Tih godina Izrael i Iran su skupa radili na raketama srednjeg dometa, pa kad su dosli radikali na vlast Izrael prenio taj deal u Francusku i zavrsilo je jako uspjesnim proizvodom.

Pukla je ta ljubav davno. I sa USA i sa Izraelom. Da nisu decenijama zaglibili u Iraku i Afganistanu, Iran bi do sada davno bio bombardiran i demokracijski osvijesten

Teoretske sanse ne bi imao da se obrani sa onom nagomilanom ruskom starudijom.

Ne bi se od toga mogao obraniti sam, ali tko zna ne bi li se iznenada sprijateljili s Kinezima. A možda ih je i malo frka jer ipak nisu sigurni dokle je stigao iranski nuklearni program.
U svakom slučaju, kao što su zaglibili u Afganistanu i iraku (jer nisu htjeli priznati poraz kao u Vijetnamu), tako bi vjerojatno zaglibili i u Iranu, sve i da su ih zaorali bombama i raketama.

Ipak, mislim da je važnije da USA privatni kapital nema dovoljno jakog poslovnog interesa u Iranu

Smayoo pa zar ti stvarno mislis da bi Izrael sa svim svojim obavjestajno spijunskim organizacijama (koje ne prezaju ni od cega) dopustio da Iran napravi nuklearku?

Sabotirali su to cijelo vrijeme, i rade to i dan danas. Od sofisticiranog hakiranja pogona do krkanskog likvidiranja i zastrasivanja znanstvenika ukljucenih u projekt.

Kina je danas de facto globalna super sila. Skoro uz bok sa USA i Rusima. Tu nema govora.

Ali sila koje se treba pokazati i dokazati. Nemaju oni taj pobjednicki mentalitet niti iskustvo u ratovanju. I sad bi trebali da se uce i vjezbaju na (PAZI SAD!) Americi

Radi koga? Radi Irana Nije mi to niti malo izgledan scenarij, ali eto mozda imas neke info na cemu temeljis te tvrdnje. Meni je to skroz malo vjerojatno.

drlovric kaže:


Ti ne znaš za operaciju Opera (negdje i ponekad zvanu Babylon)? Izguglaj. 1981. Izrael je digao zrakoplovtsvo i bombardiral irački nuklearni reaktor Osirak koji je nastajao uz francusku pomoć...

Ovo nisam znao.
Ali da su ovi u Mossadu ludi, to jesam.
Jedna od njihovih najranijih genijalnosti je bila uhvaiti ovog lika. Bio ga je glas da je najhrabriji komandos SS-a.
Onda je rat završio, Njemci izubili, kako već ide.
A potom su Otta uhvatili židovski obavještajci. Pa mu ponudili opcije: ili će mu oni poklati svu živu rodbinu za odmazdu, ili će Otto pobiti sve žive naciste za njih.
I Otto je prihvatio ponudu u kojoj mu rodbina ostaje živa.
Možete zamisliti čuđenje u očima nekadašnjih kolega kada su shvatiti da stari Otto radi za - Židove.

drlovric kaže:


Ne znam i ne mislim ništa konkretno na tu temu, osim da je izraz (i stav) da bi netko "dopustio" ovo ili ono više prikladan nekoj masovnoj propagandi, nego ozbiljnom razmatranju.

Tako su svojedobno ozbiljni učeni ljudi na TV izjavljivali kako "svijet ne bi dopustio" rat u Europi. A gle, jbt, u Hrvatskoj i BiH, srušenih i spaljenih gradova i sela, uništene ekonomije, i tako... Tko bi to rekao, ha?

Hoću reći - to što netko želi, to što netko "ne bi dopustio" i to što se stvarno dogodilo - tri su različite stvari.




Gle, svojedobno sam čitao jedno istraživanje (na temu razvoja elektroničke i IT industrije), i to američko (IEEE Spectrum Magazine), gdje su dali konzervativnu i vrlo informiranu procjenu kako Ministarstvo obrane (hm, kakvog li imena... ) SAD-a zapravo više nema kontrolu nad stvarnim i konačnim izvorima odakle sve dolaze elementi koji se ugrađuju u njihovo oružje (od osobnih kamera koje nose vojnici u akcijama do interkontinentalnih raketa i borbenih aviona) jer se sljedivost podizvoditelja provodi tek do 3. ili 4. razine, a i to počesto tek formalistički.

U tom smislu, kad jedan komad elektronike slijediš unatrag do neke tvornice na Taiwanu ili u Južnoj Koreji i tamo ti kažu "majke mi to smo mi napravili, evo ovdje, na ovom stroju", a ti nisi dovoljno stručan da shvatiš da je proizvodni kapacitet tog stroja 10x manji od količine o kojoj pričaš, hm... što misliš koja je zemlja iduća u nizu podizvoditelja?

Pak je onda donekle i upitno što bi se zapravo dogodilo da (tj. *kada*) jednom dođe do otvorenog ratnog konflikta između Kine i USA. Bi li uopće došlo do klasičnog rata? Ili bi gros američkog oružja jednostavno - otkazao?



Ne radi Irana. Radi sebe.

Nije valjda da misliš da USA okolo ratuje radi:
- Koreje
- Vijetnama
- Paname
- Čilea
- Kuwaita
- Somalije
- Afganistana
- Iraka
- ...
?




