Kao stručnjaka kojem je život vezan uz računala, a i kao edukatora koji već više od 10 godina radi kao predavač, smeta me kad vidim koliko često ljudi krivo pišu neke, u ovom svijetu, često korištene riječi.

Zato sam pokrenuo ovu temu u nadi da će makar dio korisnika svrnuti pogled i naučiti nešto.

Evo, za početak...

kompatibilno - međusobna osobina dvaju proizvoda da ispravno funkcioniraju u kombinaciji jedan s drugim

kompaKtibilno - ono čemu se dimenzije mogu smanjiti, što se može učiniti kompaktnijim

Dakle, npr. kabel je kompatibilan (a ne kompaKtibilan, niti kopatibilan...) s iPhoneom 5. Softver je kompatibilan s OS 10.6.8. Itd.

Drugi, vrlo čest...

Kabel - snop međusobno izoliranih vodiča sa zajedničkim plaštom. Nema problema. Međutim, ako ih je više...

Kabeli - množina od "kabel"
Kablovi - množina od "kabao"

A "kabao" nije kabel. "Kabao" je kanta. Za vodu, na primjer.

Dakle, ne volim kad mi je pod stolom šuma kabela. A ne "kablova".

Slažem se Smayoo, to što se danas može čuti - ali i proćitati u kojekakvim tiskovinama zaista je nevjerojatno. Meni je uvijek malo smiješan naš prijevod "data" prometa - podatkovni promet...
Možda je duže, ali promet podataka mi se čini lakšim i određenijim.
No, to sam samo ja

Meni je zapravo fasicnantno i retardirano sta Srbi rade, pa po uzoru na njih neki casopisi u RS u BiH, mislim i makedonci...

Tvrtka "Soni" predstavila novi "Plejstejsn", dok "Majkrosoft" nije predstavio nista

A Apple nekada pisu "ejpl", "epl", "apl" valjda zavisno od lektora

Jos kad u varijablu dodas "ejpl" cirilicom

Trademarks pisu fonetski, kako se izgovara, i onda to stavljaju u znake navoda, kao da nekoga citiraju. WTF?

Da umres od smijeha

Zašto je auto srednjeg roda (ovo auto), a ne muškog (ovaj auto)?

Auto JEST muškog roda, jer je to kod nas kolokvijalna skraćenica od automobil. Ovo kaj se s juga probija ovo auto je izravno prihvaćanje pojma auto iz njemačkog jezika gdje je das Auto, tj. auto je srednjeg roda. Zanimljivo je da je tamo drugo ime za auto, tj. vozilo (kod nas srednjeg roda) muškog roda (der Wagen).
Moja je teorija da je prvi naraštaj gastarbajtera koji je pobjegao otišao u Njemačku to tamo pokupio i onda donio natrag doma. Uz dužno poštovanje prema svima, ljudi koji su van odlazili trbuhom za kruhom (politiku ostavljam postrance) nisu bili osobito obrazovani i nesvjesni vlastitog jezika (da ne spominjem da je njihov dijalekt jedinstven, ako govorimo o južnom krilu Hrvata) i tako su prihvatili auto kao imenicu srednjeg roda.
Naime, nigdje drugdje (kajkavci i štokavci) nebuš čul ovo auto, uvijek je ovaj auto

Svima sa jezičnim neoumicama (dakle - svima) mogu preporučiti izvrsnu stranicu koja na zanimljiv i argumentiran način obrađuje česte greške koje radimo pri korištenju našeg jezika:
bujicarijeci.com/category/jezicni-savjeti/

Ja sam ucio da se kaze kabal a mnozina kablovi. Nikad nisam cuo nekog da kaze kabel.

scarface32 kaže:


Pogrešno te učio. Ili je možda i taj došao sa lijepo sivo auto na posao


savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=131/

Često se griješi kod riječi slijedeći (slijediti nekoga ili nešto) i sljedeći (idući na redu).

Evo primjera ispravnog korištenja te dvije riječi:
Slijedeći tragove pronašao sam medvjeda.
Sljedeći pokušaj bit će uspješan.

Djuro genijalac kaže:


Cenaj, cekaj, kakve veze imju juznjaci s baustelcima iz Minkena koji seve bazivaju gasterbajteri???
Kako stvari stoje s taljanskim (ne zna pa pitam)? To je puno blize i prirodnije juznjacima nego njemacki. Ne drzi mi vodu. Prije bi pripisao neznanju i/ili nepismenosti.
Nejasno je to sa su štednjak, sjemenište ... strane rijeci, pa koje se to skole zavrsavaju na jugu? Zasto ja moram zbati sto je brokva, pomidor, patat, lincu , utihavaća, balancana, ožica, pipun, bičve, kacavida, vešta ....... ???

Mislim da je jug ovdje spomenut zbog izraza "ovo lijepo auto".

