Well, trajalo je 20 minuta, neću ulaziti u forenziku kako. Ishod je bio da je to neki bug u MER web aplikaciji koja ponekad ne prikazuje poneke OIB-e ako je cookie nešto-nešto.

A jbg...

Novo gubljenje vremena danas je na obrte koji nisu u bazi, tj. u bazi su stari ugašeni obrti pod istim OIB-om, a ručni unos podataka nije dozovljen i do sada sam već izgubio 15 minuta na pisanje mailova amo-tamo da se razjasni tko je tu lud, a posao stoji.

Za izludit... sada čekam službeni odgovor MER-a...

I dalje samo šteta i trošak od Fiskalizacije 2.0, nisam do sada sreo niti jednu prednost.

Naišao sam na dobar komentar s odmakom od pola godine, Denis Vlahov s Veleučlišta Libertas piše:

"Zašto je digitalizacija usporila računovodstvo, a trebala ga je ubrzati?

Kad su se počeli najavljivati eRačuni, Fiskalizacija 2.0 i sve povezane digitalne promjene, iskreno sam pomislio "napokon".
Napokon ćemo smanjiti ručni rad.
Napokon ćemo prestati prepisivati podatke.
Napokon će dokumenti dolaziti strukturirano.
Napokon ćemo imati više vremena za ono zbog čega nas poduzetnici stvarno plaćaju.
Ali u praksi se dogodilo nešto drugo.
Imamo informacijske posrednike.
Imamo ERP-ove.
Imamo portale, aplikacije, certifikate, razmjene podataka i tehnologiju na razini svemirskog broda.
A računovođe i dalje često rade isto što su radile i prije.
Samo sada uz više ekrana, više lozinki, više portala i više koraka.

Razgovarao sam s kolegicama koje rade u različitim programima.
Neke mi kažu da eRačune uopće ne mogu jednostavno učitati u svoj program.
Druge kažu da mogu, ali je postupak toliko kompliciran da im na kraju brže bude isprintati eRačun i ručno ga proknjižiti.
Zvuči apsurdno.
Digitalni dokument se isprinta da bi se ručno unio u digitalni sustav.
U početku sam mislio da je problem u otporu prema promjeni.
Mislio sam: možda se ljudi ne žele modernizirati, možda se boje novog načina rada, možda se drže starih navika.
Izgleda da sam se prevario.

Problem često nije u računovođama.
Problem je u tome što digitalizacija nije uvijek napravljena oko stvarnog procesa rada.
Ako sustav traži previše klikova, previše provjera, previše ručnih intervencija i previše tehničkih znanja, tada računovođa pod pritiskom rokova bira ono što je najbrže.
A najbrže je često ono staro: isprintaj, provjeri, unesi ručno, nastavi dalje.
Ne zato što je to moderno. Nego zato što posao mora biti završen.
I tu dolazimo do ključnog pitanja: Jesmo li stvarno digitalizirali računovodstvo?
Ili smo samo dodali nove digitalne slojeve na stare, neuređene procese?
Jer prava digitalizacija nije u tome da račun ima elektronički oblik.

Prava digitalizacija je kada se podatak kreće kroz sustav jednostavno, sigurno i bez nepotrebnog ručnog rada.
Dok se to ne dogodi, računovođe neće raditi manje operative.
Radit će istu operativu, samo na složeniji način.
A poduzetnici će se i dalje pitati zašto informacije ne dolaze brže, kad je “sve digitalno”.

Što vi mislite? Je li digitalizacija stvarno ubrzala računovodstvo ili je mnogima samo dodala još jedan sloj posla?"

Što ja mislim - znate već po mojim opisima frustracija sa sustavom. I na kraju je završilo upravo tako - sve radimo po starom, samo imamo još jedan dodatan korak. Da je sustav napravljen kako treba, znači npr. na razini na kakvoj bi to složio Apple, onda bi to sve imalo smisla, a ovako je samo novi trošak i novo usporenje cijelog procesa.

