28.09.2025 | 18:26
cariblanco kaže:
Ajmo ovak zamisliti scenarij. Rusija pobjedi Ukarajinu i NATO-pakt, stvari se novi društveni poredak i sad, što mi od njega možemo očekivati ? Prvenstveno očekujem komentar od Davora, a i vi ostali možete predpostavljati.
AI odgovor:
Što očekivati od "novog poretka" ako Rusija pobijedi?
Ruska pobjeda (npr. kapitulacija Ukrajine, aneksija dijelova teritorija i neutralizacija NATO podrške) ne bi bila samo vojni trijumf, već bi preoblikovala globalnu sigurnost, ekonomiju i društva. Evo glavnih posljedica, prema scenarijima iz izvora poput Timothyja Garton Asha i Chatham Housea:
Oslabljenje NATO-a i Zapada:
NATO bi izgubio kredibilitet – član 5. (kolektivna obrana) bi se testirao, ali vjerojatno ne bi izdržao punu konfrontaciju bez američke podrške (koja bi mogla oslabiti pod Trumpom ili izolacionizmom). Rusija bi tražila "denacifikaciju" Europe: smanjenje NATO prisutnosti na razinu 1997. (kao u NATO-Ruskom aktu), ili ultimatume neutralnim zemljama poput Baltika ("neutralnost ili rat"). To bi moglo dovesti do "NATO Brexita" – SAD se povlače, Europa ostaje ranjiva.
Rusko osnaživanje i hibridne prijetnje:
Rusija bi se brzo oporavila: prisvojila ukrajinsko oružje, primorala desetke tisuća Ukrajinaca u svoju vojsku i povećala budžet za obranu. Sljedeći ciljevi: ne direktna invazija, već "mali rezovi" – hibridni napadi (kibernetički, dezinformacije, energetski šantaz) na Baltik, Poljsku ili Balkan da podijele saveznike. Autokrati poput Kine ili Irana bi se ohrabrili, dovodeći do višešeg globalnog sukoba.
Ekonomski i društveni pomaci:
Europa bi se suočila s energetskom krizom (bez ruskog plina), inflacijom i recesijom – "treći svijet" siromaštvo ako se ne pomire s Rusijom. EU bi mogla oslabiti ili čak kolapsirati (npr. Mađarska i Slovačka izlaze), s porastom populizma i nacionalizma. Globalno: kraj "liberalnog poretka" – više autoritarnih saveza (Rusija-Kina-Iran), manje demokracije, više migracija i nestabilnosti.
Što to znači za Hrvatsku kao NATO članicu?
Hrvatska, kao mala NATO/EU zemlja na Balkanu, bila bi u "prvoj liniji" – ne direktan cilj, ali ranjiva na regionalne posljedice. Evo prognoze:
Sigurnosni rizici: Povećane hibridne prijetnje (dezinformacije o "ruskoj podršci" u BiH ili Srbiji, kibernetički napadi na infrastrukturu). Balkan bi se destabilizirao – Rusija bi podržala srpski nacionalizam, možda dovodeći do tenzija u BiH ili Kosovu. Hrvatska bi morala pojačati obranu (veći budžet za vojsku, vežbe s NATO-om), ali bez američke pomoći, to bi bilo teško.
Ekonomska budućnost: Gubitak ukrajinskog tržišta (izvoz), rast cijena energenata i inflacije. Ako EU oslabi, fondovi za Hrvatsku (npr. za obnovu) bi se smanjili.
Pozitivno: prilika za veću regionalnu suradnju (s Poljskom, Rumunjskom) i diversifikaciju (prema Aziji ili SAD).
Društvena promjena: Porast straha i populizma – više podrške desnim snagama, manje povjerenja u institucije. Ali i šansa za reforme: jača nacionalna sigurnost, energetska neovisnost (npr. LNG terminali) i europska integracija bez Rusije.
Ukratko, budućnost bi bila neizvjesna i teža, ali ne fatalna – Europa bi se prilagodila, možda stvarajući novu sigurnosnu arhitekturu bez SAD. Ako se ovo dogodi, ključ je jedinstvo NATO-a sada, prije nego što scenarij postane realnost.