Nastavno interesu i razgovoru s vikalice, otvaram temu pa neka pita koga god što zanima.

U posljednjih nekoliko godina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost povremeno (cca jednom godišnje) raspisuje natječaj za subvenciju mjera energetske efikasnosti u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama. Ovo, osim građevinske ovojnice (stiropor fasade, npr.), stolarije (PVC umjesto drva) i rekonstrukcije krova, uključuje i ulaganje u naprednije sustave grijanja (dizalica topline, solarni toplovodni kolektori), i u fotonaponsku elektranu.

Fotonaponska elektrana se od 2018. godine gradi sukladno novoj regulativi, gdje se više ni na koji način ne subvencionira otkup proizvedene energije, nego se dozvoljava gradnja FNE do najviše one snage i godišnje proizvodnje koja ne smije biti veća od vlastite potrošnje. Također, FNE koja se smije graditi bez građevinske dozvole jest ona koja se gradi na krovu (ili fasadi) postojeće građevine koja ima uredne papire (uporabnu dozvolu). Ako kuća nije uredno legalizirana i nema građevinsku dozvolu, HEP neće htjeti priključiti dvosmjerno brojilo, odnosno cijeli objekt. Dakle,

1. snaga izgrađene FNE na vlastitom krovu ne može biti tolika kakvu krov omogućava, nego najviše tolika kolika je ugovorena snaga priključka potrošača. Ako je to više nego što krov omogućava, onda, naravno, može biti pun krov fotonaponskih ploča.

U gradovima ljudi redovno imaju manje krovne površine nego što bi smjeli izgraditi snage (jer u gradovima se ljudi u prosjeku puno više oslanjaju na struju, nego na selima), a na selima je često obratno jer je krovnih površina puno (osim kuće, tu su i gospodarske zgrade).

2. ako očekivana godišnja potrošnja električne energije nije dovoljno velika, može biti da se ne smije izgraditi FNE toliko velika kao pod 1, jer bi njena očekivana godišnja proizvodnja (koja se računa standardiziranim alatom https://re.jrc.ec.europa.eu/pvg_tools/en/tools.html) premašila očekivanu godišnju potrošnju, a to aktualna regulativa ne dozvoljava

Ne dozvoljava zato što je suština i duh te regulative ta da se kućnim FNE namiruje potrošnja vlastitog kućanstva, a ne proizvodi energija za tržište. Naime, proizvoditi energiju za tržište s tako malom granulacijom snage, u današnjim tehničkim uvjetima distribucijske mreže - nije rentabilno. To jest, trošak razvoja i održavanja takve distribucijske mreže novog koncepta (tzv. "smart grid") je prevelik da bi ga se moglo podnijeti ako izgradnja proizvodnih izvora kreće iz tako malih postrojenja. Smart grid će se izgraditi i to će se financirati kroz postupno uvođenje većih proizvodnih izvora komercijalne namjene, a onda će, u skoroj budućnosti, biti prihvatljivo i da takve kućne mikroelektrane proizvode energiju za tržište.

Dakle, smisao je kućne FNE da ona u godini dana proizvede (idealno) točno istu količinu energije kao što je to kućanstvo u godini dana potroši. Naravno, zimi trošiš više, ljeti proizvodiš više, ali obračun se radi na razini godine. Eventualni (mali) suvišak energije (na razini godine) otkupljuje se po vrlo, vrlo, vrlo maloj cijeni (par lipa po kWh) i to se uopće ne razmatra u financijskoj računici.

3. sve gore navedeno je posve nevažno ako građevina na čijem se krovu želi graditi FNE nije potpuno legalna, s izdanom uporabnom dozvolom. Molim neka me nitko ne pita ništa više na ovu temu, ako kuća nije legalna, uzalud je graditi fotonaponsku jer će HEP cijelu kuću otkačiti s mreže. Ako netko još uopće ima kuću koja nije uredno legalizirana nakon one "akcijske" kampanje legalizacije od prije 7-8 godina, to je isto kao da je netko došao na seosku feštu (kirvaj, što bi rekli u Slavoniji, ili kram, kako kažu oko Zagreba) i propustio je pojesti kobasicu iz kotlovine.

