Uh, ovo je eskaliralo u krivom smjeru i prebrzo. Smayoo je, kao i obično , kriv jer nije odgledao video. ( što je i sam priznao).
Postao sam to iz posve drugog razloga od ovog u kojem se sve zakotrljalo. Poanta je bila da je Harry ljudima jednostavno objasnio da administrativno trpanje elektroauta u zero emission kategoriju nije istina, nego laž koja se ukorijenila u zakonodavstvu EU što je sad i formalizirano ovim globama na svaki gram CO2 emisije preko 95 g/km (a to je opet samo po sebi arbitrarna granica dobivena testom koji izmišljen, da bi bio ponovljiv, a ne kao realni pokazatelj STVARNOG stanja).
I opet, on nije ustvrdio da je elektroauto per se gori od onog s motorom s unutrašnjim izgaranjem, nego da NIJE zero emission. To je činjenica koju nitko ne može, a siguran sam ni ne pokušava, osporiti.
Poanta je bila da je tržište stalo, da smo na nekoj prekretnici u smislu kružnog toka s brojnim izlazima po kojem vozimo ukrug, ali nitko nije siguran na koji izlaz izaći iz njega. Tu je dodao da je ova kriza pokazala da se puno posla može odraditi od kuće i da toliko prometovanje jednostavno nije potrebno što samo po sebi nudi vrlo veliki potencijal za uštedu.
Drugi podatak koji mi je bio vrlo zanimljiv je to što prikazana emisija na razini UK po regijama za proizvodnju kWh energije u prosjeku, ali su tu bili i podaci u najgorim slučajevima koje je Harry dobro objasnio (no wind, fog, clouds - dakle ne rade vjetroelektrane i ne rade solarna postrojenja) koji poduplavaju CO2 otisak potreban da se proizvede kWh.
Mene bi iznimno zanimala takva tablica za nas. I, posebno me zanima, u koju kategoriju ide NEK? Vodi li se to kao CO2 zero emission postrojenje?
Na kraju je prikazao i globalne emisije CO2 i opet plastično pokazao da ovo oko čega se mi glođemo u EU s tim emisijama predstavlja par posto globalnog CO2 otiska (vode Kina, SAD i Indija). Nije rekao da mi nastavimo po starom, a oni nek se promijene, nego jednostavno postavio pitanje promjene životnog stila.

I prije nego ga netko oplete, trebate znati da je on još 2005. na svojem imanju daramtično smanjio potrošnju energije korištenje solarnih panela, dizalice topline itd itd: 'Štedim koliko mogu gdje god mogu da bih se mogao povremeno čiste savjesti voziti u nekom od superautomobila.' (On je nasljedno bogat).

Evo, u nadi da će se rasprava vratiti na zamišljeni kolosijek...

Djuro genijalac kaže:


Prihvaćam krivnju i ispričavam se i Davoru još jednom. Imao je dobru volju i hvala mu za to.

Ali fkt mi je bzvz taj koncept. Nema nikakve korisne vrijednosti od video ni audio elementa u tome. Zar su svi zaboravili pisati i čitati?



To je sve točno.



I s tim se slažem. Međutim, gore spomenuta metodologija mjerenja CO2 footprinta kod klasičnih auta NE UZIMA u obzir CO2 footprint cijelog proizvodnog i transportnog procesa od bušotine do benzinske pumpe, nego SAMO ono što proizvede sam motor.

U tom smislu, ako stavimo stvari u ravnopravnu usporedbu, elektromobili JESU zero emission.

A ako ćemo klasičnim autima gledati kompletan CO2 footprint, od bušotine do kilometara, ne 95, nego ni 9500 g/km ne bi bilo savladivo. I onda možemo zbrojiti isto takav kumulativan footprint elektromobilima i reći da elektromobili nisu zero emission.

Eto, o tome ja pričam.



Dobro, kakve sad veze ima što je tržište kratkoročno stalo zbog corone? To nema nikakve veze s emisijom ni CO2 globama.



U teoriji, to znamo odavno. No svatko tko ima normalan obiteljski život zna koliko opada radni učinak kad se radi od kuće.

