Naravno da je fizika, a o fizici i govorim! Nisam niti mislio da se svaka od 14 točaka zamjeni unibolima, nego samo one gdje je zamišljeno, da kada se stražnji ovjes dovoljno napne, da dio ode van centra za par stupnjeva kako bi došlo do "passive rear steering efekta".

Intuitivno mi dolazi da to ima smisla jer iskustveno znam kada i kako dolazi do tog efekta, znači na brzinama do 60 km/h nema ničega, tek ako se krene brže od toga u oštre zavoje, sve se napne dovoljno da stvar počne djelovati. Sada s powerflexom je situacija lošija, tj. pomaknuta na preko 100 km/h, tako da realno to možeš osjetiti tek na Grobniku. Žao mi je zbog toga, ali to je bio kompromis.

E sada, meni bi bilo čudno da tih par točaka, nakon što prestane lateralni pritisak i auto se ispravi, ostane "ukrivo", da se ne bi sve samo vratilo nazad u centar. Naravno, ne mogu to dokazati, niti znam kakav bi to fizikalni simulator odradio jedan takav model, ali da imam rezervni auto i cijeli jedan ovjes i unibole za zezanje i radionicu s dizalicom i pristup pisti da mogu to sigurno testirati, onda bih jednostavno probao i naučio što se tu točno zbiva.

Ovako moram biti zadovoljan s ovim kompromisnim setupom, a koji je još uvijek dosta bolji u zavojima od većine generic vozila na prometnicama.

dpasaric kaže:


Ovo je tvoje nagađanje/želja da to bude tako. U 30 godina su ovjesi otišli jako daleko... Da ti ne spominjem opruge koje su zavojne, ali njihova simetrala izgleda kao banana da bi se eliminirale sile u nekim smjerovima i postiglo željeno ponašanje ovjesa/auta...

Da, ima i tehničkog regresa (umjesto stražnjeg multilinka polukruta osovina u prilog smanjenju troškova), ali zapravo najbitnije je povećanje krutosti karoserije (i savojno, dakle fleksijski, i uvojno, dakle torzijski) koje onda daje stabilniju platformu za rad ovjesa i ne unosi dimenzijske poremećaje u njegov rad koji su nepredvidivi i nemjerivi. Povećanje krutosti karoserije je nešto što donosi najviše poboljšanja i omogućuje izradu krutijeg ovjesa, a udobnost zbog toga ne pati (pretjerano) i tome, ako ne rastaviš auto do gole karoserije i onda ideš švasati sve spojeve dodatno (a i to ima svoju granicu mogućeg) ne možeš nikako parirati.

Koliko komplikacija, najbolje sjesti na motocikl i nadati se da ces prezivjeti.

Kad sam bio brucoš u Zagrebu, od tadašnje cure dida nam je bio ponekad davao svoj auto, Volgu. Na tom se autu jedino brzo micala kazaljka od goriva i kladim se da tamo nije bilo ničeg od te skalamerije o kojoj Davor i Djuro već 2 stranice razglabaju.

Iznenadio bi se, ali ruska stručna literatura o motornim vozilima je među najboljima na svijetu. Iznimno precizna i detaljna, stručna i poučna, mahom prilagođeni prijevodi njemačkih i anglo-francuskih doktorskih dizertacija. Jedini je problem što, kako se čini po proizvodima, nitko iz ruske autoindustrije nije nikad otvorio ni jednu od njih

Pravicu se da sam u potpunosti razumio sve sta je pisalo u ovim postovima o ovjesima, ali eto da ipak pitam...

Zar ta 30 godina stara Alfa stvarno ima tako dobar i mocan pogonski agregat, da je potrebno raditi custom ovjes i toliko se maltretirati sa svim tim tweakanjem da bi tu silu ukrotilo na cesti?

Ili Davor ima viska novaca i vremena?

Kad već par dana zaredom otvaram forum i vidim, da su nove teme uglavnom auti i budućnost čovječanstva, poprilično sam smiren. Očito svi ćemo samo autima se bavit. Meni o.k., sve pet!

