Kalkulacija?
5C punjenje koje bi bilo 1/5 sata (12min) i prosjecni auto od 60kWh trebao bi punjac 300kW.
Ako idemo zamijeniti sve aute sa strujnim i neka imaju prosjecni kapacitet baterije.
Jedna INA Vukova Gorica moze paralelno opsluziti 20 auta. Da su svi elektricni i s prosjecnom baterijom to je oko 6MW snage (jer u guzvi su sva mjesta zauzeta).
Jedna NE Krsko ima snagu 696MW.

Vidis da je bolesna ideja birokrata unistiti diesel aute.
Jos bolesnija je da se svi zamijene s elektricnima.

Da, ali ne. Ako punjenje traje 10 minuta, to znači da upravljanje punionicom može dijeliti dostupnu struju jednom po jednom autu. Ti si došao prvi, cuknul si svojih 300 kW. Nakon tebe dolazi Emil, on čeka na red IAKO JE SPOJEN na punjač. Kad si ti pri kraju, kreće prema njemu. Ako je punjenje kraće, možeš ostaviti stranku da malo čeka dok joj ne kreneš puniti auto, jer će sve ionako kraće trajati. Drugo, ne moraš puniti do čepa, nego do odredišta. Ako ideš u Zagreb, to je, koliko, 60-70 km? Ionako će to punjenje biti jako skupo.
Ali, već sad možeš kupiti solare i baterije i na taj način pretakati struju doma; ne vidim zašto to ne bi bilo moguće za jedan Metro, Kaufland, Lidl i sl. da natkriju parking plac, pune svoje baterije preko dana i onda ti natoče struju za 10 min i ti ideš dalje.

No, ostavimo punjenje po strani sad na ovaj način. Ponavljam da ti ova sposobnost baterije da primi toliku struju omogućuje vrlo efikasnu regeneraciju tijekom kočenja šlepera i sličnih vozila velike mase. Tu se radi o vrlo velikim kratkotrajnim snagama koje možeš u potpunosti pohvatati.

Nego, sad ti meni reci, jer me istinski zanima, kako izgleda napajanje tramvajske mreže u Zagrebu gdje u vršnom opterećenju prometuje 170 tramvaja od kojih svaki ima snagu od cca 500 kW? Znam da smo na predavanjima iz lokomotiva slušali da končareva tiristorka ima snagu od preko 4000 kW i da može izazvati pad napona u mreži kad vuče punom snagom. Dakle, kako se stabilizira tramvajska mreža s potencijalnim teretom od 170 puta 500 kW, dakle 85 MW koji varira i nije stalan, dapače, tramvaji tijekom kočenja i vraćaju struju u mrežu?
Da, svjestan sam da je tramvajska mreža istosmjerna (nazivno 600 V plusminus 20%), a vlak ide na izmjeničnu struju 3500 V.

Tehnologija se u međuvremenu puno promijenila pa bi danas tramvaji bili puno efikasniji da voze kao i električni auti, na sinkronim motorima poluvodički upravljanim, ali promjenu bi trebalo odraditi odjednom. Zamijeniti sve tramvaje jer bi teško na istoj mreži bilo uskladiti stare istosmjerne i nove izmjenične.

Nemam ja tolik otpor prema samim EV, koliko prema konceptu njihovog administrativnog guranja na rubu represije koja se izvodi nad klasičnim ICE autima s gomilom nerazumnih zakona s drastičnim Euro normama i indirektnim uvjetovanjem hibridnog pogona. Euro norme su trebale stati negdje na Euro 3. To bi bio jedan sretan balans između ekologije i održivo pouzdane tehnologije na duži eksploatacijski period.

I to vidimo danas na našim cestama, dizelaši s početka ovog stoljeća i dalje lijepo voze i većina ih je nabrala 300-500.000 i više km uz minimalne troškove eksploatacije. Vidjet ćemo koliko će EV ostati na cesti nakon 25 godina, mogu li te baterije toliko izdržati da budu upotrebljive koliko i stari ICE auto?