E, sad, kad smo sve to rekli, da, naravno, postoji procedura i papirologija koja se s tim u vezi mora odraditi, i to neovisno o eventualnom natječaju za subvenciju. I da netko financira iz vlastitog džepa (a i to se danas isplati), svejedno ima procedura i dokumentacija koju traži HEP ODS, da bi se elektranu skupa s kućom priključilo na mrežu, i to na način da se mjeri i preuzeta, i predana energija. Dio te dokumentacije je i tzv. "glavni projekt" što je nešto što ja (između ostalog) radim profesionalno.

Na temu isplativosti - cijena izgradnje stalno opada. Ključan element cijene su fotonaponski paneli i njihova tzv. potkonstrukcija, koja ovisi o tipu krova (koji mora biti zdrav i čvrst, naravno) i klimatološkim uvjetima (najviše vjetru - bitno je skuplje izvesti FNE na krovu kuće tu kod nas, na Kvarneru ili pod Velebitom, gdje jedna dobra zimska bura s lakoćom odnese i satelitsku antenu s krova, a kamoli ne fotonaponsku ploču od 2 m2, ako nije dobro učvršćena). Ostalo (inverter, kablovina, spojni ormarić, projekt, ispitivanje...) ne utječe na tu cijenu bitno, ali, naravno, kod FNE manje snage, udio tog dijela je u postotku veći, dakle i značajniji. Da pojednostavim - što je veća snaga FNE, to je brži rok povrata (ako godišnja proizvodnja ne premašuje bitno godišnju potrošnju).

Kako sam napisao na vikalici, načelno, rok povrata je u prosjeku oko 6-7 godina, čak i bez subvencije, uz trenutne cijene električne energije i konzervativnu pretpostavku da one neće rasti kroz taj period. A, ako rastu, rok povrata investicije se skraćuje, naravno.

Još je bilo pitanje na temu otočne elektrane. To nije ona koja se gradi na krovu vikendice na nekom otoku , nego ona koja se gradi na krovu građevine koja nije u dosegu elektroenergetske mreže. Najčešće je to u nekoj "divljini", odnosno u jako rijetko naseljenom području, ali imao sam raznih čudnih scenarija do sad. Koliko takva elektrana košta u odnosu na neku "običnu" (spojenu na elektroenergetsku mrežu) - najviše ovisi o željama korisnika.

a) ima ili nema baterije (koje omogućavaju rad električnih uređaja i kad nema sunca, u nekom limitiranom roku, naravno)

b) je li kućna instalacija 230 V izmjenično (kao u normalnoj kući) ili 12 ili 24 V istosmjerno (kao npr. u kamperu kad nije spojen na priključak u kampu)

c) koju razinu komoditeta korisnik želi

Primjerice, imali smo projekt vikendice u Gorskom kotaru, gdje smo na kraju išli na istosmjernu instalaciju, za LED rasvjetu, kamperski frižider te automatiku i cirkulacijsku crpku peći za centralno grijanje na pelete. Cca 2 kW, baterija za par sati autonomije cirkulacijske crpke (dakle, toliko da ne zakuha peć dok ne izgori što ima goriva u njoj), a, ako se loži klasičnu peć na drva, to malo svjetla i frižider izdrže i 2 dana. Ispalo je jeftinije od normalne FNE takve snage (nema gubitaka pretvorbe, manje ploča za istu snagu, nije bilo puno baterija...).

Drugi projekt je bio na jednom otoku (pravom otoku ), u šumi, van dosega mreže, gdje je investitorica iz USA uređivala starinu koju je naslijedila od svoje obitelji. Kad je krenula u posao, nije ni shvatila da nema struje, a izvoditelj nije ni shvatio da ona nije shvatila. Pretpostavka je majka svih zajeba. Uglavnom, napravili smo FNE maksimalnu koja je stala na krov, malo manju od 4 kW (kućica jest malena, ali je orijentacija krova povoljna - 2 vode, orijentirane istok-zapad, tako da se cijeli krov može efikasno iskoristiti) jer je investitorica apsolutno inzistirala na klima uređaju, perilici veša i suđa i malom zamrzivaču. Također je tražila baterija za autonomiju 48h pri punom opterećenju, tako da u kući ima sobu za baterije umjesto spremišta . Konačni trošak je došao blizu 10.000 €, ali zadovoljna je, sve radi kako je tražila. Moram dodati, ona je ujedno jedina investitorica koja je ozbiljno shvatila važnost pranja fotonaponskih ploča u smislu održavanja visoke proizvodnosti.

Eto. Pitanja?