A lokalni izrazi su druga priča, jer onaj tko ih koristi ne mora biti i nepismen, već samo privremeno odstupa od "službenog" izričaja

Ideš. Nisam očekivao toliki interes...

Pogreške u rodu nisu samo gastarbajterske. Npr. Zagrepčane sam često imao prilike čuti kako kažu dobAR večer umjesto dobRA večer. Pa onda, opet kod Zagrepčana, inzistiranje kako je ispravno reći "stolac", a ne "stolica"...

A što se kabela tiče, scarface, hrvatski je "kabEl, kabEli", srpski je "kabl, kablovi" (s tim što u srpskom nema riječi "kabao"), a kako je bošnjački, to ne znam, ali siguran sam da nije "kabAl". To je posve krivo.

Ja sam ucio srpskohrvatski-hrvatskosrpski. A i na holandskom je kabel. Ok kabl, tu si u [ravu.

Jok! Neznanje osnovnih hrvatskih rijeci je nepismenist. Po meni je i polu(ne)pismenost ne znanje roda rijeci. Nisam ni ja neki kroatist, ali smetaju me sluzbene izjave po televiziji.
Na cakavskom, ikavskom, kajkavskom bi trebale biti tene regionalno vezane, a ne ugurane u dnevnik (ja bi takve stvari onda popratio s titlovima).

ako cemo dijalektima stavljat podnapise, a slazem se da bi trebali, onda bi trebali i za srpski zar ne?

Razlika između književnog hrvatskog i književnog srpskog je puno manja nego između neka dva dijametralno udaljena hrvatska dijalekta. Ako odbacimo bednjanski, istrorumunjski, "fijumanski" i sl. kao dijalekte u kojima je natpolovični utjecaj nekog stranog jezika, i dalje ti je ogromna razlika između toga kako se npr. govori u Kotoribi i, recimo, na Susku. Tako da se ne slažem da titlanje nekih specifičnih dijalekata povlači i titlanje srpskog.

Ali, da se sad ovo ne prometne u političku diskusiju, nisu ovdje tema dijalekti, nego česte pogreške pri pisanju standardnih riječi (koje se ni u dijalektu ne pišu drugačije).

Odlična tema. Ja sam osobno uvjeren da u paklu postoji posebno mjesto za ljude koji ne znaju razliku između jer i jel. A takvih je puno.

SumLJam

iAnte kaže:


Jel ne postoji,postoji je l' i jel',kao krnji oblik skupa je li.

U svakom slučaju, iritantno je kad se umjesto jer kaže ili napiše jel.

stefanjos kaže:


Ja se slažem. Nekako onog malog Hrvatinu u sebi guram da ne izađe. Ne bi htio da me se proglasi nacionalistom.

PS. Mene su uvjeravali da je hrvatski i srpski različit jezik, jedino su rujeći slične.
I oprostite mi jer mislim da se srpski i te kako mora tiovati jer ožica=kašika što je miljama daleko od žlica!

A tek gras ili pasulj. Ali ja nisam bio nazocan ( prisutan) kad su nas ucili koje su razlike.

Žabac, ajde daj, pliz... Priti pliz vit šugr on top...

Bajdvej, navodno više "da li" nije književni hrvatski. Zna li tko što više o tome?

Oki-doki.
Meni je skroz OK "da li" pisati odvijeno.
Ono "neću" mi je malo bez veze. Ja bi pisao odvojeno.

Neću kao i hoću.

A ho ću zvuči malo glupo

smayoo kaže:


Sad se koristi oblik Je li.

Dakle, ne: da li je on glup? nego je li on glup? U tisku je to i korisno, jer se štede dva znaka plus dva razmaka, ukupno 4 mjesta a niš se nije zgubilo.....

Zabac, zašto bi pisao neću odvojeno? Izgovaraš ih isto tako, odvojeno?

Nemoj, nemoj! I tu ćemo završiti u politici! Ustaše pišu "ne ću", a partizani "neću".
Žabac, nisam mislio na "dali - da li", nego ovo što kaže Djuro. Vele:

Nije više "Da li si se najeo?", nego "Jesi li se najeo?"

Nije više "Da li znaš da te volim?", nego "Znaš li da te volim?"

Nije više "Da li me razumiješ?", nego "Razumeš li ti mene?!?"

Nije više "Salvador Dali", nego "Salvador Li?"

LukaSnow kaže:


Negacije se pišu odvojeno. Ne želim.... Pisalo se odvojeno, ali su spojili u jednu rijeć.

Da li... Možda vuće korjen od onoga ... da radim ..., a ne raditi, pa su valjda htjeli i tu reda napraviti. Istina je kako je hrvatski jezik bio zagađen srbizmima, kao i srpskim pravopisom.
"Idem da radim" "Idem sa psom." "Idem ka baki." To nije hrvatski jezik bez obzira što savršeni razumijemo.

Žabac, to što si napisao nije ni srpski (sa psom i ka baki). Otkud ti to?