Što se tiče EV, možda bi već imao jedan za gradsko korištenje da ih ne koči urbana infrastruktura koja ne postoji i u većini gradova neće postojati još desetljećima. Tko zna, možda kada budem u penziji budem mogao negdje parkirati svoj EV auto i puniti ga na ekonomičan način. No, gledajući Rijeku, to se ovdje neće dogoditi još desetljećima. I onda se vraćamo na staro - EV ima smisla za bogatu srednju klasu koja živi u vlastitim kućama van grada i ima dvorište ili garažu gdje pune vozilo, po mogućnosti na solare. I sve pet, neka ih koriste, ali koliki je to dio vozačke populacije? Lupam - možda 20%?

I onda ne možeš ostatku građana silom gurati EV žlicu u usta, a da to realno uopće nije probavljivo.

Bi li išta promijenila takva SF baterija? Bi, punili bismo EV u 5 minuta kao ICE auto i onda me ne bi bilo briga za punjač i mjesta za punjenje u kvartu. No, meni se čini da to neće ići baš tako uskoro, a već kratkih 10 minuta za punjenje pravi nepremostiv problem za većinu. Zamislimo samo koja bi gužva bila na pumpama da svaki vozač tanka auta 10 minuta, to je 6 automobila na sat po mjestu... a još uvijek imamo i gomilu pumpi koja nemaju paralelna mjesta, nego serijski složena... Znači dok ne dođemo do punjenja od najviše 5 minuta, ništa od široke uporabe za građane.

smayoo kaže:


Pa tramvaji jesu takvi. Napajanje je DC, ali motori su trofazni i sve ostalo...?

dpasaric kaže:


Ovo o Euro3 normi neću uopće komentirati dalje, ali ZBILJA TE POZIVAM da proučiš onaj test punjenja na stranici koju si TI LINKAO. Tamo je lijepo odrađen test punjenja baterije uz 11C opterećenje. Da ti to pojasnim skroz plastično: 11C znači da bi u sat vremena mogao napuniti 11 baterija do kraja. Dakle, punjenje bi trajalo 5 minuta i 27 sekundi. Baterija to podržava i izdržava. To je u rangu točenja auta naftom.

dpasaric kaže:


Svrha euronormi nije bila briga za okoliš, nego blokada ulaska kineskih i indijskih auta na EU tržište. Prikriveni protekcionizam. Pa evo, vidimo dokle nas je ta politika dovela.



Da se poslužim tvojim paušalnim nabacivanjem "statistika", koliko je takvih auta još na cesti? Nije ni 10%. Nota bene, i ja sam svojeg dizelaša doderao, dogurao do 470.000 km prije nego se samozapalio , ali to nije argument u prilog toga da se takve aute unedogled drži na cesti.



Naravno da mogu. Itekako, još i više. Ova tvoja rečenica bazira se na ranim generacijama europskih elektromobila koji su svi redom zapravo nedonoščad jer su električne aute dizajnirali isti ljudi koji su desetljećima dizajnirali ICE, još i više skeptični od tebe, a k tome opterećeni svojim copy&paste iskustvima. Od takvih elektromobila nije ništa ni moglo biti.

Recimo da LFP bateriji daš vrlo VRLO konzervativnih 800 ciklusa punjenja do trenutka kad joj maksimalni kapacitet padne ispod 80% tvorničkog. Recimo da joj daš VRLO konzervativnih 300 km prosječnog dovoza po punjenju, došao si na 240.000 km, s baterijom koja još uvijek može štimati na kraće relacije. Ne samo po gradu, nego i do Krka ili Raba, po Istri... A to je vrlo konzervativna procjena. Prosjek očekivanja je 1200 ciklusa i 350 km, pa si onda na 420.000 km.

I sad, moj prosjek od 30.000 godišnje ti, dakle, znači vijek od 8 do 13 godina prije nego ga prodam nekom tko radi 5 do 7.000 km godišnje na kratkim relacijama, a tko ga može derati još najmanje 5 godina.

O habanju dijelova i troškovima održavanja ne moramo valjda više? Ili ćeš mi sad opet napisati onu glupost o tome kako električni auti više deru gume?

Na elektromobilu koji ima kvalitetno isprogramirano rekuperacijsko kočenje, tebi mehaničke kočnice trebaju samo interventno. Sva redovna zaustavljanja do 0 km/h (semafor, STOP, parkiranje...) se događaju bez kočnica. 2/3 gvožđurije neophodne na ICE pogonima na elektromobilima uopće ne postoje. Kako Djuro kaže, čega nema, to se ne kvari...

