25.04.2025 | 07:28
jura22 kaže:
Debela laž je bila:
1. cjepivo štiti od zaraze
2. cjepljeni se ne mogu zaraziti
3. cjepljeni ne mogu prenjeti zarazu
4. cjepljeni se manje zaražavaju
5. maske štite
6. potvrde sprječavaju širenje zaraze
7. cjepljeni štite druge
8. potrebno cjepljenje djece i maldih
9. mRNA cjepivo je bezopasno
Analizirajmo svaku tvrdnju u kontekstu dostupnih znanstvenih spoznaja o Covid-19 i cjepivima do travnja 2025. godine:
1.
Cjepivo štiti od zaraze – **Djelomično točno.** Cjepiva protiv Covid-19 (npr. mRNA cjepiva poput Pfizer-BioNTech ili Moderna) smanjuju vjerojatnost zaraze, ali ne sprječavaju je u potpunosti. Učinkovitost ovisi o varijanti virusa, vremenu od cijepljenja i individualnim čimbenicima.
Na primjer, protiv Delta varijante učinkovitost je bila oko 60-80% za sprječavanje simptomske infekcije, dok je kod Omikrona bila niža, posebno bez docjepnih doza.
Studija u zatvorskom sustavu pokazala je slične stope infekcije između cijepljenih i necijepljenih grupa, s malom, ali statistički značajnom razlikom od samo 0,52%
Učinkovitost cjepiva protiv XBB.1.5 varijante bila je -3,26% protiv dokumentirane infekcije, što znači da nije bilo zaštitnog učinka protiv same zaraze
Kampanja cijepljenja iz jeseni 2023. pokazala je umjerenu zaštitu koja je dosezala vrhunac od 49% nakon 2-4 tjedna, ali brzo se smanjivala, padajući na 5% nakon 10 tjedana
2.
Cjepljeni se ne mogu zaraziti– **Netočno.** Cjepljeni se mogu zaraziti (tzv. probojne infekcije), iako je vjerojatnost manja nego kod necijepljenih. Probojne infekcije postale su češće s pojavom varijanti poput Omikrona, koje su djelomično zaobilažile imunitet.
U šestomjesečnoj studiji, značajnih 41,9% infekcija dogodilo se kod osoba koje su primile bivalentno cjepivo
Izraelski podaci pokazuju da je oko 50% novih infekcija bilo među cijepljenim osobama.
3.
Cjepljeni ne mogu prenjeti zarazu– **Netočno.** Cjepljeni mogu prenijeti virus, iako je rizik smanjen u usporedbi s necijepljenima. Studije su pokazale da cjepljeni imaju kraće razdoblje zaraznosti i nižu virusnu dozu, ali prijenos je i dalje moguć, posebno kod visokovirusnih varijanti.
"Budući da još nema dokaza o učinku cjepiva na prijenos virusa, moraju se nastaviti nefarmakološke intervencije"
"Izliječeni od covida stječu imunitet, što znači da se oni vjerojatno neće razboljeti u idućem razdoblju, no to ne znači da virus ne mogu prenijeti drugima"
Ipak, potpuno cijepljenje smanjuje prijenos za 63% na necijepljene kontakte i 40% na cijepljene kontakte u kućanstvu
4.
Cjepljeni se manje zaražavaju– **djelomično Točno.** Cjepiva smanjuju rizik od zaraze, posebno u prvim mjesecima nakon cijepljenja ili docjepljivanja. Na primjer, studije su pokazale da cjepljeni imaju 50-80% manji rizik od simptomske infekcije u usporedbi s necijepljenima, ovisno o varijanti i vremenu od posljednje doze.
Studija iz zatvora pokazala je slične stope infekcije između cijepljenih i necijepljenih
Kod XBB.1.5 varijante, cjepivo nije pokazalo zaštitni učinak protiv zaraze
Učinkovitost opada s vremenom - nakon 10 tjedana od cijepljenja pala je na samo 5%
Za starije varijante i u kraćem razdoblju nakon cijepljenja, zaštita je bila značajnija
5.
Maske štite– **Točno, uz uvjete.** Maske (posebno N95 ili FFP2) smanjuju rizik od prijenosa virusa, kako za nošenje (štiteći nositelja) tako i za izvor (smanjujući širenje kapljica). Učinkovitost ovisi o vrsti maske, pravilnom nošenju i kontekstu (npr. gužva u zatvorenom prostoru). Studije pokazuju da kirurške maske smanjuju rizik za oko 50%, dok N95 maske mogu biti učinkovitije (do 90% u idealnim uvjetima).
Meta-analiza pokazuje da nošenje kirurške maske smanjuje šanse za COVID-19 infekciju za 49%, a N95 respirator za 69%
Globalna studija objavljena u British Medical Journal pokazuje da maske smanjuju učestalost COVID-19 za 53%
Učinkovitost varira ovisno o vrsti maske: pamučne maske smanjuju primanje virusa do 40%, a N95 maske do 90%
Čak i jednostavne kirurške maske učinkovito smanjuju prijenos Sars-CoV-2 u većini okruženja.