Mene je samo zanimalo ima li šanse da se kod nas kupe te Tesla krovne pločice (Tesla roof tiles).
Koliko vidim po Googleu, za sada se one prodaju samo u SAD-u, i to samo u 21 državi, a do kraja ove godine da bi se trebale početi nuditi u Kanadi i Europi.
Ovo je Googleov odgovor na moje pitanje:
"Tesla Solar Roof gets Europe and Canada expansion estimate."
"Tesla Solar Roof's international expansion to Canada and Europe seems set for later this year based on a recent Twitter reply from Elon Musk. The Tesla CEO was hopeful that Solar Roof installations would expand internationally by the end of 2021"
Sve je počelo tako da sam ja pogledao ovaj video i puknuo dojmove.
E sada, da li bi ova kućna elektrana bila izvedena tako dobro kao što to radi Tesla, ili još i bolje - to ne znam.
Ali ovdje stvarno ni vlasnik ne vidi šta su solarne, a što obične krovne ploče.
I izgleda stvarno lijepo osim svih tih vanjskih instalacija. Koje se možda mogu (osim ovih power wall baterija) prekriti kamenom vunom.
Ne znam.

Inače, mislio sam prvo da se radi o najsunčanijm državama SAD-a pa se zato takvi krovovi nude u 21 državi, ali ako to misle nuditi u Kanadi, UK, izgleda da sam bio u krivu.
Samo za kraj, nisam obožavatelj Muska i Tesle kao kompanije, ali mi njegove krovne pločice stvarno izgledaju 10 puta ljepše od standardnih solarnih panela. No, to sam ja i moj je dojam subjektivan. S druge strane, mislim da će kod nas to koštati toliko da će biti dostupno samo stvarno bogatim ljudima jer se sigurno neće Tesla nuditi preko ikakvih subvencija (EU, domaćih - kakvih god).
Eto, toliko od mene u pokušaju da ovo s Vikalice preselimo na thread:
EDIT:
Još samo mali offtopic, da dodam mišljenje o Nikoli Tesli na hrvatskoj varijaciji eura, kada se već razbacujem njegovim prezimenom.
Ako sam dobro shvatio, mi ćmo njegov lik staviti na euro cente, što bi danas rekli "bugare" za sitniš u kunama do 50 lipa.
Po meni to je uvreda za Nikolu Teslu.
Ili smo ga trebali staviti na novčanicu, ili ga nismo trebali staviti uopće.

smayoo kaže:

Nemam pitanja (za sad), ali hvala na otvaranju teme i informativnom prvom postu.

Kloba kaže:


Na euro novčanicama nema nacionalne strane, sve su euro novčanice iste, neovisno o zemlji članici u kojoj se tiskaju. Razlike su samo na reversu novčića.

Inače, tako bi se mogli natezati i oko toga koga smo koliko "uvrijedili" stavivši ga na ovu ili onu novčanicu. I sjećam se da je bilo takvih komentara kako je Ban Jelačić bio puno zaslužniji za hrvatsku državnost od Ante Starčevića. A opet - u svakodnevnom životu - većina građana Hrvatske Antu Starčevića nikad ni nije vidjela uživo.

BTW, novčić od 50 eurocenti vrijedi oko 3,80 kn. Nije baš isto kao 50 lp.

Što se Teslinih krovnih ploča tiče, tražio sam više dokumentacije o tome, ali nema. Sve je jako "poslovna tajna", a ja anticipiram da je to ozbiljan problem kablirati i povezati u međusobno dobro balansirane "stringove" i da "košta" jako puno kabela i električarskog rada. Možda griješim, ali podataka nema.

Ono što jesam siguran jest - da te pločice, barem trenutno, ne mogu dobiti potvrdu sukladnosti EU normama niti kao građevni materijal, niti kao elektro oprema. I inače, u USA je puno niža razina zahtjeva na osobine i kvalitetu opreme i materijala od kojeg se grade kuće.

Daddo je pitao preko privatnog kanala pa sam iz njegovog pitanja shvatio da to nije jasno iz onog što je ovdje napisano:

Tko ima JEDNOFAZNI priključak na kuću, maksimalna snaga koja se može spojiti je 11,5 kW (50 ampera na limitatoru), ali svejedno aktualna Pravila o priključenju ne dozvoljavaju fotonaponsku elektranu na JEDNOFAZNOM priključku KUĆANSTVA veću od 3,68 kW (16 ampera na limitatoru).

