To je marketinški bullshit. Standardne olovne gel baterije zapakirane u fancy kućište tako da su, kao, "lijepe" pa se mogu staviti na zid u hodniku, a ne treba ti neka posebna prostorija za njih.

vicko kaže:


Zaboravi to. Skupo i neučinkovito, jedino lijepo izgleda. To je kao iWatch. Možda s nekom daljnjom iteracijom postane bolje.

zabac kaže:


Što je sad to? Uzeo si s faksa bilješke iz "Osnova elektroenergetike"? Nakon 8 godina rada u termoelektrani i određnog iskustva na području tzv. "malih" elektrana iz obnovljivih izvora, ne ljuti se, ali moram reći da ne znaš baš o čemu pričaš. Sve što si napisao je nabacana elementarna teorija, ali sveukupno nisi skužio u čemu je stvar.

Kod normalne velike elektrane, kad potrošnja pada, i proizvodnja pada zato što dispečer tako odredi i automatika tako odradi, a ne zato što je to tako samo po sebi, po fizikalnoj naravi stvari. Veličina elektrane nema veze s područjem. U HEPu imaš hidrice s početka 20. stoljeća spojene na 35 kV koje dobavljaju energiju na cijelom području te srednjenaponske mreže, a snaga im je par MW samo. Krško, kao i Plomin, Zagreb ili Sisak su spojene na visoki napon pa mogu isporučivati energiju bilo gdje u UCPT (europska elektroenergetska mreža).
Što reguliraju konverteri kod fotonaponskih elektrana? Proizvodnju? Ma hajde... Ako sunce sija, silikonski wafer proizvodi električnu energiju. Ako je ne odvedeš, to se lijepo pregrije pa zapali. Dakle, ili moraš imati rolete koje ćeš navući preko FN ploča, ili moraš negdje potrošiti što je proizvedeno. Konverteri (inverteri, zapravo) samo reguliraju napon, i to do neke granice.

Konverter prestane slati u mrezu ako nema potrosnje. Iskopati cu konkretan primjer jedne trznice koja proizvodi samo za svoje potrebe i konverteri rade po potrebi. Ove tri koje trenutno imamo, salju u mrezu.
Konvertere se da upravljati ili ih se pusti na automatski rad.

Halo, ej, o čemu ti pričaš??? Ako inverter isključi slanje u mrežu, što ti misliš da solarni wafer radi toga prestane prizvoditi energiju?

smayoo kaže:

U specifikacijama piše da su Lithium ion, zato i pitam. Ne vjerujem da bi o tome lagali.
Znam da je skupo u startu ali bilo bi super imati dom bez računa za struju

smayoo kaže:


Tvrdiš kako svako ispadanje inverter i svako drastično smanjenje potrošnje u odnosu na proizvodnju i svaki prekid napojnog kabela dovodi do pregrijavanja i uništenja fotonaponskih ploča.
Analogno tome, generator u praznom hodu uništava sam sebe.
To naravno nije tako.
Pomješao si solare s fotonaponcima.

vicko kaže:


Ulog je toliko veliki da se on nikad ne vrati, osim u slučajevima gdje nema struje i nikad je neće niti biti. Znaći, platiš 100 novaca u startu i imaš struju kojju trošiš. Nakon nekog vremena sustav trebaš promjeniti, a onih 100 novaca nisi pretvorio u struju. Razlika uzmeđu uloženog i dobivenog je gubitak ili profit ovisi o predznaku.
Više se isplati imati solarni sustav za proizvodnju tople vode u obiteljskim kućama (za vikendice je bolje uzeti stari crni bojler i staviti bga na terasu).

Mogu i nuklearke smanjivati proizvodnju, ali to nije isplativo. Čudi me da si napisao da termoelektrana nema što smanjivati ?
Pa smanjiš količinu ; ugljena, nafte, mazuta, plina ili šta već pogoni termoelektranu. Ako imamo vode dosta, pa nećemo valjda kuriti energente za termoelektranu !!

p.s. Nisam ni vidio drugu stranicu teme i da ti je smayoo već odgovorio na to pitanje, ali nek ostane.

Pa točno to. To su bazne elektrane i ona rade kako rade. Sve se može ugasiti i smanjiti i bilo kako regulirati. Da li se isplati?

P.S.
Nije.

vicko kaže:


Kad sam prvi put čuo za to, nasurfao sam neki preliminarni tech sheet (još nije bilo dostupno za prodaju) gdje je stajalo da je to lead acid gel battery. Očito su u međuvremenu promijenili.