Taj auto kao da je Android mobitel, stalno neko tweakanje, skinovi, startup launcheri, modovi... znati će oni koji su imali stare Androide o čemu pričam. Pitam se ima li Alfa ikakav (aftermarket) infotainment ili je sama vožnja i tweakanje infotainment?

drlovric kaže:


Motor u Davorovoj alfi je jedan od nekoliko kultnih motora u svijetu automobila. Radi se o trolitrenom V6 motoru u pretposljednjoj iteraciji sa 24 ventila i 220-ak KS kojeg je, kao i sve ostale Alfine motore u 60-im i 70-im godinama dizajnirao Giuseppe Busso. Zato ćeš za ovaj motor često čuti da se radi o Busso V6 motoru. Ističe se lijepim izgledom (u Italiji se oduvijek pazilo i na to) pa ima usisne cijevi od poliranog nehrđajućeg čelika, iznimno se rado vrti i čezne za okretajima koje prati poseban, gotovo hipnotičan zvuk. Kako sam svojedobno napisao za alfu 155 V6: taj auto polako može voziti samo gluh čovjek.
Naličje toga: prosječna potrošnja koja ne pada ispod 15 l/100 km.

Ovjes na toj alfi je jako dobro osmišljen, kompliciran je ciljano kako bi ponašanje na cesti bilo što bolje, ali problem je u tome što je to staro 30 godina i sve su komponente ostarile. A drugi je problem to, što je taj ovjes, kao i većina stvari iz Italije, poslan u seriju nedovršen, sa nekih 75 posto ispunjenog potencijala. Odlično zamišljen, ali neoptimiran. Ili da skroz pojednostavim; falilo im je nekoliko club racera iz Engleske koji bi to doradili do kraja (NITKO na ovom svijetu ne šarafi bolje po autima od Engleza, nek se uvrijedi tko hoće).

Više se ne rade auti s ovakvim motorima, više se ne rade ni takvi motori, i razumijem njegovu želju da produlji život ovom autu što je više moguće.

drlovric kaže:


Neki bi to zvali strašću, ali, da, ovo je dobar sažetak cijele situacije

drlovric kaže:


Kako je Djuro odradio opis motora umjesto mene, nemam mnogo za dodati, osim da iduće godine ta Alfa može dobiti status oldtimera i svakako idem na to, pa želim da bude u najboljem mogućem stanju. Inače, Busso u verziji bez turbine je poznat i po vrlo linearnom odzivu, kako su mnogi rekli "silky smooth" - ponaša se glatko od niskih okretaja sve do limitera na 6.500. Neki ga otvaraju do 7.000, ali nema potrebe, samo unosi rizik, pogotovo ako nisi radio dalje modifikacije. Motor je jedini dio auta koji nisam niti pipnuo, sve je original, čak sam ostavio i tvornički zvučni rezonator da bi auto bio tiši, "civiliziraniji".

Iako je to danas svakako zastario motor visoke potrošnje, i dalje ima vrlo lijep okretni moment od 275 Nm - što je vrlo ležeran osjećaj na benzinskom atmosfercu. I kada u taj mix dodaš zvuk koji mnogi opisuju kao "violine iz Aresea", onda je sve to vrijedno truda!

Ovaj primjerak je malo sirov i nije estetski sasvim po mom guštu, ali možeš dobit dojam kakav zvuk ima i kako se vozi:



No, kako nisam nikada od tog auta radio budući muzejski primjerak, već sam ga ugađao za moj stil vožnje i da mi bude gušt "igračka", onda mogu komentirati taj dio. Nisam od "semafor run" mulaca ili ekipe koja juri autocestom, ali sam zato jednom na Grobniku pobjedio u vožnji između čunjeva. Za mene je užitak vožnje voziti se B-cestama brzinama od 80 do 130 km/h. I za takvu cestu ti ne treba niti ova snaga koju imam, već je i 150 ks sasvim dovoljno ako je auto lijepo ugođen. A s 220 ks ima i viška kojeg ja, kao amater, nisam u stanju iskoristiti - nisam "bolji vozač od auta", dok sam recimo za staru 33-icu to mogao reći.