Sve sam to napisao već 10 puta ovdje, ali ti to namjerno ignoriraš, kao i svi smrdiš-prdiš fanovi. Pazi... I Juraj Šebalj je već od toga odustao, a ti još uvijek pilaš po svom.



Ne slažem se. I nije to tako nedostižno kao što namjerno predstavljate. U distribucijskoj mreži svakog grada postoji značajna zaliha instalirane snage zbog tehnološke promjene u javnoj rasvjeti. Spore (jer ti ne trebaju brze) punionice na stupovima javne rasvjete već se rade, čak i po Hrvatskoj.





Tko je ovdje studirao ekonomiju? "Bogati" su bogati, to su oni koji mogu održavati svoj visoki životni standard čak i da uopće ne rade i ne zarađuju za pokrivanje tih troškova. "Srednja klasa" su oni koji svojim radom znaju i mogu zaraditi više od "radničke klase", ali ako ne rade - nemaju ništa. U svakom slučaju nisu bogati.



Evo, na primjer - Rijeka - nisam provjeravao DZS podatke, nego po wikipediji (koja citira popis iz 2021.) sam grad ima 107.000 stanovnika, a područje koje gravitira gradu ima 220.000. Ugrubo, pola populacije živi u prigradu. Od te polovice sigurno polovica ima takve uvjete kakve opisuješ. Dakle 25%. To je tu negdje, blizu tvoje procjene. Ali ti to kažeš kao da je to zanemarivo, a nije. To je vrlo značajno. Tim više što je udio populacije koja ne koristi aute, nego gradski prijevoz u užoj zoni grada - veći nego u prigradu pa je u kontekstu vozača postotak vjerojatno i preko 30%.



Možeš i moraš. Jer da to ne radiš, ove iste diskusije bi vodili i 2050. godine.



Potpuno pogrešan zaključak. Zašto bi brze elektro punionice bile tamo gdje su sad gradske benzinske pumpe? Čak niti za te pumpe sada nije više logično da su tamo gdje jesu (npr. ona na Krimeji ili na Školjiću pogotovo), samo su, eto, tamo gdje jesu. Svima bi bilo puno praktičnije da su nam benzinske pumpe na rubu parkirališta trgovačkih centara i kod petlji od obilaznice (i, naravno, na obilaznici).

I to su ti mjesta gdje će brze elektro punionice i biti - uz velike trgovačke centre i uz najprometnije točke po rubu grada. U Rijeci će možda biti i na Rivi jer tamo ima puno snage za priključke onih jahti koje će se preseliti u marinu u Porto Baross kad je završe. Ali sigurno neće biti u žgabucinu na Školjiću, Krimeji ili Mlaki.

Djuro genijalac kaže:


Nisam popratio ove najnovije. Ako jesu, super, još bolje. Oni starije generacije su bili istosmjerni motori jer je energetska elektronika za te snage bila još nepouzdana i skupa. Samo nisam siguran kako onda ti stari tramvaji s istosmjernim motorima podnose čupavost koju stvara energetska elektronika na novim tramvajima?

Najčešći i najbrojniji tramvaji u Zagrebu su niskopodni Končar TMK 2200 (poznat i kao "Zeko").
Snaga pogona tramvaja TMK 2200:Ukupna snaga: 6 × 85 kW = 510 kW (trajna snaga)
Pogonski motori: 6 trofaznih asinkronih motora (IGBT pretvarači)
Napajanje: 600 V DC (iznadzemna kontaktna mreža)
Maksimalna brzina: 70 km/h (u praksi ograničeno na 50 km/h u Zagrebu zbog metarskog kolosijeka, ostavština konjskih tramvaja)

Đuro Đaković tramvaji se više ne koriste, a mislim da ne ni ČKD Praha. No, bili su svi zajedno odjednom u prometu. Kako, to ne znam, ne razumijem se dovoljno u elektrodistribuciju i ponavljam da mi nije jasno kako se održava napon stabilnim ako imaš ovako stohastična trošila koja, k tome, postaju i izvori povremeno.

