cariblanco kaže:


NAS uređaj je najbolje spojiti preko (UTP) mrežnog kabela minimalne kvalitete CAT 5e na gigabitni switch, npr. D-Link DGS-1005, a na taj isti switch računalo, neki WiFi Access Point (ja trenutno koristim AirPort Extreme) ili router s WiFi i onda još Apple TV ili neki media player po izboru. Na taj način omogućit ćeš maksimalnu brzinu pristupa sadržaju na NAS uređaju.

iPhone i iPad mogu NAS uređaju u tom slučaju pristupiti preko WiFi, a za pristup svim datotekama najbolja aplikacija je FileBrowser kojim osim mutimedijalnih datoteka možeš vidjeti i sve ostale. Npr, držiš knjige u PDF ili nekom drugom formatu na NAS i kad poželiš neku čitati na iPadu s FileBrowserom ju nađeš i prebaciš na iPad u iBooks ili bilo koju drugu aplikaciju za čitanje.

S računalom je ovako lako pristupiti NASu i kabelom i WiFijem, a na Macu ti se obično pojavi u Finderu u lijevom stupcu prozora pod SHARED. Ukoliko se baš ne pojavi odmah, a i to se zna dogoditi, tada ga lako otvoriš da sa trake izbornika ideš Go -> Connect to Server. Upišeš npr. smb://ime_NAS_uređaja. Otvorit će ti se prozor gdje biraš koju od dijeljenih mapa želiš otvoriti. Ja npr. na mom imam ADMIN, WWW, VIDEO, MUSIC, PICTURE, PUBLIC, UPLOAD, DOWNLOAD, INSTALL i DOCUMENTS mape. Kad odabereš neku od tih mapa ona se pojavi kao disk na desktopu.

NAS uređaji nemaju player, već media server koji poslužuje playere na drugim uređajima koji su npr. DLNA kompatibilni. Tako ja na iPadu i iPhoneu imam instaliranu aplikaciju MediaBrowser koja vidi media server na mom NAS uređaju i na taj način mogu gledati i slušati sav mutimedijalni sadržaj s NAS uređaja. Sam NAS je samo kao spremište s poslužiteljem i on sam ne radi ništa drugo, zato obično nema neki jaki procesor niti puno RAMA.

NAS uređaj na mreži može imati IP adresu koju će mu dodijeliti npr. router, ali ja osobno preporučam da ima statičnu IP adresu koja obavezno mora biti izvan opsega koji je namješten za dodjeljivanje na routeru. Nakon ulaganja diskova, a ja bih svakako preporučio da to budu tvrdi diskovi koje preporuča proizvođač NAS uređaja, prvo treba odrediti što ti je važnije, sigurnost podataka ili maksimalna iskoristivost veličine diskova. O tome ovisi kakvo ćeš RAID polje odabrati.

Više o RAID poljima možeš naći ovdje: en.wikipedia.org/wiki/RAID

Nakon toga je važno odlučiti koje ćeš sve dijeljene mape imati i na kraju svakako je važno odrediti korisnike i kome dozvoliti pristup i u kojoj mjeri. Sve se to obično radi preko web sučelja i/ili pak posebne aplikacije koju proizvođač isporuči uz svoj NAS uređaj.

Apple TV nije sposoban vidjeti NAS uređaj niti njegov media server jer Apple TV može vidjeti ISKLJUČIVO iTunes na nekom računalu u kojima je uključeno dijeljenje medijateke ili pak može vidjeti sadržaj u oblaku, ali to kod nas nije slučaj jer nemamo još iTunes trgovine. Ali zato svi moderniji televizori i multimedija svirači koji imaju mogućnost spajanja na mrežu mogu vidjeti media server na NAS uređajima i direktno reproducirati, no s druge ne podržavaju svi subtitlove u npr. SRT formatu pa kod kupovine treba na to pripaziti.

cariblanco kaže:


Kao što je Sank odgovorio, spajanje NASa je najbolje odraditi na kućni router/switch koji će u nekoj kombinaciji već biti vrlo vjerojatno bežični (mislim na router). Kao što pristupaš preko iPada sadržaju na netu, tako ćeš u konačnici (slično) pristupati i sadržaju koji se nalazi na samom NASu.