6.
Potvrde sprječavaju širenje zaraze– **Djelomično točno.** Covid-potvrde (dokaz o cijepljenju, preboljenju ili negativnom testu) smanjuju širenje zaraze posredno, ograničavajući pristup visokorizičnim mjestima osobama koje su vjerojatno zarazne. Međutim, nisu potpuno sprječavale širenje jer cjepljeni i dalje mogu prenositi virus, a testovi nisu uvijek 100% pouzdani.
Pregled 45 studija pokazuje da COVID potvrde "imaju tendenciju smanjenja incidencije slučajeva, hospitalizacija i smrti zbog COVID-19"
Cijepljene osobe imaju manju vjerojatnost prijenosa virusa, što je temeljna pretpostavka za učinkovitost potvrda
Kvantitativno modeliranje pokazuje da kombinacija potvrda s cijepljenjem i nefarmaceutskim intervencijama ima značajan učinak na suzbijanje COVID-19.
7.
Cjepljeni štite druge– **Djelomično tj večinom točno.** Cjepljeni smanjuju rizik prijenosa virusa jer imaju nižu virusnu dozu i kraće razdoblje zaraznosti. Time pridonose smanjenju širenja virusa u populaciji, ali ne štite druge u potpunosti jer prijenos nije eliminiran.
Potpuno cijepljenje smanjuje prijenos na necijepljene kontakte za 63% i na cijepljene za 40%
Studija iz 2023. pokazala je da su "cijepljeni ljudi bili značajno manje vjerojatni da će prenijeti virus"
Opsežan britanski izvještaj pokazuje da cijepljeni indeksni slučajevi prenose COVID-19 svojim kontaktima manje nego necijepljeni, s "značajnim smanjenjem (više od 50% redukcije) u mnogim studijama"
8.
Potrebno cjepljenje djece i mladih– **Kontroverzno, ovisi o kontekstu.** Cijepljenje djece i mladih preporučivalo se u mnogim zemljama kako bi se smanjilo širenje virusa, zaštitile ranjive skupine i omogućio nastavak školske nastave. Međutim, djeca i mladi uglavnom imaju blaži tijek bolesti, pa je potreba za cijepljenjem bila predmet rasprave. Na primjer, WHO je 2021. sugerirao da je cijepljenje djece manje prioritetno u zemljama s ograničenim pristupom cjepivima. Rizik od rijetkih nuspojava (npr. miokarditis kod mladih muškaraca) također se uzimao u obzir.
WHO navodi: "Osim ako nisu u skupini s većim rizikom od teškog COVID-19, hitnost cijepljenja djece i adolescenata je manja nego starijih ljudi"
Neki znanstvenici smatraju da "nema potrebe za žurbom u cijepljenju djece protiv covida-19 - velika većina ima malo koristi"
Hrvatske preporuke označavaju cijepljenje djece kao dobrovoljno, ali s pozitivnim omjerom koristi i rizika, posebno za djecu s kroničnim bolestima
Rizik od teškog COVID-19 kod djece je značajno niži nego kod odraslih
9.
mRNA cjepivo je bezopasno – **Netočno. tj prejednostavna tvrdnja** mRNA cjepiva su općenito sigurna i prošla su rigorozna testiranja, ali nisu potpuno bezopasna. Nuspojave su rijetke, ali postoje – npr. miokarditis/perikarditis (pogotovo kod mladih muškaraca, incidencija oko 1-2 na 100,000 doza), alergijske reakcije ili privremene nuspojave poput groznice i bolova. Dugoročni podaci (do 2025.) pokazuju da su ozbiljne nuspojave iznimno rijetke, ali tvrdnja da su "bezopasna" previše je apsolutna.
Većina nuspojava su "prolazne, samoograničavajuće i blage do umjerene"
Postoje rijetke ozbiljne nuspojave, uključujući miokarditis kod adolescenata i mladih odraslih te novootkrivene iznimno rijetke nuspojave poput akutnog diseminiranog encefalomijelitisa
Nedavno su identificirani "statistički signali" za Guillain-Barréov sindrom i ishemijski moždani udar kod određenih dobnih skupina
Znanstveni konsenzus je da koristi cijepljenja "uvelike nadmašuju rizike" za većinu populacije
Napomena: Ove tvrdnje su analizirane na temelju znanstvenih podataka dostupnih do travnja 2025. Situacija s Covid-19 se mijenjala zbog novih varijanti, cjepiva i javnozdravstvenih mjera, pa je važno pratiti aktualne smjernice zdravstvenih organizacija poput WHO-a ili lokalnih instituta. Ako želite dublju analizu neke tvrdnje ili provjeru specifičnih izvora, javite!