Već sam navikao da mi Kawasaki Ninja ekipa obično digne ruku i mašu da prođem jer ne mogu odmaknuti, ako malo pobjegnu na nekoj većoj ravnici, u prvom zavoju sam im u repu.

Bg dobro rezi ovaj Busso

Jedina Alfa koju sam ja ikada imao je bila 33, sa boxer motorom. To je bilo bas jako davno ali mislim da je motor bio 1.6 ili 1.7. Nije uopce imala puno kubika a isla je nestvarno dobro.

Mozda taj motor i nije bio nesto wow, ali na mene je ostavio dojam da ga se i danas sjecam

Vozio sam ju par mjeseci i moj mladalacki budzet to nije mogao financirati. Ajme majko koliko je trosila

Zvuk je bio brutalan. Kocnice jako lose. Struja me cesto zezala ali imao sam prejak audio sustav u njoj, pa je mozda do toga bilo.

Jedina Alfa koju bi danas kuio je Giulia. Apsolutno je prekrasna. Cak sam napravio i test voznju ali nisam ju kupio. Jednostavno mi je taj auto nije dovoljno velik za obitelj i putovanja.

Tako da nista

Giulia je fantastičan auto kod kojeg, na žalost, u civilnim varijantama nema motora koji je na nivou ostatka auta. Dizeli su se pokazali problematični (+ neuglađeni u odnosu na konkurente), a 2.0 benzinci su meh. Kad usporediš prvi VAG 2.0TFSI iz 2005 i Alfin 2.0 200ks iz 2019, ovaj 15g noviji baš ni po čemu nije bolji. Dapače, zvuk je bezvezniji i vrti se cca 1000 okretaja manje. Tom autu je falio V6 motor od cca 300-350ks, to bi bila motorizacija po mjeri.

Giuliin dizel 2.2 od 210 ks je sjajan i ako paziš na notornu brtvu uljne pumpe, vrlo trajan. Ide k'o blesav, ima odličan okretni moment i troši 7 litara s AWD pogonom što je super za takvu veliku limuzinu. QV je san i priča za sebe, ali nažalost nije auto za Hrvatsku jer ga ovdje nitko ne može održavati, prvi servis je Ljubljana.

No, sjajan kompromis, za one koje ne brine malo veća potrošnja, je 2.0 Turbo Benzina od 280 ks koja je divan auto i super se vozi. Realno, za naše prometnice ti jače od toga zaista ne treba. Nažalost, samo 4 cilindra i EU norme za auspuh su učinile da zvuči sterilno, nimalo kao prava Alfa i to je razočaravajuće. I onda mora Ragazzon na nju ili nešto slično, pa tek tada malo dođe k sebi. No, kao što bi moj frend rekao: "Gle, ako je najveći minus što zvuk nije nešto, to je teški first world problem!"

Meni je kod Giulia super što nisu hibridi, već zadnji skroz normalni auti i drago mi je da su odlučili produžiti proizvodnju ovih modela sve do 2027.

Evo nešto na tragu onih "čarobnih" baterija koje će promijeniti industriju, čini se da ipak nije to baš tako jednostavno:

idonutbelieve.com

dpasaric kaže:


O čemu ti pričaš? Pa odrađen je test brzog punjenja uz korištenje 5C snage (što je po sadašnjim spoznajama iznimno agresivno) i onda i sa 11C (što sad ne bi podnijela ni jedna postojeća baterija) bez ikakvog aktivnog hlađenja i nije bilo nikakvih problema, a kapacitet baterije je postojan.

Sažetak:
"Fast Charge Performance Test
The first independent test of the Donut Solid State Battery, conducted by VTT Technical Research Centre of Finland, evaluates its charge performance under demanding conditions without active cooling. The cell was tested at both 5C and extreme 11C charge rates, confirming previously stated fast-charging targets, including a 0–80% charge in just 4.5 minutes at 11C. The results demonstrate exceptional charging capability alongside stable thermal behavior, providing verification of the battery’s high-power performance."

I dalje imaš cijeli izvještaj testa u PDF-u. Dakle, ovdje se baterija (tj. ćelija) iskazala big time.

Mnogi nisu toliko optimistični, vidjet ćemo i pratimo razvoj situacije!