Nije sada vrijedno spomena to objašnjavati jer je to topic za sebe, ali Synology na svom situ ima i live demo kako izgleda sustav nakon prijave u NAS (kompletno sučelje, mogućnosti itd...).

Što se cijene tiče niti jedan NAS koji nudi takav spektar mogućnosti neće biti jeftin. Više diskova, jači CPU (ARM ili Inter Atom), DDR3 RAM, više mrežnih adaptera, USB 3.0 support, eSATA, redudantna napajanja i/ili hlađenje, hot swap opciju, plus sve što sam OS unutar NASa nudi, je praktički "stroj" s kojim se neki složeni PC ne može mjeriti po pitanju usluga, a da pritom ne troši ispod 40W struje, zauzima oko 20-40 cm prostora, tih je itd...

Netko će reći " pa meni sve to ni ne treba", što je točno, ali samo kažem, ako se već ide na TimeCapsule koja cijenovno neće biti baš malo, ovakav tip NAS uređaja (čak i neki 2bay modeli) je Ferrari za TC kada se sve stavi na vagu. Najveći dio cijene nije čak ni NAS koliko su diskovi za njega. U biti dođe ti koji put NAS jednako kao i cijeli set diskova za popuniti isti.

Ideja je samo da čovjek razmisli što želi, koliko će uređaja koristiti isti, u kojim situacijama i što se u konačnici očekuje od tog "stroja".

Moji razlozi NASa su bili ovim redom:

01. Time Machine 100% compatible (višestruki broj Mac strojeve)
02. Download sa hosting sitova (Rapidshare....) + torrent i News
03. Remote pristup preko neta (DDNS - koji btw Synology nudi sam dakle nije uopće ovisan o 3rd party sitovima ikao ih uredno podržava)
04. RAID opcije (u mom slučaju to je bio RAID1 u 2bay modelu)
05. iSCSI

evo to je bilo mojih 5 najbitnijih točaka koje su morale biti zadovoljene. Nisam nimalo požalio. Sustav se redovito nadograđuje, a custom appova koje ima u svom "store-u" ima za sve segmente u kojima bi se NAS mogao pogoniti. Od end user entertaiment to enterprise segmenta.

Osobno mislim da je to investicija koja ako čovjeku zadovoljava makar jednu bitnu stavku, višestruko se isplati u konačnici.

my2c

topics na ovu temu:

NAS-rjesenje-za-apple-okolinu
NAS-vs-time-capsule
koji-NAS-kupiti

Samo jedna dopuna:

Sank je napisao da se na NAS pristupa sa smb://... dakle po windows protokolu. No ne nužno. Ja imam NAS koji podržava AFP (apple protokol) pa i iTunes home sharing.

Svaka čast,jabučari to se zove help.Zaboravio sam napomenuti da imam gigabitni D-LINK switch i AirPort-Express.Mislim da ću si uzeti ono što je rusty predložio,Synology.Budem još vidio koji ću model uzeti,mada me buni još jedna stvar a to je brzina čitanja i pisanja,onaj slabiji ima "Over 100MB/sec Reading, 70MB/sec Writing" a jači "205.68 MB/sec Reading, 182.66 MB/sec Writing".Mislio sad da je ta brzina ovisna o diskovima koji su unutra,mada vidim da i nije tako,jer oba modela dolaze bez diskova?
Meni NAS treba za dva backup_a s air_a i mini_ja i za djeljenje multimedije.Normalno da je dobro da ima i down sekciju,pa da direktno skidam na diskove bez računala.
Znači spojio bi NAS preko UTP kabla na D-LINK switch i u taj bi switch još upiknuo AirPort-Express da dobijem wi fi koji bi dijelili iPhone,iPad i Air.Kako mi još za mini_ja nije rješen problem s wi fi(čekam zakrpu tog njihovog bug_a) onda bi mini isto spojio u gigabitni switch da ga povežem s NAS_om.Ima li nešto bitno da sam preskočio?