Ja i inače NIKOM tko danas nešto radi oko kuće (gradnju nove ili rekonstrukciju) ne savjetujem da ide na ili da ostane na jednofaznom priključku. Ne samo radi ovog razloga, nego i radi niza drugih. Jednofazni priključak je OK u stanu u stambenoj zgradi, ali u kući, u današnje vrijeme, je previše ograničavajuć.

Nisam znao da se samo kovanice smiju mijenjati, pa tu isprika svima i hvala @Smayii na ispravci.
Ipak, eurocent je eurocent - koliko god on vrijedio u kunama. Mogli smo ga staviti na kovanicu od jednog ili dva eura.
U tom sam smjeru išao sa opaskom.
Ali OK, shvatili su me svi pa dosta offtopica.

@smayoo - Daddo pita dalje...

Hvala ti što si mi razjasnio preko poruka ono što me zanimalo i uvjerio da FNE nisu nešto što mi treba, upravo iz razloga postojanja monofaznog priključka maksimalne dopuštene snage koja je veća od one koju FNE smije isporučiti na takvom priključku.

U teoriji, cijela ta priča o korištenju solara kao alternative drži vodu... u praksi, IMHO, i dalje je inicijalno ulaganje ogromno s obzirom na naš standard.

Što se tiče crijepova... navodno od iduće godine će u ponudi u HR i SLO biti dostupni ovi.

Zasad mi se čini da je cijela ta priča sa strujom isključivo "privilegija bogatih" koji imaju specifične potrebe i svjesni su (trenutnih) ograničenja pa rade to više da bi prezentirali tehnologiju i učinili je vidljivijom nego što je zaista i koriste.

Hipotetski, danas:

1. kupim Renault ZOE za 50 000 EUR i pripadajući wall box (brzi punjač, veli 9h i 25min za punjenje 0-100%, 7,4kW) za X EUR
2. legalno sagradim u Donjim Mamićima garažu i na nju nabacim FNE 230V AC 8kW za 20 000 EUR.
3. Tako dobivenu struju koristim kao gorivo za ZOE i vozim se za 0?

A ne, jbg, ne mogu... osim ako sam pekar koji noću radi a danju je ZOE parkiran na punjač, jer preko noći ta FNE ne proizvodi ništa.

Otočna FNE mi je troškom ko još jedan ZOE, ako hoću bit neovisan o svjetlu i punit i po mraku? A kolika je trajnost takvih akumulatora koji bi mi punili ZOE?

Mislim, namjerno se igram apsurda i odvlačim stvari u ekstrem, ne jer bi to itko išao raditi u praksi nego pokušavam otkriti koliko je sama tehnologija zrela za zamjenu postojeće, i kad bi eventualno mogla postati?

Ma, promašio si baš sve bitno, i to baš potpuno.

Vidi ovako:



puno je manje "ogromno" od stiropor fasade ili PVC stolarije, zar ne? A, ovisno o životnim navikama i lokalnim klimatološkim prilikama, može imati i 4x bržu dinamiku povrata. Na obiteljskim kućama u kontinentalnom dijelu Hrvatske, rok povrata stiropor fasade bez subvencije je na cca 15-16 godina. Rok povrata fotonaponske je oko 6 godina. To je prosjek-prosjek.

Naravno, ako nemaš novca za ulaganje (ikakvog), onda jbg - nemaš novca za ulaganje. Ne kaže se uzalud da Vrag se*e na veliku hrpu. Najbolju mogućnost uštede ima onaj koji ima najviše novca za ulaganje.



Prvi i očiti minus koji mi pada na pamet je - ako krepa wafer usred stringa, nemaš proizvodnju. Umjesto da u pola sata zamijeniš jedan aluminijem uokviren panel, moraš raskopati pola krova da zamijeniš crijep, a svi su crijepovi još nekako kablirani zajedno.

Krovne ploče s ugrađenim fotonaponskim modulima - svakako da. Crijep po crijep...? Hm...



Potpuno pogrešna percepcija.

Prvo, definiraj "bogat". Po nekoj općoj definiciji, u materijalnom smislu je bogata ona osoba koja ne mora raditi da bi održavala svoj životni standard. Imao sam takvih klijenata dosta, nijedan od njih nije niti jedno malo zrno zainteresiran za bilo kakav oblik energetske efikasnosti ili obnovljivih izvora energije.