Koliko razumijem, napon je 600V istosmjerni, jer se žice razvode po ulicama gdje ljudi hodaju i na taj način se smanjuje opasnost od preskakanja strujnog luka u uvjetima magle, kiše, snijega, vlage itd, a zapravo je riječ o ostavštini nekadašnjih vremena kad je bilo lakše realizirati istosmjerni motor i ispravljati struju pomoći živinih ispravljača koji su bili razmješteni po gradu (na isti način kako imamo metarni kolosijek kao ostavštinu konjskog tramvaja, jer se 50-ih nije htjelo preraditi mrežu na standardnu širinu kolosijeka (1,4 metra).

To s preskakanjem strujnog luka je marginalni razlog. Mreža je istosmjerna jer je (još do prije 30 godina) bilo jeftinije i lakše imati istosmjerni motor za električnu vuču kojem se moglo regulirati brzinu jednostavnim reostatom (promjenjivim otpornikom) u seriju spojenim motoru. Za regulaciju brzine izmjeničnog motora treba mijenjati frekvenciju, a za to treba poluvodička energetska elektronika koje u tim snagama nije bilo do prije 30-ak godina, a cijena joj je došla na razumnu razinu prije cca 20 godina.

Stari ĐĐ tramvaji nisu ni imali rekuperaciju energije u mrežu, nego je kočenje bilo čisto disipacijom na krovnim otpornicima (nekad dok su zime bile jače, mogao si redovito vidjeti kako im se puši s krova kad bi morali naglo stati). Oni su imali i obične glupe prigušnice za peglanje čupavosti (koja je u to davno vrijeme bila produkt komutacijskih četkica na istosmjernim elektromotorima, a ne energetske eleketronike, samo što ta čupavost nije toliko jaka) - nula energetska efikasnost, maksimalna robusnost.

ČKD Praha su imali rekuperaciju energije u istosmjernu mrežu. Prenaponski odvodnici su ti montirani cca svakih 500 m po jedan duž svih tramvajskih pruga u Zagrebu tako da bi se višak energije (u slučaju da nema u blizini drugog tramvaja koji bi to popio) jednostavno ispraznio u uzemljenje, a manjka energije u pravilu nema jer je kontaktna mreža superkapacitirana (predimenzionirana).

ČKD Praha tramvaja još ponekad viđam po ulici kad sam u ZG, ali njihova rekuperacija u mrežu teško može funkcionirati zbog čupavosti novih tramvaja s IGBT pogonima. Možda su je jednostavno zabrikali pa sad koče na emergency otpornike.

11C??? To znaci da bi neka srednja baterija od 50kWh trebala punjac od 0,55MW!
NE Krsko daje 696MW. Cijela elektrana bi trebala za 633 auta (nasih je 1/2 a druga je od Slovenije)

Da, pa?

jura22 kaže:


Čuj, kaj tebe muči u životu? Ali, ono, istinski? Tučeš stalno isto, bez ikakve smislene argumentacije, samo da lupaš i lupaš i lupaš...
Da, ovo kaj si napisal je istina. Ali NISI napisal koliko dugo bi to stanje trajalo. Ajde, sad, meni za volju, napiši koliko dugo bi to trajalo? A onda napiši koliko dan ima tih istih vremenskih jedinica tj. koliko bi vremena u danu preostalo za SVE OSTALE potrošače.
Volim rasprave, ali ovo je, da prostiš, nadjebavanje na granici primitivizma. Eto, napisao sam to, sad nek me admini našpotaju i obrišu post ili njegove dijelove.

Samo da dodam da najnoviji americki tenk koji zamjenjuje Abrams je hibrid sa elektricnim pogonom. Mozda Ameri nesto znaju o tim novim baterijama

Originalni Abrams je valjda najzednije cestovno vozilo koje je covjek proizveo ikada...

Djuro genijalac kaže:


Pa nema veze koliko dugo, već koliko istovremeno. Potrefiti će se da od 20 mjesta većina bude zauzeta punjenjem i napajanje će trebati biti dovoljno jako da osigura recimo 5C ili još gore 11C. Ako neće moći isporučiti dovoljno energije, snaga će padati i vrijeme će se produžiti.
Neka je istovremenost 60% ili 12 mjesta i svako mjesto treba (5C 250kW a 11C 550kW) što dolazimo do 3MW ili do čak 6,6MW snage.
I slažem se da bude nekad i 0 auta i 1 auto ali u špici??

