dpasaric kaže:


Kakvi su ti seleni na tom ovjesu? Moguće da špera povuče kotač toliko da ti onda zapne kad je auto već spušten i napet u ovjesu.

Naprijed je običan McPherson ili imaš dvostruka poprečna ramena?


dpasaric kaže:


Hm, probaj, ali budi oprezan. Asimetrično prigušenja i špera = idealno za završiti u grabi

dpasaric kaže:


Pa testiraj amortizere. Ako je ovaj loš, priloži to kao zahtjev za garanciju.

Jesi li pregledao stabilizator i spone stabilizatora (naprijed lijevo, desno) ?

Jednom sam (doma) skinuo obje spone stabilizatora i odvezao se do dućana po nove. Auto se piga lijevo desno u zavojima i nije za voziti se brže od 50-60 kmh.

Možda glupo pitanje postavljam ali ipak

Djuro genijalac kaže:


Naprijed je običan McPherson. Kaže mi kolega s GTV koji ima lakši TwinSpark i vozi ga na 17" da "što se čudim", da je to normalno kada se vozi po stazi ili forsira na B-cesti. E sada, rekao bih i ja da je normalno da nisam osobno vozio godinama bez tog problema. Isto tako kaže da je asimetrično podešavanje običaj kada se zna kako će se auto koristiti, a da vozač od 70 do 100 kg sigurno napravi razliku. I to mi ima logike, ali ja nemam drugi način nego pokušaj i pogreška.

Otvrdnut ću za probu još malo oba, a više vozačev, pa vidjeti kako se ponaša.

I ako uopće suvislo testirati amortizer? Znam da je bio i neki stroj za to, ali nisam ga nikada vidio uživo.

IgorMa kaže:


Vilice naprijed imaju tek 11.000 km, a spone niti 7.000 km, pa kontam da su još ok, ali provjerit ću kada je dignemo. Ma ovo o čemu ja govorim nije normalna vožnja, onda se sve ponaša savršeno, recimo da je ovo baš "angažirana vožnja".

dpasaric kaže:


Stanica ta tehnički pregled (barem ova u koju ja idem) ima uređaj za testiranje amortizera, dvije godine zaredom su to i testirali na redovnom godišnjem tehničkom pregledu ali su onda odustali (valjda nije obavezno), a rezultati (koliko sam malo popričao s njima i kolko su htjeli reći), su bili katastrofa pa bi valjda previše auta srušili na pregledima.

Nego da pitam nešto nevezano za amortizere, da li je moguće da lamela par dana proklizava kad motor uđe u broj okretaja najvećeg okretnog momenta i onda prestane i dalje radi najnormalnije,... mislim, jednom sam imao priliku (ili bio prisiljen) 2 tjedna voziti auto od firme kojem je lamela proklizavala (dok nije otišao na popravak), ali kod tog auta kad je počela proklizavati, proklizavala je sve više i više, a ne da je magično prestala proklizavati.

Da, ovo za lamelu je moguće, barem iz mojeg iskustva. Djuro će ti vjerojatno znati reći više.

Zar nije Kajba na Kantridi imao to za testiranje amortizera? Ili sam nešto zabudalio? Mislim, meni je to trebalo prije 30 godina zadnji put pa ono... možda mi je ishlapilo...

dpasaric kaže:


Za to trebaš vagati svaki svaki kotač tj. opterećenje na svakom kotaču, pa nafrkavat gewinde (napisal sam ti to gore) da bi postigao koliko je moguće simetrično opterećenje kotača. Mogao bih zlobno priupitati koliko se ti to voziš po cestama da ti treba takva vrsta podešavanja, ali neću


dpasaric kaže:


