JOHN kaže:


Ja. Bilo dosta vjetra pa zavari nisu školski lijepi (vjetar odnosio plin), ali penetracija je dobra, čvrsto je

Bertone kaže:


Nije. Moj je model šesta generacija (tvornička šifra EK3 za ovaj konkretan model s D15Z6 motorom), a volan je iz sedme generacije (Ep3). I tu obožavam Hondu: volan paše na stup, a modul prepoznaje airbag. Sve je potpuno funkcionalno, samo kaj je volan ljepši, manjeg promjera i puno bolje leži u ruci. Zato kaj je manji promjer volana, sad je upravljanje malo otežalo (manji krak sile) što je bilo potrebno; prije je bil tupavo prelagan. Ovaj paše savršeno na ovu servopumpu i prijenosni omjer letve.

dpasaric kaže:


Felge su lijepe, ali muči me kaj su, ako dobro vidim na slici 'pozitivke'? (To znači da im je sredina ispupčena u odnosu na gaznu površinu. Koji je ET ovih felgi? Zapravo, ne volim takve felge, jer se iznimno lako oštete na rubnjacima (središnji dio viri prema van u odnosu na gumu). Više volim negativne profile kod kojih guma strši van i ona je prvi kontakt s rubnjakom pa tako štiti felgu.

Dakle, Davore, pazi na sve rupe na cesti i rubnjake, to je poanta ovog posta, posebno jer su ti i gume niskog presjeka

Felge su ET 32, originalni tvornički setup za GT, a rub je sličan kao i na svim drugim širine 8", a većina u 18" je tih dimenzija. Da postoje 7" ili 7.5", izabrao bih takve, ali nema. Volim uže radi težine, a ionako ja ne pretjerujem sa širinom guma, držim se tvorničkih specifikacija. E sada ovisno o tipu gume, neke imaju bočnu zaštitu, neke nemaju, ove Nexen nemaju i zato ću morati ekstra paziti.

Da li treba homoligirati ili su felge/gume vec homologirane za taj model?
Znam da gume ne smiju strsati izvan vozila

zabac kaže:


Ne strše, to ne volim niti vizualno, niti je dobro na druge načine, ovo su dimenzije koje su išle serijski na taj auto u top opremi. Za nestandardne opcije treba raditi homologaciju kod CVH, onda oni rade mjerenja i atest (čitaj otimaju novac u slučajevima kada je njemački TUV već nešto homologirao).

E da mi je ovakvog brata imati...

BTW, pozdrav svima sa Špancirfesta!

smayoo kaže:


Baš si u Varaždinu, nisi na 'a je to' festivalu?

A ja, dotle, složil i suvozačko sjedalo....




Sad sjedala idu na tapeciranje da ih se rastavi, opere presvlake i popravi kaj treba...

Imam i zadnju klupu zbog materijala pa mislim i stražnju klupu dat pretapecirati da bude pasend

Možda me oko vara, ali kaj nebuš sad sjedio malo više od poda,... kod starih Hondi me zapravo (uz motore i ovjes) najviše oduševljavao položaj sjedenja i kaj je guzica skoro na podu (ok, nije baš super kad si parkiran bočno uz visoki rizol, ali kad jednom sjedneš...

Ne, ovo je taman. Ovo je četvrta verzija nosača sjedala s kojom sam konačno zadovoljan. Ovo je sad sjedalo čak za cca pol cm niže od originala i to je taman položaj kad uzmeš u obzir komande i volan i sve ostalo...

Da, prva verzija nije valjala, jer se sjedalo nije dalo pomicati (okvir nije bil precizan).

Druga je koristila astrine originalne nosače, ali oni se šarafe bočno (astra ima kao kadicu gdje su sjedala). Na tom sam navaril dodatke da ide u pod, ali je to bilo sve skupa dosta klimavo i nije ulijevalo povjerenje.

Treća verzija je koristila bazu od honde s dodatnim međuokvirom kao i prva, ali je bila precizno napravljena i sve je štimalo dok nisam sjel u sjedalo i ustanovil da mi je glava nabijena u krov i da ne vidim pol instrument ploče. Sjedilo se previsoko za dobrih 3-4 cm.