Koliko puta si došao na pumpu i bila je gužva i čekao si. Dio vremena auti jesu stajali dok vozač ode platiti, ali toga nema kod elektropunjača (kartica - aplikacija - plaćanje - micanje auta). I onda krčma i cuga.
Kod ICE nie bitno jer pumpe vuku iz rezervoara i sigurno imaju procjenu koliko često ikoliko m3 goriva treba dopremiti da pumpa radi kontinuirano.

smayoo kaže:


Što pa?
Ako je procjena da u RH ima oko 1.100.00 dizelaša i da 1/2 moraja prijeći na struju, kako bi se punili?
Sad i za 10 godina nikako, a pogotovo ne 5C, a SF je 11C.

jura22 kaže:


OK, ajmo okrenuti priču. Zašto je struja po noći jeftinija?

jura22 kaže:


Ma nemoj.
Zar se električni auto mora puniti samo i isključivo na brzoj punionici? Ne može se puniti na običnoj sporoj od 11 kW? Ono - dođeš s posla kući i priključiš se na kućnu, jeftiniju punionicu od 11 kW i pustiš auto da se puni 6, 7 ili 9 sati? Svi se moraju puniti na ultrabrzoj u 5 minuta?

Ne moraju, naravno. Brza punionica treba samo onima koji su na duljem putu i treba im punjenje ili dopuna prije stizanja na odredište. I onda neće nužno svi puniti do vrha jer je to puno skuplje punjenje nego na kućnoj ili na destinacijskoj sporoj punionici.

I to je Djuro ranije napisao, ali, kako ti je rekao, ti samo lupaš svoje, ko maksim po diviziji...

To je točno, ali priča je bila o brzini punjenja i o tome da baterije to trpe.
Kako smo turističak zemlja, po ljeti su pumpe opterečene pa tako i punionice.

S druge strane, kako je i Davor napisao, ovo je polagano prisiljavanje na električne aute.

Kako smo turistička zemlja, po ljeti su i naplatne kućice na autocesti opterećene. Ljudi danas čekaju satima na Lučkom da bi došli na ljetovanje, pa eto.

Osim toga, siguran sam da će s porastom potražnje postojati razvijena i organizirana podrška za planiranje punjenja na putu, kao što Tesla to već ima za svoje supercharger punionice danas. Aplikacija, putujem tog dana, odavde do tamo, daj mi optimalan plan punjenja, uzevši u obzir booking drugih korisnika. Želim rezervaciju svog termina za punjenje i plaćam unaprijed da me moj punjač čeka.

Ukratko, tko želi, nađe način, a tko ne želi, nađe izgovor.

Djuro genijalac kaže:


Vidim da si odlučio ignorirati ovo pitanje. OK, idemo dalje. Mene osobno fascinira da ti, ali i svi drugi, dok u potpunosti uživate u blagodatima dobavnog lanca energije (fosilna goriva) koja počivaju na LOKALNIM spremnicima energije kao ključnim karikama lanca (što se upravo pokazuje u ovim turbulentnim vremenima), istovremeno od električnog lanca očekujete da održava dobavljivost svega na razini isporuke iz elektrane. Misliš li da kad bi svaka pumpa bila izravno spojena na rafineriju na Krku bi bilo moguće taj čas tankati auto kako ti se digne?
Ok, idemo sad korak dalje: imaš opciju sam otvoriti svoju pumpu. Sklopiš ugovor s nekim, utučeš 1 i pol milju eura cca i orodaješ gorivo ljudima. Sad mi reci, što t priječi da tih milju i pol ne uložiš u stacionarno baterijsko postrojenje i solare? Preko noći možeš cukati jeftinu struju (nuklearke rade non-stop, zato je struja po noći jeftina) i opterećivati NEK dok to nitko ne radi i puniti svoje baterije preko übera uz 11C. Preko dana ih dopunjavaš solarima koliko uspiješ, i prodaješ vrijeme punjenja nestrpljivima pa im napuniš auto za 5-6 minuta.
I tako si sad u istoj poziciji kao i benzinske, jer imaš lokalni spremnik energije. Ne moraš ukopavati spremnike u zemlju, nemaš briga s curenjima i eventualnim zagađenjima podzemnih voda itd...
Odjednom ti dostupna snaga u realnom vremenu više nije takav problem, ne?