Analitičar Mrak: "Izgleda je da su rezultati s jedne strane impresivni, ali isto tako da je ponašanje baterije vrlo slično postojećim Li-Ion baziranim baterijama (iako se tvrdi da je ovo solid state baterija s 400Wh/kg gustoćom što je rekordna gustoća baterije)."

dpasaric kaže:


Ne razumijem post. Iskreno. Ovdje imaš konkretna mjerenja. Tko je analitičar Mrak?

Ako Tesla ima 82kWh bateriju.
5C bi bilo oko 400kW punjač
11C bi bilo oko 880kW punjač

Ako znamo da je njjači super charger 500kW, vidimo da 11C ne dolazi trenutno u obzir.

Ako znamo da neko kućansvo treba 12-25kW snage onda JEDAN punjač "pojede" 20-30 kućanstava (kuća a ne stan).
Problem energije biti će sve veći i veći.

U RH ima oko 10.000 EV.

Najcrniji scenari je da će nam gasiti struju kako bi se mogli puniti EV.

Prilično sam uvjeren da je promašaj u prioritetima - konceptima koji se žele ostvariti elektrikom.

Ja vozim 4 godine električni bicikli i mogu reći samo pohvale od održavanja do funkcionalnosti (prešao sam cca 130 000 km), od opcije da pedalam (budem fizički aktivan) do pasivnog sjedenja i vožnje na gumb.

U gradu veličine Zagreba neusporedivo brže obavim sve poslove ako idem biciklom umjesto autom. Parkiram doslovno ispred odredišta, ne gubim vrijeme na traženje parkinga i pješačenje od parkinga do odredišta.

Problem je u tome što većina ljudi po gradu (selu), od točke A do točke B većinu vremena putuje sama i ta putovanja u odnosu na udaljenost traju 5 do 10 minuta. Sa autom i problemima parkiranja zbog gabarita auta to putovanje se produžuje na još 10 do 30-40 minuta (ovisno o gužvi u prometu) te dio moramo pješačiti što dodaje još minuta (u Zg je to najčešće 30-40 minuta nepotrebnog gubljenja vremana u jednom smjeru, kada se to pomnoži sa brojem ljudi i dana u godini dolazimo značaje brojke nepotrebnog gubitka vremena).
Problem je što kada putujemo autom od cca 1500 kg smo nepotrebno podigli cijenu tog putovanja kroz energiju i troškove održavanja takvog pogona te imamo nepotrebni problem parkiranja takvih gabarita i problem što smo ograničeno područje grada nepotrebno zakrčili gabaritima auta i dodatno usporili to putovanje.

Uvjeren sam da je rješenje nije u taksijima nego u električnim biciklima (motorićima) koji imaju funkcionalnu kabinu koja se zatvara u slučaju lošijeg vremena (kiše ili hladnoće).

Ovo je rješenje?

jura22 kaže:


U potpunosti se slažem, ali sad govorimo o mogućnostima baterije. Dosad nije postojala niti jedna koja je mogla podnijeti 11C punjenja da preživi i ne zapali se. Ni 5C nije bilo izvedivo. Dakle, tu smo u plusu.
S druge strane, ovakva mogućnost agresivnog punjenja dolazi do izražaja kod kočenja. Ako imaš šleper koji koči, to je 40 tona, ako uspiješ pola toga hvatati električno, a ne tarno, koliki ti bi bio C u tih par sekundi kočenja?

jura22 kaže:


Ovo je za dvoje. U 90 posto slučajeva jedno mjesto je višak.

Nešto u ovom smjeru. link

Ali 90 posto vremena (u našim klimatskim uvijetima) je i ovo previše.
Veći je gušt i praktičniji je otvoreni bicikli.
Za lošije / nesigurnije vozače se mogu dodati dodatni kotači za stabilnost.

jura22 kaže:


Prije ce ti gasiti struju zbog AI data centara.

Neće zbog AI. Pa nije im to ideologija, već ekologija.
Pad kupnje EV jasno pokazuje interes korisnika.

Djuro genijalac kaže:


I po ovome bi se dalo iščitati da je sličnost s Li-ion baterijama nedostatak, ili što?