Javna uprava svaki program koji naruči radi prema uputama onih (šefova) koji u tom programu neće nikada raditi.

Sve sam već na tu temu napisao, ne da mi se ponavljati. Koga nije volja učiti, uvijek će se odupirati novim stvarima. Bugova i problema je bilo i ima ih, ali otklanjaju ih zadovoljavajućom dinamikom. Puno, puno brže, nego što je slučaj s digitalnim potpisima, e-građevinskom dozvolom, e-građevinskim dnevnikom itd, a i tamo su kroz 5-6 godina koliko se to gura već puno toga ispeglali.

Mi imamo samo jednu veliku primjedbu. Nedostatak privitka računa u pdf formatu. Ukoliko tvrtka odnosno posrednik ne šalju uz xml i pdf, ponekad nije jasno u vizualizaciji na što se sve stavke računa odnose, koliko je popust ako ga ima i slično. Često se zna desit pa u vizualizaciji ne vidimo na osnovu koje ponude je račun izdan. Roba je dostavljena u proizvodnju a otpremnica i/ili pdf nisu došli zajedno s e-računom. Nije problem riješit jednom ili dvaput ali postaje frustrirajuće kad se istom stvari moraš bavit svaki dan a sve kako bi mogli potvrditi ili odbiti račun u zakonskom roku.

Zvuči mi kao problem tvog posrednika ili pak tvog dobavljača. Meni MER uz svaki E-račun koji ima priloge uz XML dostavi ZIP u kojem je PDF račun sa svim prilozima, a također i personalizirana vizualizacija računa ako ju je pošiljatelj priložio.

Moja djelatnost je poslovno i IT savjetovanje i izvozim usluge klijentima u USA. Ne treba mi fiskalna kasa niti naplacujem bilo sto u gotovini.

Knjigovodja mi rekao za program e-racuni.com i tu izdajem racune. Sve ulazne fakture mi stizu za opremu koju kupim sa R1 racunom.

Jel to ta fiskalizacija 2.0 ili nije? Jer meni ovo radi stvarno dobro. Nikakvih problema nemam.

Piše da je. Valjda onda je.

smayoo kaže:


Dobijemo vizualizaciju od našeg posrednika ali smo shvatili kako neki dobavljači ne šalju pdf. To smo dodatno provjerili s njima. Mi bi htjeli uvijek vidjeti originalni račun pogotovo radi detaljnijeg prikaza stavki na računu. Koliko smo shvatili nisu u obvezi to slat pa ih onda neki i ne šalju.

drlovric kaže:


Mi isto koristimo e-racuni.com i jako smo zadovoljni. Prešli smo na njih prije tri godine i zadovoljava naše potrebe. Iz našeg iskustva puno jednostavniji i ugodniji za rad pogotovo ako i knjigovodstvo koristi isti program. Prije toga koristili smo Synesis s kojim nismo bili oduševljeni.

ping kaže:


OK, ali to stvarno nije problem sustava e-računa, niti vašeg posrednika, nego vašeg dobavljača koji traljavo administrira izlazne račune. Najbolji lijek za to je da obijete ulazni račun i upišete obrazloženje da nije specificiran sukladno ugovoru.

Pa zar PDF prikaz nije opcionalan?

Nije. PDF vizualizacija koju generira sam posrednik je obavezna. Nije svaki poduzetnik dužan imati vlastiti informacijski sustav za vizualizaciju računa. Većina malih firmi ima vanjsko knjigovodstvo i tamo je potreban i dovoljan samo XML (ako imaju softver koji je već integriran u sustav e-računa), ali kod mene u firmi sam ja npr. taj koji odobrava ulazne račune i daje ih na plaćanje (ili ih sam platim). Kad bih dobivao samo XMLove, to bi mi bio problem, morao bih imati vlastitu aplikaciju za vizualizaciju e-računa.

Opcionalna je "vlastita" vizualizacija izdavatelja e-računa (dakle PDF dokument koji nije digitalno potpisan, ali je formatiran i posložen po vizualnom standardu izdavatelja).

