svaki dan, naucila sa djecom i iz crtanih filmova...

Bira papuce u prodavnici i govori "ove su mi bas cool, to je sada in". Omladina danas lajkaju, dejtaju, sopinguju, tekstaju, apdejtaju, printaju, sinkaju...

Oni su ta snaga koja ce krojiti SVOJ jezik, jezik kojim ce ONI komunicirati. Nece biti knjizevni, ali ce biti zargonski, ulicni, njihov.

Ko smo mi, matorci, da mi njima krojimo kako ce oni za 30 godina pricati Jer mi kao znamo

Mozda su tvoja djeca ta snaga koja bude digla ruke o pripajanju BIH Srbiji. Pa to je je sve isto. I u Serbrenici su valjd svoji svoje.
Nije isto znati i njegovati. Pa kaj su ti stvarno Ameri oprali mozak?
Sve se pitam za koju si ti stranu u ratu "navijao"?

Jao, evo ga cetnici, ustase, partizani, domobrani...

Pravi hrvat kaze "napudbina", a onaj koji kaze "software" je na cetnickoj strani

I sta moje dijete od 5 godina, rodjeno u Hrvatskoj, ima sa ratom u Bosni koji se zavrsio prije 20 godina?

Tragikomicno je stvarno kada neki ljudi pocnu predavati o knjizevnom hrvatskom jeziku, a u srednjoj skoli jos govore "meko i tvrdo c"

Izgleda da sam pretjerao?
Ne i ne! Izvrgavas i svoje i moje rijeci i jos djecu petljas u to.
Ako je tebi sve jedno da li ce ti djeca izmedju 50 engleskih rijeci, pricati srpski i/ili mjesati srpski i hrvatski to je tvoj problem i zivo mi se fucka.
Ono sto ja zelim je nauciti djecu (sustavno) ispravno govoriti hrvatski jezik bez primjesa stranih rijeci. Ucenjem straihg jezika obogacuju svoje znanje. I naravno, primorac bi trebao znati da je šugaman=ručnik, kao sto bi slavonac morao znati kako je kašika=žlica, a zagorec bi isto tako trebao znati da se vino moze dobiti i iz grozdja.

Nemojte miješati žargon sa jezikom koji se uči u školi!!! Uvijek će postojati jezik ulice sa svojim specifičnostima, u zadnje vrijeme očito brdom amerikanizama i inih glupizama. No, to nije jezik koji naša djeca uče u školi i sigurno nije jezik kojim će jednog dana baratati kao odrasli ljudi. Isto tako trebali bi konačno staviti sa strane četnike, ustaše, partizane i domobrane jer nisu relevantni za ovu temu.

zabac, slažem se sa tobom da je za nas "stare konje" svaka promjena pravila sve teža, dok se jedino bojim što će naši, na žalost, u većini tzv. "stručnjaci" naučiti našu djecu. Prečeste promjene pravila u svakom slučaju nisu dobre ni za našu djecu i otvaraju rupe kroz koje se onda provlači žargon s ulice. I ne treba zaboraviti jako važnu ulogu novinara koji mi se čini u zadnje vrijeme sve češće zaboravljaju da su oni jedan od vrlo važnih faktora u očuvanju nacionalnog jezika i njegove barem kakve takve čistoće. Hoću reći, da kad novinari počnu lajkati onda smo nahebali...

Novinari su endemska vrsta u izumiranju. "Novinari" su vrsta koja drma medijskim prostorom. Kopi-pejst je glavno orudje i oruzje.
Ovo nema veze s ustasama i ostalima. Mozemo se ovdje zetati, ali ako izgubimo jezik kao jedan od dosta jakih identiteta nekog naroda, a sve vodi tome dok je "vazno da se razumijemo", izgubiti cemo i sam identitet (pogledajte BIH, na sto to lici)..
Ono sto Ameri zovu patriotom i patriotizmom, to fali kod nas.

Vidim da ovdje neki koriste izraz "književni jezik" a u stvari bi trebalo koristiti izraz "standardni jezik" ako govorimo o jeziku koji se uči u školama kao službeni jezik jedne države.
Književni jezik je sav onaj koji se koristi u književnosti (književna djela nisu ograničena samo na "standardni jezik").

drlovric kaže:




Samo cu ti reci sta to tebi ima bit smijesno i retardirano!!!!! Srbi imaju pravilo "Pisi kako sto govoris, a citaj kao sto je napisano" tako je rekao Vuk Karadžić.
A navodnici se ne stavljaju zbog citiranja nego zbog toga da se zna da je rijec stranog porijekla, a sto oni pisu Soni, Majkrosoft, Epl itd. jeste zbog pravila "Pisi kako sto govoris, a citaj kao sto je napisano".
Mislio si da nema Srba na ovom forumu pa mozes svasta pricat!!!!

Vuk Karadžić je to pravilo ustanovio radi pisanja ćirilicom gdje je bilo nužno, jer u ćirilici ne postoji ekvivalent za svako slovo svih jezika koji koriste latinicu. I to ga nije on izmislio, nego ga je preuzeo od Rusa. Međutim, Rusi nikad nisu tako pisali kad bi koristili latinicu, nego samo ćirilicu. Fonetsko pisanje latinicom je sasvim srpski "izum" . Naravno da nije to lijepo nazvati "retardiranim", ali moram priznati da je to nama ovdje bilo smiješno (i predmet zabave) još odavno. Najmanje toliko koliko ja pamtim, dakle nekih 40 godina .

Naravno, to ne znači da mislim išta uvredljivo (znam dobro da ima Jabučara od svakuda), ali da je smiješno... pa... pomalo jest. Zar nije? Osobito to što jedan lektor piše Džems, drugi Džejms, a treći Džejmz. Ili Vitni Hjuston / Uitni Hjuston. To s w mi je najjače...

Pardon, zaboravih. Osobno usmjereni i svađalački postovi obrisani. A tako će biti i nadalje.