Litij-ionske baterije šeću u rasponu od cca 3,2 (SOC 0) do 3,7 V (SOC 100%), a ove solid state baterije imaju bazni napon od 3,7 V kad im je SOC 0 i preko 4 V za SOC 100%. Posve nebitno. Ionako ćeš spajanjem ćelija gađati željeni kapacitet i napon.

jura22 kaže:


A koliko kućanstava "pojede" jedna benzinska pumpa? Koliko pojede jedna rafinerija nafte?

U cijeloj EU je slična priča, u posljednjih 40 godina je takva dramatična deindustrijalizacija da svugdje postoje velike zalihe u kapacitetu mreže za ovakve snage. Kod nas pogotovo. Duž autocesta su ionako izvedeni puno prekapacitirani punktovi trafostanica.

Važnije od toga, to je superbrzo punjenje. Ne treba svugdje takvo punjenje, nego samo na autocestama, za duga putovanja. Kućnim punionicama i dalje ne treba više od 11-22 kW, kao ni kvartovskim koje se prigrađuju uz javnu rasvjetu. Praktično svaka mreža javne rasvjete danas predstavlja prekapacitiranu infrastrukturu koja se itekako može iskoristiti za elektro punionice jer su nekadašnje halogene ulične svjetiljke od 400-500 W po svjetiljici (po svakom stupu su bile 2 ili 4 svjetiljke) zamijenjene LED svjetiljkama koje su desetak puta manje snage.

I onda najvažnije - tehnologija elektromobila povezana koncidira s tehnologijom autonomne vožnje. Budućnost u kojoj se neće isplatiti niti će imati smisla biti vlasnik svog automobila bilo kome tko radi manje od 30.000 km godišnje je puno bliža nego što mislimo. Za mjesečni paušal imaš aplikaciju kao što je danas uber ili bolt kažeš idem odavde u toliko sati do tamo i ne brineš više ni o parkiranju, ni o punjenju, ni o servisu, ni o registraciji, na razini istog ili manjeg mjesečnog troška.

Riba kaže:


+1

Air kaže:


I sad će te Davor pitati kako biciklom ideš u tjedni šoping za tročlanu ili četveročlanu obitelj jer je to u rvata razlog broj jedan za posjedovanje auta

Bertone kaže:


Pa dobro jutro! I ja ne bih imao ništa protiv da lijepim danima odem do centra romobilom i tako uštedim na gorivu i vremenu za parking, ali osim što je to u Rijeci uglavnom neizvedivo i opasno do granice da je smrtonosno, drugi problem je opet gdje puniti takav romobil i gdje ga držati, znači za većinu stanara po zgradama to je neizvedivo rješenje.

Unajmljeni Bolt romobil sam koristio par puta kada mi se žurilo, ali njihova cijena nadilazi čak i super skupu autobusnu kartu u Rijeci, a ona pak nadilazi troškove dizela(!) kada čovjek ide vlastitim autom - što je suludo! No, onda je Bolt ukinuo moj kvart (a to je zapravo širi centar) i time potpuno izgubio smisao. Uz to, ponekad ih je bilo nemoguće naći, pa dok bih dohodao do nekoga već bih prešao toliko da sve skupa gubi smisao.

Znači čak i da mi netko pokloni električni romobil on meni nema smisla i nije upotrebljiv, a kamo li nešto ovako na plaćanje poput Bolta.

A tema koliko je auto neophodan za obitelj je nešto što smo ovdje apsolvirali uz Smayootovu suludu hipotezu da bismo mogli koristiti taxi kao alternativu!

Moj zaključak je da još nitko ničim nije nadmašio stari dobri 1.9 JTD - i to one normalne, pouzdane i dokazane agregate bez ekološkog balasta u obliku EGR-ova, DPF-ova i AdBlue.

Zašto je to suluda hipoteza? Od tvog stana do Interspara na Rujevici (kojeg si ti odabrao) je udaljenost unutar startne cijene taxija. Da ideš jednom tjedno, koji ti je to trošak? A onda si ti počeo ekstrapolirati i translatirati...