Ali viđao sam barem 10 različitih vizualizacija računa a najčešće one "plave" na 3 lista.

Od Nove godine svaki posrednik kreira vizualizaiciju iz primljenog XML-a za svog primatelja. Prije Nove godine je primatelj dobivao PDF vizualizaciju računa od ovlaštenog izdavatelja E-računa s kojim je ugovor imao pošiljatelj. Ako i dalje radiš za javnog naručitelja, vjerojatno je vaš ugovorni posrednik Fina pa uglavnom viđaš vizualizacije koje Finin sustav generira. To su te "plave" na 3 lista.

Ne bas.
IN2, Kamgrda, samo su neki koji imaju tu vizualizaciju drugaciju.
To je onajPDF koji dojde u reRacunu uz .xml
Moguce da moze ta vizualizacija biti po narudzbi.
No dobro, kako je tako je.

Izdavatelj računa koji ima vlastiti poslovni softver koji je integriran u sustav E-računa može imati vlastite vizualizacije s digitalnim potpisom pa onda nema autogenerirane vizualizacije posrednika.

Ja kada sam prije 20ak god otvorio svoj prvi obrt, sve te racune sam printao na papir. Imao sam dva registratora za ulazne i izlazne stvari.

Naravno, druga su ovo vremena. Koji je sada najoptimalniji worklow za fakture?

Kako vi to arhivirate, skladistite, cuvate?

BTW, "optimalno" je pridjev bez komparacije, kao i "savršeno".
Moj workflow je takav isti, samo bez papira. Ne vjerujem arhivi svog e-račun posrednika pa sve ulazne fakture držim u folderu "ulazni računi", u podfolderima po godinama i mjesecima, a sve izlazne fakture u folderu "izlazni računi", u podfolderima po godinama. I onda imam od toga TM backup (kao i od svega ostalog) i još arhivu na uredskom document serveru koja se onda još backupira. I još sve to ima naša knjigovotkinja, također u elektroničkom obliku.

drlovric kaže:


Ako koristiš e-racuni.com onda ti je opcija arhiviranja uključena u cijenu. Ovo je odgovor na naš mail vezano za arhiviranje.

Je li spomenuta opcija eArhiv dodatna opcija koja se posebno plaća?
Svi podaci koje unosite u program već su pohranjeni na našim poslužiteljima (arhivirani) i pohranjivat će se ubuduće. To znači da korištenjem programa e-racuni.hr ujedno rješavate i obvezu vođenja eArhiva. Arhiviranje podataka uključeno je u iznos pretplate (do 50 MB arhive), a u slučaju prekoračenja obračunava se dodatak u iznosu 2,00 EUR + PDV mjesečno za svaki započeti GB iskorištenog prostora na disku.

Ukoliko se dodatno plaća, možemo li lokalno eksportirati primljene i poslane račune u XML formatu?
Da, svim podacima možete pristupiti u svakom trenutku jednostavnim arhiviranjem cijele poslovne godine i prijenosom podataka na svoje računalo. Možete kod vas postaviti proces i raditi arhiviranje svaki dan ili svaki tjedan ako želite imati podatke kod sebe. Upute za izvoz svih podataka nalaze se u našim online uputama na: https://e-racuni.hr/Croatian/p-1003783
Na raspolaganju je i dodatna opcija izvoza XML datoteka izdanih i primljenih eRačuna:
* Upute za izvoz izdanih eRačuna: https://e-racuni.hr/Croatian/p-10050AC
* Upute za izvoz primljenih eRačuna: https://e-racuni.hr/Croatian/p-100508A

@ping:

Kod mene je besplatna inacica tog programa. Nisam nikome nista platio jos uvijek.

Mislim da je do 50-60 racuna mjesecno besplatno. Ja sam trenutacno na 15-20 mozda.

Ali hocu u buducnosti, meni servis korektno radi posao.