Jedna određena kategorija poslova se može raditi na takav način. Pad produktivnosti se kompenzira smanjenjem troškova (i troškova poslodavca, i troškova zaposlenika) koji nastaju dnevnom migracijom pa ajde nekako. Ali nije to baš tako rašireno.



Ja bi rekao da pravi potencijal za uštedu prije ima koncept dijeljenih vozila.



To što vrijedi za UK je posve irelevantno za UCPT (elektroenergetsku mrežu kontinentalne Europe). UK je prije početka gradnje fotonaponskih i vjetroelektrana imala 0 kW instalirane snage u obnovljivim izvorima energije.

Norveška je, na primjer, imala 90% snage u obnovljivim izvorima još 1985. godine (hidroelektrane). Hrvatska je prije 20 godina imala 67% instalirane snage u hidroelektranama, a sada je taj omjer i jači u korist obnovljivih izvora, jer su zatvoreni neki termo pogoni (kao npr. i 320 MW u termoelektrani u kojoj sam ja radio).

Osim toga, u UK, teorija "no wind" je (ispričavam se ako zvuči uvredljivo) - glupa - i može je izreći samo netko tko namjerno ne sagledava cijelu sliku. Na Sjevernom moru *UVIJEK* puše vjetar. Isto kao što se Danske i Švedske vjetrenjače u Skaggeraku i Kattegatu vrte 24/7, tako se vrte i britanske. Samo što su ih oni puno manje izgradili (jer im se nije dalo subvencionirati čistu tehnologiju).

Da skratim, energetska slika u UK je - zaostala. Isto kao i u USA. Jer oni ne rade ništa što se ne isplati privatnom kapitalu. Da se kod nas tako gledalo, jedna HE Zakučac (googlajte da shvatite njen značaj u energetskoj slici Hrvatske) se ne bi nikad ni počela graditi, pa bi mi svi i danas pisali gusjim perom pod svjetlom svijeća.



Cjelovite podatke ima HERA.
Glavnina proizvodnje je i dalje u rukama HEP Proizvodnja d.o.o.
www.hep.hr/proizvodnja/proizvodi-i-uslug...tricna-energija/1569



Nuklearne elektrane su, naravno, zero emission postrojenja. Što te tu tako posebno zanima?

NEK je 50% u vlasništvu Hrvatske, pa se tako i 50% instalirane snage piše u Hrvatski portfelj. To je 360 MW.



Izjava je potcjenjivačka. I nepotpuna. EU je dio svijeta u kojem odumire industrijska proizvodnja pa je zaista ukupni industrijski potencijal (uključivo i CO2 footprint) EU manji od desetine svjetskog. A promet? A utrošak energije u zgradama?

500 milijuna građana EU u prometu emitira gotovo polovicu štetnih tvari globalnog prometa. Po glavi stanovnika, dakle u relativnom omjeru, EU deseterostruko pridonosi prometnom zagađenju u odnosu na prvog idućeg zagađivača (USA).

Zgrade isto tako. U EU je još uvijek preko 2/3 zgrada koje su energetski jako neefikasne i proizvode ogromne toplinske gubitke, i zimi, i ljeti. Kina ovdje sustiže, ali još je jako daleko, a Indija nije niti na skali.

Općenito, u EU je 40% utroška energije (dakle i proizvodnje CO2) u zgradama (javnim, komercijalnim i poslovnim), daljnjih 48% u prometu, a većina ostatka je u industriji.

Nije rekao da mi nastavimo po starom, a oni nek se promijene, nego jednostavno postavio pitanje promjene životnog stila.



Mi se u našoj kući grijemo na dizalicu topline od 1999. godine. Klimatizaciju nemamo uopće, nego umjesto toga imamo drvene prozorske kapke ("škure"), termožbuku i ytong krovište. Otpad odvajamo od 2001. godine (kompost, papir-karton, staklo, PET, metal, baterije, elektro) i samostalno odvozimo u reciklažna dvorišta. Pa nikad nisam ni pomislio da mi to daje za pravo "potrošiti" taj kredit na nekom drugom mjestu.