Ovo je sad točno kak treba biti, a imam one univerzalne tračne vodilice ispod koje su visoke 25 mm i to je taman. Honda svoja sjedala kvači vrlo visoko, na bočnim stranicama i onda na taj način sjedalo spušta dolje. Recaro ima prihvat dolje u dnu i zato je bilo ovoliko petljanja. Ali, naučil sam puno toga, sad bi bil puno brži i efikasniji da krećem od nule s nečim sličnim

Bertone kaže:


Sori, nisam odgovoril.

Moj je model 1.5 s 'obratnim' VTEC-om (eco model, isključuje jedan usisni ventil za bolje vrtloženje smjese pri manjim opterećenjima do 3300/min).

Kad bih radio swap, onda bi to bio K20.. (ne velim da ne budem..!)

Tko radi tapeciranje?

Ne znam tko radi Djuri, ali iz vlastitog iskustva mogu od srca preporučiti Tapetariju Ferrari. Čovjek je precizan, pedantan, savjestan i jako drži do kvalitete svog rada.

Nikad čuo za njih, ali što više dobrih iskustava to bolje. Iskreno nikada nisam koristio neke velike usluge tapeciranja. Imao sam jednu intervenciju u Avensisu, prije valjda 10 godina, kad sam dao da mi presvuku središnji naslonjač u kožu. Išlo mi na živce to što je na originalnoj crnoj tkanini uvijek ostajao trag od laktova. Meni je to odradio Vitrum i bio sam jako zadovoljan.

JOHN kaže:


Ja sve nosim Borisu Berakoviću. Boc je malo spor, ali dostižan, a sve što napravi, napravi vrhunski. Volan je također njegovo djelo...

On mi je radil i Sparco sjedala na pumi i to je odradil super, volane na pumi, fokusu i još je napravil nebrojene volane koje mi je ekipa poslala iz Engleske, pa ih je on pretapeciral i ja sam ih slal natrag...

Ima netko tko instalira Android 2DIN radije u aute koga znate ili možete preporučiti, Zagreb i Zagrebačka županija, prednost istočni dio?

Ugradnja takvih uređaja je prilično jednostavna za svakoga tko ima malo DIY duha. Ja sam ih instalirao nekoliko u svoje aute, uvijek uspješno. Vjerujem da autoelektričari ili firme koje nude ugradnju hi-fi opreme i alarma u aute nude i tu uslugu.

Ovisi, ako je u pitanju i kamera za voznju u natrag, onda se ima sto raditi, isto tako ako se montira i mikrofon s gornje strane vjerrobranskog stakla. Dalje, GPS antenu isto treba negdje provesti ako je odvojena.
Za majstora sigurno nije neki problem, jedino treba znati skinuti masku (ako je potrebno) radi provlacenja kabela.
Ne znam koliko uzimaju, ali 1000kn pa navise.

Ajde, tema je auti i sve oko toga pa imam pitanje za FER-ovce i one koji su strujom puno jači od mene.
Pokušavam razdvojiti signal od ABS senzora da ga iskoristim za brzinomjer. Prvo pitanje, ako paralelno uzmem signal s nekim otpornikom od 1kOhm, struja bi trebala biti toliko mala da signala ne 'usfali' ABS modulu?

A dalje:
Radi se o induktivnim senzorima koji daju izmjenični sinusoidni signal čiji napon i frekvencija rastu s porastom brzine vrtnje. Nabavio sam kutiju koja može mijenjati frekvenciju signala da ju prilagodim onom što moja instrument ploča traži (ukratko, ona očekuje 9 kvadratnih napona od 12 V za svaki okret kotača). Ta kutija reagira na signale kad napon iz senzora naponski preskoči cca 0,5 V, a to se dogodi pri cca 16-17 km/h. Dakle, ispod te brzine bi mi kazaljka brzinomjera bila na nuli. Ok, nije neka osobita drama, ali....
Koliko se sjećam tranzistori mogu služiti i kao prekidači, ne? I moje pitanje: koliki napon treba dovesti na bazu (jel je baza?) da ona pusti struju koju bi doveo na trazistor. Dakle, na jednoj nogici je stalnih 12V, ABS senzor šalje ovu svoju sinusoidu koja kreće od milivolta i ide do nekih 2V, cca. S tim signalom (treba li ga naponski stabilizirati/ograničiti?) otvaram vrata i puštam onih 12V dalje. Kad signal ABS padne ispod neke vrijednosti, vrata se zatvaraju i prekida se tok ovog 12V signala i ja na izlazi iz tranzitora dobivam pravokutnih 12V čiju frekvenciju sad moja kutija može podesiti da stvar štima i brzinomjer prikazuje stvarnu, ane pet puta veću brzinu (ABS prsten ima 44 zuba, dakle za 1 okret kotača mi proizvede 44 pikova, umjesto 9 koliko trebam).
Je li moje rezoniranje ispravno, ili ne?

