U životnom vijeku fotonaponske elektrane treba uračunati i buduće poskupljenje struje, a i plina.
Nadalje, toplinske pumpe pojeftinjuju pa će struja biti zanimljiva. O elektro autima ne treba niti govoriti jer će se moći puniti preko iste elektrane.

Tko ima mogućnost postavljanja panela na krov treba razmisliti, a i fondovi tu nešto sudjeluju.

Postoji ideja da se u nekoj budućnosti na krov zgrade postavi fotonaponska elektrana. Da li je netko sudjelovao na takvim elektrotehničkimprojektima. Smayoo?

Stambene zgrade?
Objavljen je natječaj FZOIEU upravo jučer, 100.000.000 kn je ukupni fond za potpore, otvara se 12.4. i traje do kraja godine ili dok se ne utroše sredstva. Između ostalog, mogu se i stambene zgrade javiti, međutim...

Novi zakon o tržištu električne energije od listopada 2021. omogućava da se proizvodnja iz FNE na krovu stambene zgrade priključi na bilo koje obračunsko mjerno mjesto u toj zgradi (npr. na opću potrošnju), a da se dijeli solidarno na sve suvlasnike (po kvadraturi, valjda), ali HEP ODS (Elektra, po narodski) nije na to operativno spreman. Nemaju napisana nova mrežna pravila, niti u svom SAP softveru uopće mogu naklikati takav način obračuna. Tako da sam vrlo siguran da takav projekt u ovom času ne bi dobio njihovu Elektroenergetsku suglasnost iako su je po zakonu dužni dati.

Klasična priča, zapravo.

Na tvoje pitanje je li netko sudjelovao u takvim projektima, moj je odgovor da sam 99% siguran da nije nitko, jer je administrativni i komercijalni model prvi puta tek donesen tim zadnjim zakonom od listopada, a kako rekoh, operativno i provedbeno, to još nije spremno.

Od jučer sam dobio dva upita da ponudim izradu takvog projekta (na krovu stambenjaka) i oba sam uljudno odbio jer smatram da je neodgovorno uzeti novac investitoru ako unaprijed ne vjerujem da je projekt moguće realizirati.

Kod nas je sljedeća situacija. Znam za taj natječaj, ali trenutno nismo spremni za njega.
Predstavnik sam od nedavno u zgradi(novogradnja, 133 stanova), krova površine 1500m2, blagog nagiba prema jugu. Dakle imamo potencijal.
Imamo garažu( koja je na zasebnom električnom brojilu) sa kojom smo povezani sa drugom zgradom iste površine. Dakle mogućih 3000m2.
Prva neka razmišljanja, obzirom da je zgrada relativno mali potrošač(led stubišna rasvjeta), u dogovoru sa gradom, postaviti punionice na javnom parkiralištu pored zgrade i prodavati, ali za to bi trebali imati registriranu djelatnost pri HERA. Dakle te ideje su vrlo brzo pale u vodu, osim ako se ne uključi neka treća strana kojoj bi rentali fotonaponsku elektranu. Al to su neka moja leteća promišljanja i mislim da bi moglo biti vrlo komplicirano.
Alternativa je spomenuta garaža, koja je na posebnom brojilu i ona dosta troši električne energije(30-tak tisuća kuna godišnje na ime električne energije, a u kojem su iz nekog nakaradnog razloga i struja za moje dizalo, pumpa za podizanje tlaka PTV i sl. Što je spojeno na SPMO garaže ) i tu vidim prostor za obostranu korist. Tipa da se aplicira garaža i zgrada kao partneri?!

Također, koje su mogućnosti iskorištavanja elektrane na postojećoj instalaciji zgrade za svaki stan pojedinačno? Kontakt sa projektantom elektrotehničkog projekta je nemoguć

Kaj nije ova tema (pitanje) mogla biti postana u ovoj temi? Kuća/zgrada je gotovo ista stvar, a ondašnje i sadašnje informacije bi bile na istom mjestu

Tko je gledao zadnji Nu2 sa Kardumom na 26. minuti počinje reportaža sa čovjekom koji živi u zagrebačkom Španskom i ima energetski neovisnu kuću sa solarnim panelima na krovu i nekoj napravi koja se okreće poput suncokreta za suncem, a kasnije i sa čovjekom koji vozi i zagovara prelazak na električni automobil ali mu je kao kontra ubačen Juraj Šebalj.
Koga zanima, prva reportaža o energetski samodostatnoj kući počinje na 26:30, a druga o vlasniku Tesla automobila i Juri koji baca kontra teze u 33:00 minuti.