Drugo, tko god ulaže u fotonaponsku elektranu, uopće ga ne zanima to da (kome uopće?) "prezentira tehnologiju". To su ljudi koji to rade jer u tome vide dugoročno ulaganje i uštedu. Evo, ovako koga se sve prvog mogu sjetiti:

Moja šogorica i njen suprug. Inženjeri agronomije, žive u okoliici Požege, odnedavno su u mirovini i izračunali su da sada mogu uložiti u FNE kako bi idućih 20 godina (koliko očekuju da će maksimalno još živjeti) za struju plaćali malo ili ništa. Rok povrata im nije ni važan, a ispada nešto sitno preko 7 godina jer je mala snaga.

Više investitora koji imaju turistički smještaj i ljeti troše bogatstvo na bojlere i klimatizaciju.

Gotovo svi investitori koji si grade nove kuće ili uređuju stare, a koji (a to su opet gotovo svi) idu na dizalicu topline kao primarni izvor grijanja i rashlade.

Kapetan duge plovidbe iz Kostrene, koji isto planira skoro u mirovinu, s istim planom kao moja šogorica, s tim što je njegova kuća daleko veća te u njoj živi i njegova kći s obitelji.

Moj kolega, inženjer strojarstva, koji također planira grijanje prebaciti s lože na dizalicu topline, ali je fotonaponsku odradio prvu jer mu je zahvat u grijanje veći (mijenja s visokotemperaturnih radijatora na ventilatorske konvektore)

To su sve obiteljske kuće. Kod firmi, pogotovo proizvodnih, uopće nema dileme. Rok povrata je još dramatično kraći jer se ne štedi samo na energiji koja nije kupljena, nego i na reduciranoj vršnoj snazi.



Baš si zabudalio. Napisao sam već na početku:

Dakle, smisao je kućne FNE da ona u godini dana proizvede (idealno) točno istu količinu energije kao što je to kućanstvo u godini dana potroši. Naravno, zimi trošiš više, ljeti proizvodiš više, ali obračun se radi na razini godine.

Naravno, isto vrijedi i za energiju koju trošiš noću. Trošiš noću iz mreže, proizvedeš danju i predaš u mrežu, svaki mjesec se radi prijeboj, a na kraju godine se radi konačni obračun.

Zahvaljujem na konkretnim primjerima.

I znam da sam zabudalio. Napisao sam to u postu da se namjerno igram apsurda.

Kad sam bio na edukaciji o sustavnom gospodarenju energijom u Institutu Hrvoje Požar i kad je bilo govora o svim energentima s posebnim osvrtom na ono što su nazvali “javno zgradarstvo” bilo je - bože pomozi. Priča o energetskoj učinkovitosti i preporuke za fasade, stolariju i stakla, pa onda usporedba kotlova i dizalice topline i na kraju LED rasvjeta. I u teoriji zvuči mrak. Primjeri iz prakse koje su predstavili - super.

I vele ti - eto sad daj nešto od toga primijeni “kod sebe” a ti imaš objekt sa smještajnim kapacitetom od 120 ljudi koji radi od 0-24, 365 dana u godini a grijanje i PTV ima na lož ulje.

Svugdje se griju na lož ulje gdje je netko s dobavljačem dogovorio 2-3% pinke. Ili gdje se iz tog spremnika tankaju traktori, brodice i golf dvojke dizeli.

Evo video od onog lika naslovljen računi nakon jedne godine Tesla krova.
Nije usporedba s EU, ali čisto za zanimaciju:

Moram reći da ova instalacija izgleda jako dobro. Sami rizici (o kojima se ljudi raspituju) se puno više odnose na inverter i kabliranje, nego na same solarne ploče, ali većinom ljudi nisu ni svjesni da tu ima još nešto osim fotonaponskih ploča na krovu.

Pa to ti kažem @Smayoo.
Baš me briga što je Tesla u pitanju.
Ne volim ih od kad je Musk rekao da je kupio kompaniju s tim imenom, no da se njega pitalo da bi ju nazvao Edison.
Kripl.
Ali ovo stvarno izgleda dobro.
U prošlom videu stavlja izbliza jedan solarni panel kraj obične ploče, i tek tu vidiš kao malo ogledalce crne boje u solarnoj ploči.
Ovako s ulice, ništa.

Jbms kako se firma zove, ako dobro rade.
Velim, mislim da neće skoro doći u EU jer i inače Amerikanci imaju dosta niže standarde od EU po pitanju i električnih uređaja, i građevinskog materijala.