Tim više što za stacionarni baterijski blok ne treba ići na skupe i požarno osjetljive litijske baterije. Mogu biti klasične olovne, najjeftinije, ili mogu biti suvremene tekućinske natrijeve, na primjer. A može biti i stacionarni modularni blok za proizvodnju vodika za skladištenje i ponovnu proizvodnju struje iz vodika gorivim ćelijama. Tehnologija već postoji, proći će još 10-15 godina da cijena dođe na isplativu razinu za masovnu implementaciju.

smayoo kaže:


Ha, samo i ja ću tebi reći da je tvoja hipoteza "pogrešan zaključak" jer poanta osobnog auta jest komocija, a ta mjesta za brze punionice koja si naveo to nisu. To da će se svi EV uskoro puniti u 5 minuta gledam kao SF, znači prije da će to biti par sati da se napune na približno puni kapacitet, a to onda više nisu tek "mjesta za punjenje" nego parkirna mjesta. Kada kažem "brze punionice" mislim na one koje bi prosječan EV punile u 30-45 minuta, a ne cijelu noć kao što rade EV vlasnici koji imaju kuću. Znači, ako auto ne možeš parkirati i puniti do 100-200 metara od mjesta gdje živiš - to gubi smisao.

Kako bi meni koji imam stan na Potoku pomoglo što auto moram puniti na Rivi ili u ZTC-u? I takvo parkirno-punjačko mjesto sigurno ima svoju cijenu, znači postojao bi dodatan trošak naplate parkiranja u centru grada. Neki dan sam morao parkirati u garaži u centru, račun za parkiranje me došao preko 27 € (!), ono skoro da je jeftinije da neki autopilot vozi auto u krug cijelo vrijeme umjesto da stoji parkiran! Čak i neki sporedni trgovački centri su počeli naplaćivati parking (Plodine na vrhu Vukovarske), a koji bi to show tek bio da su to mjesta gdje se ostavljaju EV na punjenje.

Predviđam loše prihvaćanje EV od građana koji žive u gradskim četvrtima - i to još desetljećima. Živi-bili-pa-vidjeli, možemo se vratiti ovoj raspravi 2036. godine - ako bude svijeta!

I da ne bude zabune - čak više vjerujem u to da će moderna tehnologija u konačnici uspjeti puniti takve baterije u 5 minuta nego što će naša lokalna samouprava izgraditi bilo kakvu infrastrukturu koja bi podržavala takav koncept.

Što si sad sve pomiješao lopatom u istu temu?
Brza punionica je brza, istosmjerna. Tesla brze punionice limitirane su na 15 ili 20 minuta (nisam 100% siguran) i nakon toga se punjenje prekida, konektor se otključava i može ga sebi prebaciti idući korisnik, a prethodnom se naplaćuju penali ako ne makne auto u idućih 5 ili 10 (opet nisam siguran) minuta. Za ostale brze punionice nisam proučavao, ali, ako i nisu već, bit će uskoro slična takva pravila.
Spore punionice su spore (višesatne) 11 kW izmjenične. Takve se npr. montiraju po ulicama u Krku, za stanare i goste na destinaciji, kvartovski, koristeći infrastrukturu javne rasvjete.
Što tu nije jasno?

Opis situacije

Emil pokušava Davoru objasniti da je Mac bolji od piceka.

EmiL: 'Mac je efikasniji. Brže radi, ne ruši se, nema drljanja po registrijima. Uvijek je jednako brz. Nema usporenja nakon inicijalnog korištenja kao kod pendžeraša koji nakrca regstrije smećem i sve se uspori. Virusima se smiješ, jer te ne pogađaju. Nije potreban antivirus da ti ždere resurse i košta novce. Ovo nije samo budućnost, to je već sadašnjost, ako tako odlučiš.'