No, kako se nisam prvo mogao sjetiti gdje sam to pogledao izletavalo mi je svašta - pa i video sa Al Jazeere o prvoj potpuno energetski neovisnooj kući na Krku.
Jako sam se iznenadio kada sam shvatio da je vlasnik - Vjeran Piršić.
E sada - sjetio sam se i vile u Toscani pa pomislio, ako gospodin Piršić može imati ovo, a moramo priznati da se radi o stvarno lijeom komadu nekretnine - zašto bi bilo čudno da glavni junak najpopularnijeg sitcoma u Ukrajini i Rusiji (taj dio se preskače) može imati vilu u Toscani?

Primjerice - usporedimo tog komičara sa nečime najbližem što imamo na ovim prostorima - Ivanom Ivanovićem.
Čovjek je od novaca koliko je zaradio u Veče sa Ivanom Ivanovićem i 4ipo muškarca uspio kupiti dva stana u Beogradu, kafić koji je kasnije zatvorio jer je ismijavao Gorana Vesića pa mu je ovaj stalno slao inspekcije - i ono najbitnije - stan u Rovinju.
Znam da sam napravio crossover, samo hoću reći da se od komedije može itekako dobro živjeti.
Sada se isključujem jer znam da sam u offtopicu.

JOHN kaže:


To je to o čemu sam pisao u prethodnom postu

Što se garaže tiče, ona valjda pripada zgradi? Ili…?

smayoo kaže:

Shvaćam

smayoo kaže:

Kao fizička cjelina da, ali administrativno ne.
Garaža ima drugog predstavnika i upravitelja A. Napajanja nekih sustava(vatrodojava, dizalo, pumpe za podizanje tlaka) u mojoj zgradi idu preko brojila garaže.
Nadzemni dio, u kojoj sam ja predstavnik, imamo pak upravitelja B ( upravitelja A smo smjenili jer se nije potrudio raditi u interesu suvlasnika).

Kloba kaže:


Taj panel koji se okreće je toliko nakaradan i neprimjeren za tu sredinu, da ti ja to nemrem opisati. Gotovo svaki dan tamo prolazim i želudac mi se svaki put okrene od toga. Baš užas. Ono na krovu je sasvim ok, ali ta skalamerija koja se okreće....

I nije to isplativo a našim zemljopisnim širinama

Bertone kaže:

A jbt ga, promaklo mi. Ako može netko od moderatora to prebaciti, bilo bi super.

smayoo kaže:


Na što si konkretno mislio?

Razlika od minimalne do maksimalne solarne iradijacije na 45° zemljopisne širine je relativno mala, odnosno, vrlo je kratak period dana (čak i zimi) u kojem je ta solarna iradijacija izrazito mala pa da bi se mogla bitno popraviti takvim slijednim panelom, koji mijenja elevaciju i azimut da bi maksimizirao proizvodnju. To ima smisla na geografskim širinama koje su bliže polarnici, a pogotovo iznad polarnice gdje sunce sija 6 mjeseci u komadu, ali je 3 od tih 6 mjeseci vrlo nisko na horizontu.

Evo @JOHNova tema je spojena u raniju temu o fotonaponskim elektranama.

jura22 kaže:


Ostvarilo se. Sada fotonaponske elektrane imaju više smisla.

Je. I sad bi svi htjeli FN elektranu na krovu, ako može do početka lipnja. A, uz poskupljenje od preko 50%, rokovi isporuke su 6+ mjeseci. Jer svi bi *SAD* fn elektranu, a kad smo im ovo objašnjavali prije godinu, dvije ili tri, bilo je "ne znam ja", "vidjet ćemo još...", "što ako struja pojeftini?"

Po tvoj procjeni i nekim prosječnim sunčanim danima, koliko kWh bi se moglo proizvesti na oko 1500m2(za potrebe održavanja krova i panela prije oko 1300m2) panela?
Da li se paneli bitno razlikuju po učinku i koji tip bi trebalo razmatrati?

smayoo kaže:

Ja računam nekako na slijedeće poticaje, a u međuvremenu razradit neko idejno rješenje i očekivani trošak ulaganja.
Mene više interesira koje tehničko rješenje složiti. To mi je malo u magli. Volio bi vidjeti jednu razrađenu shemu za ono što bi htio

S obzirom na situaciju na tržištu energenata općenito, lako je moguće da će ovo biti posljednji poticaji za izgradnju FNE. Hrvatska je ionako među posljednjim članicama EU gdje se gradnja FNE još uvijek subvencionira.


Ne. Efikasnost raste, malo po malo. Format određuje snagu, koja raste, malo po malo, kako raste efikasnost. Dva su tipizirana formata, cca 1,7x1m (60 modula, odnosno 120 polumodula) i cca 2x1m (72 modula, odnosno 144 polumodula). Ja trenutno projektiram panele 1750x1100 mm snage 400 Wp SOCT (standard operating conditions testing, u laboratorijskim uvjetima pri iradijaciji od 1000 W/m2), dakle nazivne efikasnosti 20,8%.