Mali offtopic, ali naletio sam i na video majstora građevine u svim sferama tog sektora.
Šta ljudi rade, to nije normalno.
Ovo je samo jedan od 100 videa.

Pa ovo:

I ovo špricanje žbuke strojem mi je izvrsna stvar. Ušteda vremena totalna.

U temi o Afganistanu sam naveo kako smo "Afrika sa strujom" kad je bila usporedba Splita i Zagreba...

U tom kontekstu, a obzirom da je nedavno na Čiovu bio ispad EES gdje je cijeli otok ostao bez struje na 3-4 sata navodno zbog previše "vratili smo se u apartman i uključili klimu", postavljam pitanje... ne bi li bilo logično tim iznajmljivačima ulaganje u FNE koja će im klimat te apartmane?

Bi, naravno. A zašto misliš da bi to nekog ponukalo na takvu investiciju? Po tvom životnom iskustvu, koliko često (u % od ukupnog broja slučajeva) si doživio da ljudi u životu donose odluke na temelju razuma i logike?

Ajde da budem jasniji... U toj istoj (ili nekoj drugoj?) temi sam ja napisao da od Zadra na jug u ovoj zemlji zakoni i pravila ne vrijede. Tako ti je u i ovom slučaju. Ako gradiš kuću s 4 apartmana na npr. Krku, i tražiš HEP da ti priključi snagu od npr. 11 kW, jedan moguć (i ne tako rijedak) odgovor je da nema toliko kapaciteta trenutno u NN mreži na mjestu priključenja te da se (a) moraš strpiti dok se ne pojavi dostatan broj zahtjeva da idu na izgradnju nove ili rekonstrukciju postojeće trafostanice, ili (b) sufinanciraš izgradnju nove trafostanice ako ti se žuri. Ako to isto radiš na npr. Čiovu, na zahtjev napišeš da ti treba 3,68 kW pa onda, kad ti lokalni HEPovac dođe plombirati brojilo i limitator, tutneš štogod kuna da se limitator prepodesi prije plombiranja. U papirima ostane napisano 3,68 I, a u životu bude 11. Kad se to dogodi dovoljan broj puta u području iste trafostanice, eto blackouta. Afrika sa strujom. Dobro si rekao.

Bok Ekipa,

Ne znam jesam li fulao temu, ali vezano je uz to. Zanima me vraća je struje u mrežu jer na vikendici imam solarnu instalaciju od 2kW i nekoliko godina kasnije HEP je prokopao kabel te smo se spojili na struju. Koja je procedura i mogu li me odbiti ako bi htio vracati struju u mrezu ( shema umanjivanja iznosa racuna ) jer vidim da moram biti povlasteni proizvodac elektricne energije ( preko HERA-e ) da bi mogao predati zahtjev u HEP.
Moze li me netko mozds ukatko uputiti kroz to ili ako nema smisla da odmah odustanem.

Ne moraš biti povlašteni proizvođač preko HERA-e. To je bilo tako prije puno godina.
Sada više nema povlaštene cijene za proizvodnju energije iz fotonaponske elektrane, nego se prijaviš kao kućanstvo s vlastitom proizvodnjom.
Najprije ovo
www.hep.hr/ods/UserDocsImages/vazeci_obr...a_s_vl.%20proizv.pdf
uz to moraš priložiti tehnički opis ili neki već izrađeni projekt fotonaponske elektrane (to ti izrađuje projektant - ovlašteni inženjer elektrotehnike, a pametno je da ti on ispuni i gornji obrazac)

Ako je sve OK, dobiješ od HEP-a odgovor da te mogu priključiti (tzv. "Obavijest" o mogućnosti priključenja). Dalje ti treba GLAVNI PROJEKT po kojem se FNE izvodi kao jednostavna građevina. Ako ti je FNE već na krovu, onda ti je taj projekt samo formalni dokument koji mora reflektirati stvarno stanje. To ti opet radi (najbolje onaj isti) projektant.

Po tom dokumentu dalje s HEPom rješavaš papire i priključenje. Njihov kooperant ti dođe zamijeniti brojilo (stavi dvosmjerno brojilo umjesto sadašnjeg). Moraš imati odabranog opskrbljivača (ako imaš defaultno dodijeljenu HEP Elektru, moraš odabrati nekog drugog - da li HEP Opskrbu ili RWE, Eon, koga god) jer onda taj opskrbljivač ima obvezu i otkupa tvog viška.