Davor: 'Pročitao sam da je Mac preskup. Skuplji je od PC-ja kojeg mogu sam složiti. Pročitao sam da za Mac nema programa. Kako radi Microsoft office na Macu? Radi li uopće? Da, ima neke glupe konektore za spajanje monitora koji dodatno koštaju. To još nekoliko godina neće biti vrijedna alternativa provjerenoj PC tehnici. Da to vrijedi, zašto bi većina korisnika bila na PC/windowsima? Osim toga, na svojem PC-u mogu sam doraditi kućište (ima dizajnersko kućište s plavom rasvjetom unutrašnjosti i staklenim stranicama da se vidi unutra), promijeniti grafičku, doraditi procesor; kod Maca to nije moguće. Na Iphoneu nemogu instalirati što hoću, nego samo ono što je na Appstoreu. To nije platforma, to je sekta za bogataše kojima je dosadno. Nama, običnim ljudima, je kombinacija PC/Windows sasvim dovoljna; provjerena, isprobana, amortizirana i radi. Jel to uopće ima naše fontove? Je li OS preveden na hrvatski? Sam si kupi to precijenjeno računalo koje traži previše kompromisa od korisnika.'

Da. Mac je sekta za bogatu srednju klasu.

smayoo kaže:


Moram te ispraviti. Litijske baterije NMC kemije (Nikal-Mangan-Kobalt) su te koje su požarno potencijalno osjetljive. Već LFP (Litij-Željezo-Fosfat) su na to toliko manje osjetljive da to više defacto nije tema.

A tek sad postaje zanimljivo: Kina MJESEČNO dodaje 8-11 GWh električne baterijske pohrane u svoju elektroenergetsku mrežu od početka godine uz cijenu od 60-70 USD/kWh. Lani su u mrežu dodali 66.43 GW / 189.48 GWh baterijske pohrane. Lani u prosincu su dodali nevjerojatnih 18 GW / 65 GWh u mrežu na isti način (izvori za ove informacije: en.cnesa.org/latest-news/2026/2/24/109-g...doubled-year-on-year). Baterije koje ugrađuju u mrežu su litijeve LFP tipa.
Idemo na strukturu njihove struje. Kina ima sad 60% instalirane energije iz dobavljivih izvora (hidro, vjetar, sunce; news.cgtn.com/news/2026-01-30/China-hits...5-1KlRxGXyTy8/p.html) od čega je u vjetru i suncu 47-48% (solar cca1.20 TW, vjetar cca 0.64 TW, od ukupnih 3.89 TW totalne instalirane snage obnovljivih izvora). Sad je jasno zašto tako agresivno dodaju baterijske kapacitete u mrežu. Time su čisti izvori energije (uključujući nuklearke koje su priča za sebe i zaslužuje posebnu temu; tempo i količina koje grade) po prvi puta kapacitetno lani premašili fosilne izvore energije koje imaju; u samo četiri godine je njihov udio porastao sa 40% na 60% (krajem 2025.; sad je već taj omjer vjerojatno zastarjeli podatak).
To je instalirana snaga: kako stojimo s proizvodnjom? Obnovljivi izvori (hidro, vjetar, sunce, biomasa) su proizveli otprilike 35–40% ukupne struje u 2025. Jedan službeni izvor je dao podatak o cca 4,000 TWh (od ukupno proizvedenih 10,000–10,421 TWh).

Dakle, obrazac postoji. Sad treba samo početi prepisivati.

Djuro genijalac kaže:


No, pa ti živiš u kući s dvorištem, zar ne? Ti si već odavno trebao voziti EV, nema nikakvih razoga da i dalje drljaš po registriju! Gdje je problem?

Smayoo tu prodaje znanstvenu fantastiku o kvartovskom punjenju na banderama, a grad nije u stanju urediti niti običan parking, a kamo li parking s punjačima!

Preteški su za moj ukus. To su sve auti od 2000 kg naviše. Nikad nisam posjedovao tako težak auto; od svega što vozim fiesta ST je sa svojih mršavih 1200 kg najteža (honda je 1060 kg, puma isto). Sve električno je dramatično teže, pa su ovjesi (kako bi se tebi dopalo) kameno tvrdi da se auti ne naginju itd...

dpasaric kaže:


Pa pritišći to na grad, a ne na globalni tehnološki trend i razvoj. Uostalom, 30 godina je na vlasti bila jedna te ista klika. Sad Rijeka ima novu vlast. Jesi li im pisao i tražio da rješavaju probleme koje ti smatraš prioritetnima? Što su ti odgovorili?