Jebo takvo razmišljanje. Nije cilj "svatko sebi neka ušpara", nego je cilj globalno SMANJITI štetne utjecaje.

smayoo kaže:


Smayoo, dao je sliku proizvodnje energije PO REGIJAMA. I CO2 footprint proizvedenog kWh po regiji u UK. Pa je za neke regije 10 g/kWh, a za neke 295. U prosjeku. A ima dana kad tih 295 postane 490...

Kakvog to ima smisla? Elektroenergetska mreža je povezana. Čak i Britanci (čija je EE mreža tek malo manje zaostala od američke) imaju povezanu elektroenergetsku mrežu na cijelom otoku. Električna energija koja se potroši u npr. Cornwallu može biti tog istog trenutka proizvedena negdje u Sjevernom moru blizu obale Yorka.
To je tipičan primjer besmislenih statistika kojima se ljudi nabacuju, a da uopće ne razumiju o čemu pričaju.

Da se malo odmaknemo od Grette, prvo zvuk (molim ne koristiti neke isprdke od zvučnika):



a onda priča:

Podsjeća me na zvuk Subarua !

Molim pomoć znalaca. Namjeravam kupiti krovnu kutiju i nosač za Ford Focus 2016 hatchback pa me zanimaju vaša iskustva i preporuke. Thule WingBar nosač bi me koštao oko 1600kn (novi), a kutiju sam mislio uzeti polovnu tipa pacific 500 ili atlantis 600. Koliko sam shvatio, nosač je isključivo vezan za jedan model auta, odnosno ne mogu ga staviti na neki drugi auto, ili...???
Kakva su vaša iskustva?

Da, nosači su najčešće individualizirani tj. prilagođeni jednom modelu auta. Kako auti nisu isti, onda ni nosači nisu u najvećem broju slučajeva prenosivi. Eventualna iznimka su oni koji se kvače na već postojeće krovne nosače koje najčešće imaju karavani

Kužim, vidim da postoje i neki univerzalni nosači, ali nisam siguran da želim eksperimentirati, nekako se thule nametnuo kao izbor. Nije baš jeftino, ali definitivno jeftinije od većeg auta. Ukratko, kad promjenim auto, nosač ide, kutija ostaje.

Thule ima krovni nosaz u 3 djela. Sipka, ona nogakoja ide prema krovu i adapter s plocom. Taj adapter s plocom semijenja, a mislim da imaju i dvije vrste tihkao nogu + one koje idu na postojece nosace.
Thule nosaci su nesto siri od originalnih pa na njh stanerecimo 4 bicikla bez problema.

"Summon" mi je jedna od najdražih funkcionalnosti o kojima se već dugo govori, ali meni se tu čini da je veći problem legalne prirode (auto bez vozača) nego tehničke. I tko zna do kada takve stvari neće biti moguće koristiti kako je zamišljeno, čak i kada budu radile bez greške.

A u biti, stvar bi mogla biti jednostavna - samo da se u zakonu definira da onaj tko prepusti svom autu da autonomno vozi preuzima na sebe punu udgovornost kao da je on cijelo vrijeme u vozilu i za volanom. Vjerojatno bi broj nezgoda u tim situacijama u konačnici bio i manji nego da čovjek upravlja.

Bilo bi totalno cool nakon kupovine u shopping centru po gužvi izaći na terasu, naručiti kavu i lupiti "summon" i čekati da se auto sam probije iz garaže s tko zna kojeg kata do svog vozača koji ležerno pije kavu na otvorenom.

Ili odeš na posao, izađeš iz auta ispred firme u centru, a auto pustiš da se sam parkira kako zna i umije! Kasnije ti samo javi gdje je. Kasnije ga summonaš da dođe po tebe i živiš futurističku utopiju!