(način kako se računa efikasnost:
površina panela je 1,75·1,1 m = 1,925 m2
primljena iradijacija je 1000W/m2·1,925m2=1925W
izlazna snaga 400W
efikasnost 400/1925=0,2077)



Ovisi o nagibu i orijentaciji krova. Ako je ravni krov i paneli se na njemu slože skoro pa ravno (s par stupnjeva nagiba da se kiša bolje slijeva i ispire prašinu), prema EU GIS bazi podataka o solarnoj iradijaciji i reljefu, ne računajući eventualno zasjenjivanje (od susjednih zgrada, stabala i sl, godišnja proizvodnost je oko 1030 kWh/god na 1kW instalirane snage fotonaponskih panela.

Od tvojih 1300 m2 ja bih iskustveno smanjio na 1100 jer je raster FN panela fiksiran njihovom dimenzijom, a raspoloživa površina krova nije proporcija u idealnim višekratnicima visine i širine panela, pa onda ima još raznih elemenata po krovu koje se mora ispoštivati (dimnjaci, termotehnička oprema, strojarnice liftova...).

Ako računaš da je 1 panel malo manje od 2 m2, na 1100 m2 stane 550 panela po 400 Wp. To je 220 kWp na istosmjernoj strani, dakle nekih 200-210 kw na izmjeničnoj. Sumnjam da imate toliku zakupljenu snagu.

Kad bi je zaista imali pa bi dobili suglasnost za toliku FNE, godišnja proizvodnja bila bi 220·1030=226.600 kWh/god

JOHN kaže:


Naruči projekt (kod nekog, ne nužno kod mene)

JOHN kaže:


Ako je privatno, za kuću, ne funkcionira to tako. Gleda se tvoja prethodna potrošnja i onda dobiješ papir za elektranu. Ne znam ako ideš u kategoriju proizvođača.
Kolega ima 5,5kW i ne daju mu više jer mu je takav prosjek bio, a računa eAuto kupiti i puniti.
Rade 1:1 u kWh, a ako proizvedeš više nego što potrošiš u kalendarskoj godini onda HEP-u trebaš dati račun i navodno ti plate par lipa po kWh. Rekao mi je da se prošle godine grijao na klime samo da potroši višak proizvedene energije.

Jedan panel ima tipično 1,6m2 i ide do 400W -> oko 300kW.
Ovo budeš jako teško dobio od HEP-a.

Pročitao sam temu, ali imam specifično pitanje / ideju, nekak mi se čini teško izvedivo, ali možda ipak moguće, pa i isplativo;

Može li se na građevinskoj parceli izgraditi "FN mikroelektrana" baš sa ciljem prodaje struje HEP-u?
Radi se o običnom građevinskom zemljištu u okolici Zadra, recimo da se odvoji cca 150 m2 zemljišta i postavi sustav FNE?
Da li to treba biti predviđeno prostornim planom?

Da li se uopće može dobiti strujni priključak ako parcela nema građevinu?

Ili je jedina opcija ona klasična;, projektirati građevinu, ishoditi građevinsku dozvolu, na osnovu namjene i veličine građevine projektirati FNE NA KROVU, ishoditi dozvolu, i onda krenuti u izgradnju svega i po završetku ishoditi uporabnu dozvolu te pustiti u pogon?

Zdravac kaže:


Može se. Struja se ne prodaje HEPu, nego je HEP ODS samo operater distribucijske mreže. Ako povučeš paralelu s prodajom neke obične robe, shvati HEP ODS kao dostavljača, s tim što u slučaju prodaje električne energije proizvođač može birati kupca i obratno, ali dostavljača (operatera distribucijske mreže) ne može nitko birati. Njegova je pozicija monopolna.



150 m2 je puno premalo za isplativu neintegriranu FN elektranu (neintegrirana je ona koja se ne gradi na građevini, nego na tlu). Bez hektara se uopće ne treba upuštati u to.



To treba na tom mjestu NE BITI ZABRANJENO prostornim planom. Ne treba biti izričito predviđeno. Ako nije izričito predviđeno, radi se idejni projekt temeljem kojeg se traži lokacijska dozvola od tijela prostornog uređenja pa se onda, po pribavljenoj lokacijskoj dozvoli, radi glavni projekt temeljem kojeg se traži građevna dozvola, temeljem koje se onda gradi neintegrirana FNE.

Da je gradiš na krovu postojeće građevine, gradiš je kao jednostavnu građevinu, dakle ne treba ti građevna dozvola, samo glavni projekt.



Naravno da može. Kad se traži elektroenergetski priključak, HEP ODSu se predaje preliminarna tehnička dokumentacija kojom se opisuje svrha i potrebna snaga te predviđena potrošnja. To može biti i čista poljoprivredna namjena, ne treba biti nikakve građevine. Na primjer, imali smo na Krku investitora kojem je trebao priključak električne energije za pokretnu destileriju za proizvodnju eteričnih ulja, na poljoprivrednom dobru namijenjenom uzgoju mediteranskog ljekovitog bilja (smilja, lavande, itd.).