Bez obzira. Li ion samo znači da su bitno skuplje od olovnih, ali ajde, imaju veću gustoću pohranjene energije pa zauzimaju manje mjesta. I dalje je to obična baterija u fancy kućištu. Nema nikakve inovativne funkcionalnosti, niti ikakve bitno bolje performanse, ni ičeg sličnog.

Problem koji svi izbjegavaju spominjati je - autonomija. Ako želiš uskladištiti dovoljno energije da možeš imati kuću koja je potpuno autonomna od mreže, moraš predvidjeti dovoljno baterija za premostiti toliki broj oblačno-kišnih dana koliko tipično možeš doživjeti u svom kraju u zimskom dijelu godine. Dakle, ne nužno teoretski maksimalan broj dana, ali ne ni neki prosječan, nego nešto što se događa rijetko, ali ipak dovoljno često da bi ti stvorilo ozbiljne probleme kad ne bi u tim slučajevima bio pokriven. Recimo da je to ovdje gdje ja živim - 7 dana.

7 dana puta 24 sata je 168 sati. Puta neka prosječna snaga koju moja kuća (energetska klasa "vuče" zimi - 3 kW, to ispada cca 500 kWh. U baterijama od 12V to znači akumuliranu količinu naboja od 500.000/12= cca 41.500 Ah (četrdesetjednatisućapetsto - za usporedbu, diesel auto obično ima akumulator od 80 Ah). Uzmi u obzir da punjiva baterija nikad ne može dati sav akumulirani naboj, dakle treba ti neka koja je 10-20% veća (20% ako je olovna, 10% ako je litijska) pa zaokruži to na, ajde, 45.000 Ah.

To je bez gubitaka invertera (koji pretvara istosmjernu struju baterija u izmjeničnu na koju ti radi sve u kući) koji nisu zanemarivi pa zapravo dolaziš na više od 50.000 Ah. 625 komada akumulatora iz diesel auta.

Tesla svoje baterije deklarira na 7 kWh (dakle ne deklarira količinu naboja, nego pohranjenu energiju), što je zamagljivanje, jer nije nigdje precizno objašnjeno, niti daju krivulje napona u ovisnosti o pražnjenju pa nije jasno na koji se način tih 7kW predaje niti koliko je od tih 7kW zapravo iskoristivo. Ali recimo za svrhu ovog razgovora da je savršeno iskoristivo do spomenutih 10%.

U tom slučaju, za ranije spomenutih 500 kWh, uvećano za 10% neiskoristive energije baterije je ugrubo 550 kWh, uvećano za gubitke invertera je, opet ugrubo, 600 kWh. Podijeljeno sa 7 je 86 komada Tesla Powerwall baterija. Sad idi vidi pošto je jedna pa izračunaj koji je rok povrata, ako je prosječna cijena kWh kojeg plaćaš oko 1 Kn (a manje je, jer je noću po 0,53).

Naravno, to je cijeli novi energetski koncept. Dakle, kuća troši minimum energije (klasa A+) jer je dobro izolirana. Koristi druge oblike energije (a ne struju) tamo gdje to ima smisla (npr. topla voda se grije solarnim kolektorima kad god sija sunce i sl.) itd. Recimo da sada, u ovom trenutku, možeš postići da obiteljska kuća od 200 m2, klase A+, za 7 dana autonomije treba cca trećina od onog što sam napisao, u idealnom slučaju, dakle 160 kWh, odnosno 23 kom Tesla baterija.

I to je, naravno, samo pola problema. Jer moraš na krovu imati dovoljno fotonaponskih ploča (dovoljno snage u njima) da možeš te iste baterije napuniti od potpuno praznih do potpuno punih u nekom očekivanom vremenu minimalnog sunčanog perioda između dva oblačna perioda. Recimo da nije neobično da se dogodi (tu kod mene) da imaš dva tjedna kiše prekinuta s 3 dana sunca. Zimskog sunca, pod niskim kutom. Dakle, fotonaponski panel koji ljeti u podne daje 300W, zimi u 9 ujutro daje možda 180. A za napuniti 160 kWh energije u baterije trebaš (160kWh+gubici punjača)/(3 dana puta 8h sunca)=recimo 180kWh/24=7,5kW snage na krovu. Dakle, recimo da imaš super položaj i nagib krova pa dobivaš zimi prosjek od 200W snage po panelu, to je 7500/200=38 fotonaponskih ploča. Svaka ima cca 1,5m2, dakle treba ti jedno 60 m2 krova, tj. samo onih voda krova koje su okrenute prema jugu ili (idealno) jugozapadu.

Pri tom, ako ti npr. dimnjak baca sjenu na taj dio krova, onda u ti paneli koji su u sjeni ne daju ništa u tom času pa se sve skupa smanjuje...