Svi ti pravno-etički (tzv. "etički") problemi proizlaze iz toga što svijetom vladaju neznalice. Cijeli radni vijek se bavim automatikom i cijeli život slušam rečenice tipa "to je greška u kompjuteru" (u 30 godina koliko sam u tome, nikad nije bila "greška u kompjuteru", uvijek je greška u čovjeku), "a što ako se pokvari kompjuter?" i slično. A ove sad teorije i kojekakve izmišljene situacije u kojima kompjuter mora nekog zgaziti jer nema drugog izbora, samo da bi se moglo teretizirati o tome što onda i tko je kriv - to je potpuno, ali potpuno s one strane pameti. Da se živom vozaču dogodi da u takvoj situaciji nekog usmrti, imao bi na sudu vrlo utemeljenu obranu da je situacija bila bezizlazna i da se radi jednostavno - o nesreći.

Komercijalni putnički avioni već 10 godina i polijeću, i slijeću, i lete na autopilotu. Pilot i kopilot samo gljive u kabini "ako se pokvari kompjuter", kao da bi nešto mogli učiniti u tom slučaju, kad je ionako cijeli avion "fly by wire". O brodovima da i ne pričam. I o vlakovima.

Subaru kojeg imamo zadnjih godinu dana ima taj adaptivni tempomat s još nekoliko tih autonomnih funkcija (održavanje u traci, itd.). Kad vozim na tempomatu i pouključujem sve to, on primjeti kamion/autobus/auto/motocikl/bicikl/pješaka ispred sebe približno sekundu prije mene, kad imam punu pažnju. Ako su crte na cesti lijepo vidljive, sam usporava pred zavojem, vrti volan, sve... Moja je intervencija de facto potrebna na raskrižju, jer nema ugrađenu autonomnu GPS navigaciju.

Rekao bih da je taj softver u njemu zapravo sasvim solidan i već potpuno ispeglan beta test za potpuno autonomnu vožnju. Da regulativa to dozvoljava, takvi bi se auti već vozili po cesti.

@smayoo,

Potpisujem sve, od prvog do posljednjeg slova.

Od kad se počelo raspravljati o autonomnim automobilima, gura se kvazi-etičko pitanje odgovornosti u slučaju sudara autonomnog automobila, u hipotetskim situacijama koje nisi niti realne, niti bi ishod takvih situacija bio išta bolji da se radilo o ljudima vozačima.

Autonomna vozila su, zbog brzine procesuiranja informacija i količine dostupnih podataka, daleko superiorniji bilo kojemu vozaču od krvi i mesa, i jedini remetilački faktor u slučaju uvođenja autonomnih automobila biti će zapravo prisutnost "običnih" vozača, i pješaka u prometu. Uostalom, za vrijeme testiranja Google-ovih autonomnih automobila, dogodilo se dvadesetak nezgoda od kojih je u samo jednoj krivnja bila na strani sustava (a i tu, nije bila "greška kompjutera", nego greška programera).

Uostalom, prilično sam siguran, da bi u (barem za sada, hipotetskoj) situaciji u kojoj bi sva vozila na cestama bila autonomna, broj prometnih nezgoda i nesreća bio praktično jednak nuli (uvijek postoji mogućnost da neka situacija ostane nepredviđena, ili da dođe do nepredviđenog kvara koji onda može prouzročiti nezgodu ili nesreću).

Pa i nije baš elektronika tako bajna. Kvari se gotovo sve.
automobili.klik.hr/novosti/zanimljivosti...vnom-premium-drustvo

Pravi izvor. Odličan, detaljan, precizan, pouzdan i provjeren članak koji obiluje konkretnim i provjerivim informacijama.
To su vjerojatno dali praktikantu da složi članak copy paste s nekog inozemnog portala ali nisu znali da je ovaj nepismen pa su na kraju samo povećali slike i ostavili podnaslove ispod njih.

Slažem se, odličan članak,... kao i većina sličnih
... baš nekidan negdje pročitao istraživanje zadovoljstva kupaca autima starim dvadeset godina i prema tom "istraživanju", vlasnici Rovera 75 su najzadovoljniji i među prvih pet modela su po izostanku kvarova,... jednostavno istinito i vrlo korisno u današnje vrijeme

Vidi se da su i u redakciji bili toliko ponosni na tekst da su ga potpisali sa "Nepoznat Netko".
Mada su im i tekstovi potpisani imenima, često puta podjednako besmisleni i glupi.