Pa eto, i ja sam ponešto putovao svijetom, upoznao neke ljude, radio za neke od njih, radio s drugima, neki treći su radili za mene... I tako... Jedino u što sam siguran je - da istinu ne možeš znati ako slušaš samo jednog, sa ili bez njegovih vazala.

Priznajem da sam ja tu malo pristrasan jer godine sam proveo sa te napadacke strane

Pratim oruzje i tehnologiju jer volim taj segment (sa tehnoloskog stajalista i inzinjerskih rjesenja, ne nekog ubilackog i sadistickog) i uvjeren sam da Amerika nema dostojnog protivnika u nekom konvencionalnom ratu. Osim Rusa. Njih jednostavno ne diras i to je to

Dok u ovim modernim asimetricnim ratovima bez jasno definiranog protivnika i bojnog polja, USA se ne snalazi bas najbolje. Inace ne bi zaglavili decenijama u inferiornim drzavama. Rjesavalo bi se sve to puno brze, da mogu i znaju. I hoce mozda. Jer ipak postoje odredjeni segmenti americkog drustva kojima je jedino bitno da borbe traju, i treba i to razumjeti

Suma sumarum, da postoj politicka volja i potreba, Iran bi NATO pregazio "ko plitak potok" (by Mamic, radi autorskih prava)

Mislim da se zbog ovisnosti o saudijskoj nafti, američki obavještajci prvo provjere da li ta kraljevina daje OK da se napadne određena zemlja s populacijom većinske islamske vjeroispovjesti. Nisam to nigdje čuo kao egzaktan podatak, nego mi neka moja logika nalaže da je tako.
A možda i griješim.
EDIT:
drlovric, ovo što si napisao za razvoj oružja SAD-a i Rusije, apsolutno stoji da je Kina iako treća daleko ispod prvog, no obzirom na ekonomske posljedice Covida-19, nedavno povećanje kineskog ulaganja u obranu daje jasan signal da ostaju predani završetku modernizacije Narodnooslobodilačke vojske do 2035. i pretvaranju PLA u „svjetsku vojnu silu“ do 2049 godine.
Ne bi me čudilo da to i ostvare.
Naravno, znam da USA za vojsku izdvaja više nego ostalih devet od prvih deset vojno najmoćnijih zemalja ukupno.
Vojni budžet SAD-a u 2020. iznosio je $ 750 000 000 000;
Druga je Kina, koja je uložila $ 237 000 000 000

To sam izvukao sa ovih linkova:

www.globalfirepower.com/countries-listing.asp

www.globalfirepower.com/defense-spending-budget.asp

www.csis.org/analysis/breaking-down-chinas-2020-defense-budget

Skrećem pažnju da ti podaci ne znače ništa konkretno dok ne znaš koje su specifične cijene razvijenog naoružanja. To ti je isto kao da kažeš da se, ne znam... u Hrvatskoj godišnje proda 1 000 000 € kruha, a u Italiji 7 000 000 €, a ne kažeš koliko košta kruh u Hrvatskoj, a koliko u Italiji. Kužiš?

Kina ima svoju vlastitu državnu firmu za proizvodnju oružja, štoviše - nekoliko njih. Podaci su zapravo vrlo netransparentni i teško je znati koliko je zapravo u Kini novca utrošeno u naoružavanje. Plus, što dalje idemo, oružje kao takvo je u ratovanju sve manje bitno.

U SAD-u postoji program u koji su umrežene sve law enforcment agencije. Od lokalih šerifa, preko gradske i državne policije, do FBI-a, DEA i ostalih agencija čija slova abecede nisam nabrojao.
Dok mi skupo plaćamo, kao i ostatak svijeta, američku vojnu tehnologiju za koju oni drže da im je za, ajmo to kolokvijalno nazvati "rashod": bilo koja od spomenutih agencija u SAD-u samo klikne na navedeni program, na ekranu se izlista svega sve što vojska više ne upotrebljava a u uporabnom je stanju (često i novo novcato) - i tako se desi da u gradovima umjesto policijskih automobila patroliraju do zuba naoružani Humvee, oklopna vozila i slična vojna prijevozna sredstva prefarbana u crno - a agenciju koja je to naručila isto ne košta niti centa. Niti centa, čovječe - ma o koliko se skupoj vojnoj opremi radilo.
Tu ne pričam samo o vojnim prijevoznim sredstvima, ima tu i pištolja i poluatomatskih i automatskih pušaka svih mogućih kalibara, snajpera, vizira namjenjenih na SEAL timove koji završe u rukama neke SWAT jedinice u omanjem gradiću u Texasu - ma čuda. Ta nacija je luda za oružjem.
Našao ime: Law Enforcement Support Office.
Jesam li ja lud zato što je meni ovo - bolesno?
Zamisli situaciju: voziš se gradom ka kraj tebe projuri oklopno vozilo s čijeg vrha te pogleda drot za strojnicom, i pomisliš si - jesam li ja lud ili je lud ovaj okoliš u kojem živim? U kojem svijetu to vozilo ikoga može natjerati da se osjeća sigurnije, ukoliko pričamo o mirnom gradu u zemlji bez rata? Može te samo zastrašiti, zar ne?

Nisi lud, Lastane.