Kad to sve riješiš, nadalje si kućanstvo s vlastitom proizvodnjom. Obračun je na razini godine. Dakle, u jednom dijelu godine možeš imati više proizvodnje, nego potrošnje, a u drugom obratno, a na razini godine se radi prijeboj. Ako u godini dana imaš više proizvodnje, nego potrošnje, taj suvišak ti se plaća po nekoj jako jako sitnoj cijeni.

VAŽNO!
Ako si imao FN elektranu prije nego su ti priključili struju, je li to bilo sa ili bez baterija? Baterije bi trebao isključiti i prestati koristiti sad kad si priključen na mrežu, a za sam inverter treba provjeriti kako je izveden i smije li on uopće biti priključen na mrežu (ako ti je netko ugradio inverter za otočni rad, on možda nema nužne zaštite koje su potrebne inverteru za sinkronizirani rad na mreži). To bi ti sve morao provjeriti i reći projektant.

Hvala puno Smayo na pojasnjenju. FNE je bila sa baterijama jer mi je to bio jedini izvor struje. Kad je HEP provukao kabel mi smo napravili 2 sistema. Jedan je HEP mreza, a drugi mi je FNE preko baterija i ja sam doslovno imam prekodac s kojim mijenjam izvor elektricne energije.
Ok, svjestan sam da se baterija moram rijesiti. Inverter mi nije prikljucen na mrezu jer sam razdvojio sve kao 2 zasebna sistem.

Hvala ti na pojasnjenju insad krecem u akciju sa projektantom odnosno elektroinzinjerom.

Kada to sve odradim budem se javio kak je to proslo.

Vjerojatno će trebati zamijeniti inverter.

Zaboravio sam napomenuti da građevina mora biti legalna (legalizirana), s uporabnom dozvolom, da bi HEP priključio FN elektranu na njenom krovu.

@smayoo: za bilo kakav oblik turizma danas ti treba kategorizacija (i evisitor). A ona uključuje i uporabnu dozvolu i minimalne tehničke uvjete. Oboje uključuje pregled i potpis ovlaštene osobe na projektu elektroinstalacija. Da ne pričam o tome da EES na 3,68 ti nitko ne bi smio izdat za išta više od jedne smještajne jedinice. Vraćam se na “Afrika sa strujom” jer je to što ti navodiš kao primjer i gotovo “pravilo” događa se ne jer je jedan HEP-ovac zažmirio, nego jer kompletni sustavi neprikladno tretiraju takve probleme, a gosti i dalje dolaze unatoč sranjima (figurativno i doslovno, na istom tom Čiovu je bubnula kanalizacija par dana prije ).

Relativno svjež primjer: danica.hr/garaza-pretvorena-u-apartman-i...-po-danu-je-paprena/

Poanta mog “ranta” je da ako FNE za 80000 kn rješava problem klime (ajd nek je sa svim dozvolama 15000 EUR), a sam apartman je 70 EUR dan, 300 dana ti pokrije kompletnu investiciju.

Otočna je vjerojatno skuplja ali komotno može ganjat tu klimu tih 3-4 mjeseca godišnje?

I nek se netko odluči za to i spajanje na postojeću mrežu bit će “ajoj pa mi to ne možemo” od strane HEP-a.

Istovremeno Hvar ima uvalu “bez struje” s kišnicom gdje su iznajmljivači o svom trošku izveli fotonapone (otočne) i još uvijek im je isplativo. A nemaju most koji ih spaja s kopnom. I u istoj su SD županiji.

Daddo kaže:


Osim ilegalnog turizma, naravno.



Ne slažem se. Ako govorimo o jednoj usamljenoj smještajnoj jedinici, 3,68 kW nije ni približno dovoljno za današnje standarde. Bojler, hladnjak, zamrzivač, klima uređaj, dodaj još perilicu rublja i posuđa, pa onda fen za kosu, pegla... Čak ni vrlo samodisciplinirani korisnici ne bi uspjeli održati se da izbjegnu učestale ispade limitatora na jednoj fazi i 16A. No way. To su standardi i navike korištenja od prije 30+ godina.