Shock tester. Nagaziš kotačem na platformu koja vibrira i mijenja frekvenciju vibracije te se mjeri odziv kotača tj. njegovo prigušenje (vidi opet gore jednadžbu vibracijskog sustava).
Kad bi imao sustav bez prigušnog elementa (samo masa i opruga) i pogodio njegovu vlastitu frekvenciju dogodila bi se rezonancija gdje bi za svaki tvoj unos poremećaja rasla amplituda vibracije i tako u beskonačnost. Kako ništa nije beskonačno, došlo bi do loma. Ako imaš prigušni element, on onda i u rezonantnoj frekvenciji ograničava amplitudu i, ako je prigušenje dovoljno, može držati amplitudu pod kontrolom.
U vožnji u pravilu nemaš konstantnu uzbudu (osim ako vozič po, kak bi mi rekli, rifljači) pa onda ovaj prigušni element sa svakim pomakom smanjuje amplitudu pomaka dok on ne nestane u potpunosti. Neko je pravilo da se kotač mora umiriti nakon 3 titraja, a kritično prigušenje je ono koje umiri kotač u prvom pomaku. Kritično prigušenje je neudobno i neugodno; ovjes na autima se ugađa da ima rezonanciju cca 2-3 Hza i da se kotač umiri nakon spomenuta 3 titraja. Zašto? Jer je frekvencija ljudskog hoda 2-3 Hz i to su vibracije na koje smo navikli.

Bertone kaže:


Moguće je, ali nije normalno. Recimo, malo ti slini semering radilice pa malo podmaže lamelu tek toliko da proklizava kad ju najviše mučiš, a ostalo je vrijeme ok. Ili ti potisni ležaj nije dobro odzračen pa radi mali pritisak na potisnu ploču i onda opet lamela proklizava kad ju najviše mučiš.
Ili si nachipal motor pa on sad razvija više momenta i snage i prešao je kapacitet lamele, tj. spojke.

Kako danas izgleda tehnicki pregled vozila u HR?

Ja u BiH odem na tehnicku stanicu i oni stave auto na valjke i testiraju kocnice. To vidim na ekranu.

Nakon toga pomjere auto na narednu tocku gdje rade testiranje ispusnih gasova.

I ides vani. Nista drugo ne gledaju. Pregled traje doslovce 5 min.

Sjecam se da je u Splitu to bilo detaljnije, i da su pregledavali puno vise stavki. Gledali su i snop farova onim kockastim strojem. Sve zarulje. Gledali su i ispod auta na kanalu...

Bio neki dan. Volvo S60 2021, mamin. Trebao bi biti Euro6 pa ne rade eko test na način da mjere plinove. Prvo ideš na kanal/dizalicu, dok si još unutra, demonstriraš da rade svi pokazivači i truba, pokažeš obveznu opremu. Potom ga on pregleda od ispod na loftove u volanu, koroziju i druge vidljive nedostatke, npr. da motor slini ili da su ti propišali amortizeri. Nakon toga na valjcima testira kočnice i ručnu. Nakon toga je bio dio da su testirali amortizere, ali to ne rade unatrag cca. dvije godine. Konačno, dolazi eko test (ako nije oldtimer ili Euro6) i mjerenje snopa svjetala. Kad je to sve OK, skine staru naljepnicu i stavi novu.

Djuro genijalac kaže:


Auto je sad na 196k km, lamela i sve popratno nikad nije mijenjano, na 145k km je motor (1.9 TDI PD ATD) s tvorničkom mapom kod Muhe na valjcima davao 109KS/250Nm pa je poštelan na 147KS/350Nm tako da mi je jasno (i očekivano) da motor jače troši lamelu (ili je za 50-ak k km i potroši), ali mi je neočekivano da tri dana na imalo jači pritisak na gas lamela prokliže i onda nakon toga više ne.

A ništ, hvala na odgovoru, bum pratio kak se auto ponaša pa ako ponovno počne proklizavati, idem kod "mehe" na roštilj i zauljene prste

korisnik kaže:


Ovo mi vec ima smisla. U BiH ti uzmu 50-60 eura za nista.

Ja zelim da mi pregledaju auto i uoce nedostatke ako ih ima, ali briga njih...

Parkiras na ulazu, mehanicar uzme auto, proveze ga kroz te dvije kontrolne tocke i ti ga pokupis na izlazu.

BiH na pola puta do Kuvajta - tamo ti pogledaju ako je auto opran ali barem je pregled besplatan.

Nisu auti ali jest motorno vozilo u pitanju.
Danas sam otkrio, sjedeći vrlo blizu jednog Harleya (tj on se parkirao vrlo blizu javne klupe), da Dunlop gume imaju "rupu" u obliku Harley Davidson znaka.

Evo jedna zanimljivost - danas nam je u ured stigao automotive development bench!