Kako sam napisao, nije to jedina opcija, ali za površinu od 150 m2 je vjerojatno administrativno lakši (brži) put da se projektira i zatraži građevinsku dozvolu za nadstrešnicu ili pergolu takve površine, a onda se u drugom koraku na završenu nadstrešnicu postavi fotonaponska elektrana. Nazivno bi možda izgledalo skuplje, ali, kad uzmeš u obzir izgubljeno vrijeme i propuštenu proizvodnju, vjerojatno i ne bi bilo.

smayo, hvala na odgovorima.
Za konkretnija pitanja, moram prvo vidjeti što uopće želim.

Nema na čemu!

jura22 kaže:


Riječ je o stambenoj zgradi u kojoj garaža koja je na zasebnom obračunskom mjernom mjestu ima godišnju potrošnju oko 35000kn. Ima nekoliko opcija koje razmatram, npr. od toga da zgrada renta svoj krov( korisno oko 1200m2 x2) garaži koja bi uložila u FNE ili da recimo zgrada jednostavno renta krov nekoj tvrtki koja će sama uložiti u FNE. Sve su to triper kombinacije zbog nakaradne države. Prije sam sanjario o tome da ćemo investirat u FNE i prodavat struju, pa čak i preko punjača koji bi postavili na javni parking koji je uz zgradu, ali sam se brzo spustio na zemlju jer tr država stvarno potiče u tome.
Sama zgrada(stambeni dio), ima malu mjesečnu potrošnju(oko 350kn) koja se uglavnom odnosi na stubišnu led rasvjetu, pumpe za podizanje tlaka PT vode i grijače oluka i sl., pa baš i nema nekog velikog značaja. Mada se u konačnici može ako ništa drugo investirati i za tu potrošnju…..ali to nije vrijedno zajebancije stime

Novi Zakon o tržištu električne energije predviđa više poslovnih modela koji su usmjereni upravo takvim scenarijima korištenja (suvlasnicima zgrada), ali HEP ODS nažalost još uvijek (nakon godinu i pol dana) nisu operativno spremni na te modele.

Da sad ne otvaram novu tmu; Jel mi može netko objasniti zašto je u HR dozvoljena gradnja bez građevinske dozvole, čak i za građevine, za koje je zakonom propisano da je građevinska must have.
Investiotor počne kopati, zidati,..., inspektorat izađe, napravi zapisnik da građevina nema dozvolu, i onda taj investitor dobije određeni rok da ju ishodi? Za to vrijeme, naravno, nastavi raditi kao da se ništa nije dogodilo. Čitamo to konstantno po medijima...

Po vašem mišljenju, zašto se ne izglasa zakon da ne smiju započeti građevinski radovi bez pravovaljane dozvole.

Recimo ovak; Investitor zakopa lopatu, inspektor izađe, utvrdi da nema građevinske dozvole, zapečati gradilište, i sudac po kratkom postupku naloži rušenje / zatrpavanje na trošak investitora + kazna.
Pa nek onda ovaj krene ispočetka, ali ovaj puta sa dozvolom.

Zašto to nije praksa kod nas? Siguran sam bi tako smanjili "divlju" gradnju, uzurpaciju..., barem za 99%
Mislite da je sprega građevinskog lobija i političara, ili nešto drugo?

Pa zato sada u Istri idu rušiti objekte koji su bespravno sagrađeni.
www.novilist.hr/novosti/hrvatska/istra-k...o-cak-45-gradilista/

Nije mi jasno kaki si uspio povezati fotonaponsku elektranu s bespravnom gradnjom, ali neka te.

Inaće, fotonaponske elektrane idu po Praviniku o jednostavnim građevinama.
narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_112_2625.html
Za njih netreba građevinska do<zvole, već brdo papira pa bi bilo bolje da ipak treba.

Pitanja za Smayoo, vezano za Solarne elektrane :

1.) koliko košta izrada projekta kod tebe?

2.) koliko trajanje ima dozvola od HEP-a, ako se dobije suglasnost za ugradnju solarne elektrane? Netko mi je rekao da ta dozvola traje samo 2 godine?

Prošle godine, negdje u 9. mjesecu sam htio ugraditi solarnu elektranu na svoju kuću, uz subvenciju države.. Naravno da sa nisam u tako kratkom roku dobio niti prave ponude, niti sam išao vaditi tu dozvolu od HEP-a, jer je bilo jasno da neću stići prije subvencije, pa sam sve ipak stopirao..

Mjesečno trošim cca 600kn za struju, pa mislim da bi mi se isplatilo ugradnja solarne elektrane.


Sigurno ću imati još i drugih pitanja...