Slažem se. Što učiniti? Svaki pokušaj provođenja zakona i propisa RH u Dalmaciji završava maltene uličnim demonstracijama i TV reportažama "ogorčenog naroda" koji su jadni i potlačeni, bore se za opstanak i "jao nama svo zlo na nas, mi smo siromašni, nama treba besplatni tunel kroz Biokovo, nemojte nama naplaćivat porez, (dopuni po želji)".



Je, ali problem je što puno tih iznajmljivača efektivno živi od tog novca cijelu godinu. Dakle, sve što zarade kroz 2 mjeseca, potrošit će na životne troškove kroz idućih 10. Realno, nemaju zalihu za ulaganje. Jako puno njih nema stalan posao, ili ima neki koji je loše plaćen, ili "rade" negdje gdje se plaće ne isplaćuju mjesecima i godinama...



Ako je samo za klimu, ni ne trebaju ti baterije. Ako sija sunce, klima radi. Ako sunce ne sija, klima ti ne treba. Ili, ako su vruće noći, po noći radi klima na mrežu, jer noću nije špica.



Službena je politika da moraju to omogućiti, kad se radi o kućanstvima s vlastitom proizvodnjom. Naravno, u Dalmaciji to opet ne znači ništa. Ako znaš nekog tko zna nekog, onda sve može. Inače, ne dobiješ nikad odgovor.



Naravno, ali to je druga situacija. Tamo nema električne mreže i tko zna kad će je biti (vjerojatno nikad, jer nema stalnih stanovnika, a neka od tih mjesta nisu uopće službeno - naselja (nema ih u adresaru Hrvatske pošte, niti u katastru...).

Struji struja u mojim venama...

Evo jedna meni zanimljiva tema, može dugoročno biti povezana sa masovnijom prodajom električnih auta i problematikom njihovog punjenja u odnosu na opterećenje za električnu mrežu.

Evo jedan primjer koji je predstavljen kao uspješan. link

Čovjek je stavio solarne čelije na kuću i u deset godina zaradio čistih 360.000 kn.
Ta cifra je tolika jer je ugovorio otkupnu cijenu koja je veća nego današnja.

Danas je otkupna cijena manja ali kažu da se opet isplati jer su i paneli jeftiniji.

Pošto su novine takve kakve jesu, moje pitanje je da li postoje danas neki odnosi koji "ruše" isplativost takvog ulaganja danas a koju su oni možda izostavili?

Drugo pitanje je da li je potrebna ekstra složena edukacija koju je taj čovjek prošao ili danas postoje firme koje to mogu "složiti" sa odgovarjućom garancijom? Ovo pitam zato što je prije 15 godina bila mogućnost izgradnje pasivne kuće ali nije bilo firme / stručnjaka koji znaju održavati takvu kuću (primjerice čišćenje dugačkih zračnih tunela koji su nedostopni ispod zemlje.

www.jabucnjak.hr/forum/razno/194308-kucn...onska-elektrana.html

Ako tamo ne nađeš sve odgovore, slobodno pitaj što te još zanima.

smayoo kaže:


Hvala!

I više od onog što sam pitao.

Ova tema mi je nekako promakla ljetos.

EDIT: ova teme se onda može izbrisati da ne ostaje nepotrebni šum na prvotnu temu.

Evo spojio sam sve skupa u ovu prvu temu, da je "bumpamo".

Da dopišem još jednu bitnu informaciju...

Kako i sve ostalo u zadnjih pola godine-godinu dana, tako je i materijal i oprema za za fotonaponske elektrane poskupio značajno, a trend se nastavlja i dalje jer su rokovi isporuke sve dulji.

Međutim, da budem specifičniji, trenutno je cijena fotonaponskih panela (u odnosu na prije godinu dana) nekih 30-35% veća, uz ograničenje da se najjeftiniji paneli (manjih snaga) više uopće ne proizvode jer te solarne wafere tvornice u Kini više uopće ne proizvode. Trenutno je (uz dugi rok u navedeno povećanje cijene) nekakav standard panel od 360-380Wp, formata 1,7x1m.

Cijena aluminijske potkonstrukcije je, međutim, porasla gotovo dvostruko, pa i više nego dvostruko, ovisno o tipu krova, tako da je ukupni udio fotonaponske opreme u trošku zapravo bitno smanjen

Kabeli i inverteri su također poskupili, ali bitno manje (desetak %).

Evo info koliko traje i kako izgleda postavljanje solarne elektrane na kuću. link

...nek se nađe ako nekom zatreba.