Ajd... A što to radi?

Kompletan zivcani sustav vozila, za razvoj i testiranje softvera.
Vjerojatno vrti i Doom.

Tko još razvija softver za smrdiš-prdiš automobile? To je tehnologija na kraju životnog vijeka. Toliko koliko je još potrebno ovih par godina, sve je već razvijeno, zar ne?

Po cemu si zakljucio da ovo nije EV? Konkretno radi se o Cadillac Lyriq sustavu.

Djeluje mi kao puno skalamerije za simulirati elektro pogon. Gdje god (ne u autima, nego bilo gdje) je nešto riješeno elektromotorom, 90% mjerenja i upravljanja se rješava kroz komad energetske elektronike koji i pogoni taj elektromotor. Gdje god je neka strojarska skalamerija, mora biti nađiđana hrpom senzora i aktuatora.
Kad pričamo o elektro autu, kad makneš pogon, jedino što još ima da je komplicirano su sustavi za autonomnu vožnju - radari, uzv senzori i smart kamere. Za potrebe razvoja softvera to sve simuliraš drugim softverom jer to ionako nisu jednostavni analogni signali kao neko mjerenje temperature, brzine i sl.
Čemu onda tolika skalamerija za razvoj softvera za elektromobil?

Pa za sav spyware i subscription servise, pobogu.

Riba kaže:


Zapravo je odlično mjerilo građanske privatnosti i sigurnosti po pitanju automobila jedna jednostavna varijabla - ima li ti auto tvorničku GSM karticu ili ne!

Sve novije serije automobila koje to imaju, kao za OTA ažuriranja i informacije o gužvama u prometu, su zapravo ranjive - jedinim dijelom od strane tvornice (sjetimo se nedavne epizode s Porscheima u Rusiji koji su prestali raditi), drugim dijelom od strane vlasti i sigurnosnih agencija (koje ti jednostavno mogu onesposobiti vozilo po nečijem nalogu), a i od treće strane - od lopova i kriminalaca.

Tako da blaženi auti koji nisu spojeni na mrežu!

Evo ga. Digitalni Che Guevara.

U kojemu sjedim s iPHONE 17 pro i neko me nanišani zoljom iza sljedećeg zavoja. 80 se tih smo se borili protiv Osobne koju mašina može čitati, e tada smo proletjeli kroz Point of no return.

smayoo kaže:


A struja za pogon dolazi po duhu svetom? Baterija ima 90-ak i više ćelija. Svaku pojedinačno nadzireš (balansiranje, temperatura, SOC itd itd), pa unutar nje imaš sustav hlađenja/grijanja da su ćelije uvijek oko 30-ak C, pa relejni sklopovi....
Pa inverter, pa DC-DC konverter....

A onda dolazimo do core auta: BCM (Body Control Module) koji upravlja klimom, prozorima, zaključavanjem, grijanjem guzice i volana (grijanje sjedala je must u BEV-u, jer trebaš manje energije da zagriješ nečiju rit, nego cijelu kabinu), infotainment koji sve objedinjava, pa connectivity...

Nakupi se brzo tih sranja kad si daš oduška

dpasaric kaže:


Čekaj, ti prodaješ računala koja se ne spajaju na internet i koristiš samo žičani telefon, još bolje, samo telegrame?

Nenene. On uz Mac Pro prodaje posebni kavez za golubove pismonoše, ali ne one koji nose napisana pisma na cedulji, da ne bi pala neprijatelju u ruke, nego one koji napamet nauče poruku na svom gugutavom jeziku kojeg Mac razumije i prevodi u kriptirane poruke za korisnika.

I od aplikacija se smije instalirati samo Telegram, X i Grok, inače se sustav sam uništi Davore, nhf, malo se mi šalimo

Djuro genijalac kaže:


Pričaj mi o tome. To mi je struka, cijeli život to radim. Po mom iskustvu, simulacijsko okruženje namijenjeno ispitivanju ili razvoju istovrsne signale (npr. 90 baterijskih ćelija) daje kao jednu ili dvije garniture i, kako god okreneš, sofisticirana strojarska skalamerija uvijek predstavlja debelu većinu u smislu instrumentacije (senzora, ventila...)