Da i nije mi toliko bitna brzina jer će biti max dva urežaja spojena.Ako uzmem dva diska u koji raid da ih spojim i na koliko particija da podjelim diskove.

cariblanco kaže:


Ova dva modela koja sam ti ja predložio su predstavnici dvije različite kategorije. Jedna je home druga small bussiness/enterprise. Brzina diskova je bitna ali ove podatke koje si izvukao sa neta govore slijedeće:

ako govorimo o spajanju na Gigabitni switch onda će ti max transfer biti cca 100MB/s (iako je pitanje koji diskovi idu unutra naravno). S druge strane 412+ model ima 2 LAN priključka i nudi opciju (ako switch to podržava!) Link Aggregation. Dakle da se na strani NASa i switcha podesi korištenje 2 LAN porta i time se dobije praktički duplo veća propusnost. Naravno i tu vrijedi pitanje diskova koji su unutra.

Jasno ovo treba uzeti odmah sa rezervom jer u biti ako preko LANa s druge strane ne postoji računalo koje ima također dva LAN adaptera koja su u team-u onda neće transfer ići preko tih 200MB/s već naravno samo 100 mb/s (ako je riječ o gigabitnom LAN adapteru). S druge strane nije Link agrregation loše napraviti ako će NASu pristupati više uređaja simultano.

Primjera radi, jedna mac radi backup, strema se 1080 film na TV, nešto pristupa preko wifia od strane ipada/iphone uređaja i slično.

2LAN priključka mogu se konfigurirati i s druge strane kao failover situacija, dakle da se ne ide na brzinu već na redundaciju (sobno mislim da u kućnom okruženju nema baš potrebe da ethernet bude 100% up ali opet nekom će možda i to trebati).

Dakle ako je riječ o synology + modelima kao recimo 412+ on je to već malo teže usporediti sa "j" modelima ili običnim "bez dodatne oznake" modelima. Kada se usporede specs tek onda se vidi koliko je dodatno hadrwarea upakirano unutra, to što to sve nudi.

što se tvog predloženog setupa tiče nema nikakvih problema i sve štima te će raditi sve bez problema.

Na zadnje pitanje vezano za RAID vrstu i broj particija. Ako su dva diska u igri onda ti ostaje samo RAID 0 i 1 kao opcija. Sa RAID 0 dobiješ polje od dva diska koje je vidljivo kao jedno polje i kapaciteti diskova se zbrajaju (dakle stripe opcija). 2x2TB=4TB u RAID0. Napomena tu je da se podaci zapisuju na oba diska i to parcijalano. Dakle dio jedne datoteke je dijelom na jednom disku, dijelom na drugom. Ako u bilo kojem trenutku krepa bilo koji disk, gubitak je 100%.

Ako ideš na RAID 1 onda je riječ o "mirror-u". Dakle jedna disk je klon drugoga i imaš opciju da ako jedna disk crkne ne gubiš apsolutno nikakve podatke, ali zato žrtvuješ 50% kapaciteta NASa, 2x2TB=2TB u RAID1.

Što se particioniranja tiče to je rješeno malo drugačije. Naime možeš napraviti tzv Disk Grupe i onda dedicirati određenu količinu diska za svaku ili druga opcija, napraviti jedno veliko polje i onda definirati shared foldere kojima može dodijeliti kvotu i posebne servise te usere koji će koristiti taj folder (primjerice tako je riješen Time Machine backup na Synology nasu).

Formatiranje će biti u EXT3 ili 4 verziji tako da nema problema sa kompatibilnosti na niti jednoj platformi.

Zaboravio si još JBOD koji je slično kao i RAID 0, ali podatke piše prvo na jedan, a onda na drugi disk. Manja je brzina nego kod RAID 0. Ako krepa prvi disk, nisam siguran da li se podatci s drugoga mogu spasiti.
Ovo je kemija ako diskovi nisu jednake veličine, a želi se jedan logički disk.