Ja se u potpunosti slažem sa smayoom da elektronika nije nikad kriva. Kriv je onaj koji je to projektirao, izveo i implementirao.
Tako ni strop nije kriv što se nekad sruši. Kriv je onaj koji ga je projektirao i izveo.

Točno tako. Za nepouzdanu elektroniku su krivi ljudi koji se ne razumiju u elektroniku, previše su umišljeni da nekog stručnog pitaju za savjet, i previše škrti da plate kvalitetu.

Nego... iznenađen sam da nitko nije komentirao presudu vrhovnog suda u parnici vezano za Dieselgate, u Njemačkoj...

www.dw.com/en/volkswagen-scandal-top-ger...pensation/a-53556743

Mene, iskreno, više zanima njihov navodni 'fix'. Reprogram. I to je sve. Ako je to sve što je (bilo) potrebno, čovjek se mora zapitati zašto to nije napravljeno tako odmah? Nije, jer nije moguće. Uvjeren sam da 'popravljeni' auti više nemaju performanse koje bi trebali imati. Pretpostavljam da je NOx emisija manja, ali ni snaga, ni okretni moment nisu kakvi su prodani ljudima.
Ali, o tome se ne priča... I zanima me što je s nama? Iluzorno je očekivati da bi DORH pokrenuo neku parnicu protiv VAG-a, ali da se baš nitko nije pobunio?

S druge strane, da je Toyota objavila tvornički opoziv za pedalu gasa, odmah bi se svi obrušili kako je to japansko govno. Ali VW je na Balkanu sveta krava...

Točno tako. Moj poznanik je pokrenuo tužbu preko neke zajedničke u Njemačkoj. Navodno je odbijena jer je hrvat. Moraš biti švabo.
Uglavnom državljani izvan njemačke će morati drugačije podnositi tužbe, tipa individualne. Osim ako se vlada, odnosno DORH, ne odvaži za neku skupnu tužbu što je ravno da ne kažem čemu...
A jel zna netko što je s Mercedesom? Di su oni zaglavili u inspekcijskim izvidima?

Ima netko za preporučit dobrog servisera autoklime u ZG?Počela je grijat umjesto da hladi! Chevrolet Kalos.
Inače idem na punjenje u Frigom u Draganić, ali bojim se da ću ovaj put morat nešto mijenjat, a bit će komplicirano ostavljat auto ili se vraćat naknadno nakon dijagnostike.

Nemam savjet za ali imam protiv
Savjet nemam jer mi servis klime (i popravak prije dvije godine) odrađuje ovlašteni (baš oni ili njihov kooperant nemam pojma i nije me briga, bitno je da je odrađeno ok), ali imam protiv za onaj auto klima servis na Baštijanovoj (zaboravio kako se zove) jer je komunikacija između njih i potencijalnog klijenta = nula... dodatna zanimljivost je da je njihova ponuda za popravak bila 800 kn veća od ponude ovlaštenog (koji je na kraju još uračunao i nekakav popust/rabat pa je razlika ispala 1200 kn).

Usput, ako je netko gledao današnji F1... Alfa ko Alfa



Šalu na stranu, sreća da je Kimiju kotač otpao na dijelu staze sa širokom zonom izletanja jer moglo biti grdo.

Sve u svemu dosta dobra utrka

Bertone kaže:


I ovo je neka informacija

JOHN kaže:



Kuharić, Rudeš

Danas to imaju čak i manji servisi i mnogi autoelektričari, nađi po nekoj lokalnoj preporuci, cijene su išle gore zbog cijena plina, tako da više to nije 250 kn kao prošlih godina, najjeftinije što sam našao je 400 kn.

Upravo sam napunio svoj dnevni auto, izdržalo je 4 godine, tlačnost sustava je bila ok kada smo zadnji put punili, tako da je sumnja pala na loš visokotlačni ventil, pa nije loša ideja da ti se i to provjeri (nisu skupi, 25-30 kn). Sada ću vidjeti koliko će izdržati.

Idem ovaj tjedan napuniti i vikend auto, tamo radi, ali je već slaba, pogledao sam kada sam je zadnji put punio - kaže log 2007. godine! Dobro je i izdržalo!