Druga je opcija da se ovaj signal koji dolazi iz ABS-a ODMAH pojačava na neku vrijednost od cca 1V i pegla pri tih 1V pa dobivam pravilnu sinusoidu koja ide do 1V (ili 1,5, nije bitno) i kojoj raste samo frekvencija kako raste broj okretaja kotača?
Tu me brine šum koji se vjerojatno javlja ako signal pojačavam 200 puta (50 mV na 1 V) i drugo je li moguće to pojačanje 'ugasiti' kad signal dosegne 1V?

Molio bih stručno mišljenje ekipe koja zna sve o tome, a i neka shema ne bi bila naodmet (lemiti mogu )

Falim unaprijed,

zabac kaže:


Sve sam to radio, i ugradnja mikrofona gore i kamere u branik i GPS antenu sakriti u konzolu... 1.000 kn je vrlo fer cijena za taj posao. A to većini nije malo novca, zato mislim da je to lijep sam-svoj-majstor projekt.

Djuro genijalac kaže:


Lakše je napraviti okidač (generator pravokutnog signala), a taj odmah ima i visok ulazni otpor pa ne ometa signal prema ABSu.

www.johnhearfield.com/Eng/Schmitt.htm

smayoo kaže:


Fala, majstore! Točno to mi je trebalo. Poguranac u pravom smjeru. Sad moram malo računati i još jednom dobro proučiti sve kaj je napisano, ali ovo se čini ono kaj trebam.

Fala još jednom

Hint: Sto vise impulsa, preciznije mjerenje.

Je, ali ako ima indikator koji je izbaždaren na 9, jbg, to mu je to.

Igra i obod gume jer je 9 impulsa na osovini.

Slažem se, ali vjerujem da Djuro zna sve o tome.

Žabac, mogu ti o ovome pričati satima. Ford koristi tzv. 8000 ppm sistem mjerenja. To znači da za milju instrument ploča mora primiti 8000 pikova (kvadratni napon od 12V).
Kad to sve preračunaš na gumu 195/50 R15 to ti da 9 pikova za jedan okret kotača, tj. osovine.
Azijski proizvođači (Toyota, Honda, Hyundai itd.) koriste sistem 4000 ppm. Oni su, teoretski neprecizniji od Forda jer imaju upola manje pikova po milji. Ali, to zbilja nije bitno. Preciznost je dovoljna, u krajnjoj liniji razlikuje se između novih guma s 10 mm profila i zakonskog minimuma od 1,6 mm profila; razlika u promjeru ti je skoro 17 mm.
Ima automobila koji imaju 16000 ppm, 32000 ppm, ali to je u principu nebitno.
Ja trebam 9 i to je to.

Kod novih auta tog sistema nema na taj način, jer nema više senzora brzine vozila (VSS - vehicle speed sensor) nego se iz WSS (Wheel speed sensor) prikupljaju podaci koje obrađuje ABS/ESP modul koji onda preko CANBUS-a šalje podatak o brzini kretanja koji onda koriste instrument ploča (da prikazuje tu brzinu), modul motora itd itd...

Iz tog razloga novi mjenjači nemaju VSS, jer on više nije potreban. Kako ja ugrađujem novi mjenjač sa šest brzina i motor, fali mi VSS i onda moram iskoristiti ovo što imam, a to je stari analogni ABS.

Senzori koji se danas koriste su Hallovog tipa koji daju digitalni signal i puno su precizniji od analognih koji defacto ne rade ispod brzine cca 6-7 km/h. Hallovi senzori mogu detektirati razliku u brzini vrtnje između pravilno i slabo napuhane gume, pomak od par stupnjeva (to omogućuje kretanje na uzbrdici tj. automatski hill assist) itd itd itd...
Hallovi senzori su prikladniji i zato jer dopuštaju veće zračnosti u odnosu na davače položaja. Kod mene je između prstena i senzora propisani razmak 0,6 mm; Hallovi senzori dopuštaju i nekoliko mm pa to omogućuje da su davači izravno u ležajima što dodatno olakšava ugradnju itd itd itd...

evo, toliko ukratko