Čisto da podjelim par informacija,

osiguranje računala premija za god dana iznosi cca 600kn ovisi o osiguravjućoj kući

"Godišnja premija osiguranja prijenosnog računala na vrijednost od 18.000,00 kn, sa uključenim doplatkom za otkup amortizacije i dopl. za otkup odbitne franšize, te uključenim doplatkom za saobraćajnu nezgodu, odnosno krađu iz zaključanog vozila iznosi 535,75 kn."

Sličnu ponudu su dali i Croatia i Jadransko

Što se tiče applecare kupovine pošto sam uzimao nedavno malo sam se išao raspitati, applecare jamstvo nije važeće bez predočenja računa o kupovini,
tako su mi rekli u istyleu, storeu i filexu, meni je taman kolegica bila u New Yorku i kupila u B&H po cijeni od 240 dolara.
Sa ebay kupovinom treba pripaziti tu je upozorenje i u biti obrazloženje zašto se applecare ne uvažava bez računa.

Osobno sam kontaktirao par prodavača i od nekih nisam dobio odgovor vezano računa da mi se pošalje a drugi su pak odg na nemaju a bili su top rated prodavači.

www.ebay.com/gds/FAKE-APPLECARE-APPLE-CA...0000011731235/g.html

Toliko od mene

forthdancer kaže:


Izvrsna informacija. Sad su malo stvari jasnije. Sad treba biti faca i kupiti Applecare na ebayu na nacin da ti samo isporuci kod bez seriala.

Još malo o RAID_u.Ovo za RAID 1 mi je jasno,po pitanju sigurnosti.Nije mi jasna prednost RAID 0 u odnosu na diskove bez RAID_a.Dva diska od 2 Tb su 4 Tb bilo u RAID 0 ili da ih pojedinačno koristim.Nekako mi se čini glupo da je brže zapisivanje na dva diska(u slučaju RAID 0) nego na jedan?Malo sam čitao o tome na netu i saznao da te razlike i nisu nešto,navodno je dobra ta opcija za gamere,koja mi nije bitna jer ne igram skoro nikakvu igru na kompu.
Šta je brže;da se uzmu dva diska na 7200 i da rade bez RAID_a ili dva diska na RAID 0 modu na 5400 okretaja?Ima li još koja prednost RAID_a i mogu li diskove u NAS_u složiti a da ne budu u RAID_u?

Po meni, ovo gore su vec ekstremne situacije koje se uz malo zdravog razuma mogu izbjeci. Logicno da neces kupovati od sellera sa jako malim brojem ili 0 transakcija.

Ljudi i male tvrtke u USA su razvili biznis na Ebay i jako mi je stalo do feedback. Mislis da ce neko sa 18000 transakcija potrcati da tebe ili mene prevari za 150-200$ :O

Ako je neko vec kupio AppleCare ukradenom karticom ili falsificirao cijeli box (koristeci generirani serial), to su vec izuzetno rijetki slucajevi.

Kupis nov Mac na Njuskalu sa iStyle racunom i jamstvom. I nakon mjesec dana dodje ti policija i kaze da je prodavatelj koristio ukradenu karticu. Svejedno ostajes bez racunala. A cijelo vrijeme si mislio da si siguran jer imas originalni racun, zar ne?

Po toj logici ne treba nikada nista kupiti preko oglasa. Niti novo niti polovno.

U stvarnom zivotu ne postoji oblast niti djelatnost gdje ne mozes biti prevaren. Znaci li to da trebamo prestati sa svim obicima trgovine/razmjene/usluga?

cariblanco kaže:


Gle, RAID 0 radi tako da mali podataka zapiše na jedan, a malo podatatka na drugi disk. To u praksi povečava brzinu i zapisivanja i čitanja u odnosu na jedan disk. Mislim da slobodno možeš uzeti one sa 7.200 okretaja. Svi su ti diskovi jednako dobri/loši. NAravno, po meni je glupi uzimati NAS ako ga misliš koristiti u RAID 0 ili JBOD-u zato jer možeš kupiti vanjski USB disk i uštekati ga u neku uređaj i dobiti sličnu funkciju. Po meni je lukavo iskoristiti RAID 1 mogućnosti. S time da je mislim i tu brzina nešto veća od jednog diska, ali ne spektakularno.