3000$ je svaka powerwall od 7kWh... ali u americi Novci koji se nikad ne mogu vratit... a kad određeni broj ciklusa idradi, ajmo ponovno

Ne isplati se. Ako ti netko pokloni onda je isplativo. Ako kupujes ne. Ako nemas alternativu tada je isto OK.
Kako sam napisao kod svakog mijenjanja baterija, ostajes u minusu. Jedina ti je zadovoljstina sto je ekoloski.
Dok baterije ne pojeftine nista.
Ulozi u fotonaponske panele, dobi poticaj iz fonda (od 40-80%) i s HEP-om sklopi ugovor 1:1. Koliko im das, toliko ti vrate, razliku platis. Rok povrata oko 7 godina.

zabac kaže:


Ispad invertera može izazvati daljnje kvarove, ovisno o tome što je na inverteru točno ispalo, tj. što se pokvarilo. Smanjenje potrošnje (ako je fotonaponski sustav u otočnom radu) izaziva porast napona kojeg do neke granice inverteri mogu kompenzirati. Nakon toga ti u cijelom sustavu poraste napon. Ovisno o tome kako su ploče spojene, može se dogoditi da se na unutarnjem otporu sustava počne disipirati prevelika snaga i da nešto plane, da.



Ako ne reguliraš uzbudu, u ekstremnom slučaju da. U nekom blažem, ne sebe, nego svoj trafo ili nešto drugo od opreme. A što si ti mislio? Pa i jbn diesel agregat ima automatski gas koji služi regulaciji napona. A na silicijskom fotonaponskom waferu ne možeš regulirati uzbudu. Osim da navučeš roletu.

(BTW, znam da nisi na to mislio, ali konkretno sinkroni generator u praznom hodu, tko ti je kriv što si ga spomenuo , dakle na nominalnim okretajima, a nesinkroniziran na mrežu, ne smiješ držati dulje od 5-10 minuta jer ćeš mu izazvati ozbiljnu štetu na ležajevima. A kad je sinkroniziran, onda je pod opterećenjem. Ako radi u otočnom radu, onda mu primarna regulacija održava sinkronu brzinu i napon. Ako nema dovoljnog opterećenja, dođe do pobjega brzine (frekvencije) pa ga zaštita izbaci.)



QED, jest, upravo je tako. Zašto si se tako tvrdoglavo uhvatio teme o kojoj znaš tek načelno?



Misliš toplovodne solarne kolektore s fotonaponskim pločama. Nisam. Istina je da su na toplovodnim kolektorima posljedice izlaganja suncu uz nedostatno opterećenje puno veće, ali isti problem je prisutan i na fotonaponskim sustavima.

zabac kaže:


Nije baš ni ekološki. Tehnologija proizvodnje samog litija kao sirovine je iznimno nezdrava za okoliš. A i kod proizvodnje baterijskih članaka isto ima nešto kemijskog otpada koji nije baš cvijeće.

zabac kaže:


A što to nisam odgovorio? Za termoelektrane i nuklearku? Nisam shvatio kakve veze to što si napisao uopće ima s temom, osim što se isto radi o elektranama?

Po tvojoj logici, šta jbt, kakve veze ima što nema potrošnje? Imaš nuklearku od 700 MW, ako slučajno za nju nema potrošnje, pustiš je da radi u leru, jel?

smayoo kaže:


Za nuklearku ne da je po trebno, već je obavezno da iz nje izlazi više dalekovoda jer ona ne smije ostati bez potrošaća. Iz Krškog mislim izlaze 3 dalekovoda.
To što ostane bez potrošnje nema veze s parogeneratorima, već s nuklearnim reaktorom. Znam kako su Austrijanci napali Slovence kad su dalekovod iz Krškog prema Hrvatskoj prekinuli zbog nekog prepucavanja.
Napisao sam kako se nuklearke i termoeletrane ne reguliraju ili tako nekako, jer su bazne. Za ovu temu svakako nebitn.

Nisu sve bazne, ali to je pogotovo nebitno. Poanta je u tome da su *SVE* elektrane regulabilne do neke mjere, a dalje nisu već treba na neki način prekinuti dotok ulazne energije, tj. izbaciti elektranu ako rasterećenje dođe dotle. Konvencionalne termoelektrane (one na fosilna i nuklearna goriva) su najmanje regulabilne, hidre puno više, a solarne i vjetroelektrane najviše. Ali nema elektrane koja može raditi ispod njene granice minimalnog opterećenja, a da i dalje ima privod ulazne energije.