drlovric kaže:


Ne ide to tako. Policija bi ti došla na vrata da si kupio Mac s računom koji je komplet takav ukraden (npr. iz auta nekom tko ga je netom kupio), što je zaista teško zamislivo. Ali da je netko kupio Mac ukradenom karticom, odgovornost snosi isključivo prodavatelj i njemu na kičmu ide sva šteta jer je on trebao provjeriti potpis na slipu, odnosno na drugi način utvrditi da imatelj kartice karticu ima legalno.

zabac kaže:


točno tako kako je zabac rekao. Ako su samo dva diska u igri i u konačnici na tom NASu želiš držati sve podatke centralizirane, mislim da bilo sto osim RAID1 je kockanje i bespotrebno.

smayoo kaže:


@Smayoo:

Obojica imamo dovoljno znanja i zivotnog iskustva da znamo kako bi to zavrsilo.

Zamislimo da je prevarant koristio ukradenu karticu i kupio negdje Mac te prodao ga trecem licu preko oglasa. Nakon sto ga je policija nasla, on kaze kome je prodao. Policija dodje na vrata i "sretnom vlasnikom" oduzme taj Mac (jer je predmet kaznenog djela) kako bi ga vratila u ducan.

Policija je odradila svoj posao, vratila je predmet legitimnom vlasniku, prevarant ce odgovarati za pocinjeno kazneno djelo dok ce kupac biti sretan da ne odgovara za kupovinu ukradene stvari

Ali kao sto rekoh, ovo su vec ekstremne situacije

drlovric kaže:


Slazem se da su to ekstremne situacije i vrlo rijetke, ali navedeni link upozorava i precizno objasnjava kako se konkretno izvrsi fraud. Kada znamo detalje, tada se unaprijed uz kako ti kazes malo zdravog razuma, mozemo zastititi odnosno obratiti paznju prilikom kupovine.

drlovric kaže:
.. da je prevarant koristio ukradenu karticu i kupio negdje Mac te prodao ga trecem licu preko oglasa. Nakon sto ga je policija nasla, on kaze kome je prodao. Policija dodje na vrata i "sretnom vlasnikom" oduzme taj Mac (jer je predmet kaznenog djela) kako bi ga vratila u ducan.

Policija je odradila svoj posao, vratila je predmet legitimnom vlasniku, prevarant ce odgovarati za pocinjeno kazneno djelo dok ce kupac biti sretan da ne odgovara za kupovinu ukradene stvari

Ali kao sto rekoh, ovo su vec ekstremne situacije

Krivo, dokaz u predmetu kupnje je slip s potpisom lopine ili prevaranta.

Trgovina nije oštećena jer je banka koja je izdala karticu uplatila novce na račun trgovca u slučaju da građanin (vlasnik kartice) nije na vrijeme prijavio krađu kartice i blokirao je u banci. U tom slučaju bi on bio oštećen i morao bi se natezati s bankom.

Ako je prijavio na vrijeme onda je oštećena banka koja je odobrila transakciju mimo zaprimljene prijave.

Ako je roba kupljena na rate onda banka može obustaviti isplatu preostalih anuiteta i tada je oštećen dućan koji će se natezati s bankom.

Štetu u krajnjoj liniji u svakom slučaju namiruje lopov/prevarant temeljem sudske presude po okončanju postupka u kojem može biti donesena i presuda da građanin/kupac mora robu vratiti stvarnom vlasniku (mora se utvrditi tko je stvarni vlasnik) no onda obeštećenje od lopine/prevaranta ide njemu.

Laptop (ili drugi predmet) može biti privremeno oduzet za potrebe vještačenja (ser. br. i sl.) i sudskog postupka, ali se vraća osobi od koje je oduzet, a ne trgovini.

Jedini scenarij po kojem građanin koji je kupio ukradenu stvar može ostati bez nje trajno je da mu se dokaže da je bio upoznat da kupuje ukradenu robu i tada se tereti kao saučesnik u kaznenom djelu i tereti se za prikrivanje.

PS. I opaska na drugi pasus, predmete KD ne vraća policija već nadležno sudsko tijelo koje je vodilo postupak.

Jesi li siguran da se baš mora dokzati namjera (da je bio upoznat da kupuje ukradenu robu) ili je dovoljno da su okolnosti kupnje bile takve da je mogao posumnjati u to (npr. jako niska cijena, nema računa i sl.)?

OK. U teoriji to jako lijepo zvuci ali u praksi NIKADA nije tako.

Ako racunalo kosta 10000kn (radi lakseg racunanja) + PDV.

U oglasima mora biti 8000-8500 da bi ga kupac kupio. Znaci samim tim aktom je racunalo kupio ISPOD cijene. Da je bila ista cijena ili veca isao bi covjek u ducan zar ne?

I na sudu ce sudac slavodobitno reci "Mogli ste znati da je ukradeno cim kupujete racunalo ispod realne cijene".

Samim tim je kupac stekao protupravnu imovinsku korist.

Lopov ce na sudu priznati krivnju (ili nece pa ce mu se dokazati u postupku) i na njega ce biti prebacena odgovornost da obesteti kupca.

On ce naravno na to pristati, ali se to desi u 5% slucajeva, jer takve osobe (poucene iskustvima ranije) nemaju niti novca niti imovine na svom imenu. Iz cega proizilazi da je od takve osobe tehnicki nemoguce naplatiti financijska potrazivanja

Laptop bi 100% bio oduzet i vracen u trgovinu, jer bi tu bio i predstavnik banke Zasto da banka plati ukradenu stvar koja je pronadjena?

@smayoo
Mora se dokazati, u našem pravosuđu se ne primjenjuje anglosaksonski način gdje suci mogu donositi presude temeljem presedana .. iz tog razloga i ima toliko puno odbačaja kaznenih prijava i u javnosti vlada mišljenje da sudovi ne valjaju i oslobađaju lopove ..

@drlovric
U pravu si .. djelomično .. ali su građani za to sami krivi jer su iz rekla/kazala priča i medija (hmmm) naučili da se ne valja bosti s velikim igračima kao što su banke.

Na kraju zašto bi neki laik koji je svratio na njuškalo morao znati da neki laptop košta 10000 kn, on je odlučio svom djetetu kupiti polovni ili novi laptop za školu i vidio je prihvatljivi oglas gdje netko prodaje laptop za 2-3k kn i kupio ga. Na osnovu kojeg zakona (pa i zakona o trgovini) je on morao znati kolika je njegova stvarna tržišna vrijednost i da je robu kupio debelo ispod cijene?

Da, u pravu si... Ne možeš pretpostaviti da je svatko tko nešto kupuje educiran do te mjere.

Problem je u našem društvu što kod takvih postupaka dođu odvjetnici banaka, trgovačkih lanaca ili recimo osiguravajućih društava i prije građana koji su neuki/neupućeni podnesu zahtjeve za odštetu ili obeštećenje i sudovi presuđuju u njihovu korist jer se građani/oštećenici u postupak ukljuće prekasno, odnosno kad je postupak već gotov.

Druga problematična stvar je što je opet bankama/trgovinama/osiguranjima relativno lako voditi parnicu par godina dok građani nemaju financijskih sredstava za plaćanje odvjetnika pa ni ne pokreću tužbe računajući unaprijed da će njihovi troškovi sudskog postupka biti veći od vrijednosti robe.

Međutim, koliko je meni poznato u barem polovici slučajeva (o detaljima ne mogu) su banke i osiguravajuća društva nakon što bi im građanin pokazao zube išli na van sudsku nagodbu jer im loš publicitet može škoditi više od pokrivanja nekakvog troška od par tisuća kuna napravljenog transkacijama s ukradenom karticom.