korisnik kaže:


Opel ima 2.2 litreni benzinac sa 147 KS, a nisam ga baš štedio kad je bila prilika... Zapravo je taj limuzinski motor bio polusmeće za taj auto; zamašnjak kao na traktoru (trademark svih opela tog doba), teško se zavrti, onda tura ne pada pol minute, a i izgled mi nije baš bio nešto posebno. Ali ovjes i lakoća auta su bili upečatljivi

smayoo kaže:


Još me nitko nije pitao, ni kod nas, nit u inozemstvu. A uredno su vidjeli... Jedino sam za tehnički učvrstio dvostranom trakom. Probao sam okvir učvrstiti šrafima, ali karoserija je od stakloplastike koja se doslovno raspala. Ako će netko raditi probleme, složit ću nešto na čičak ili kako već.

Djuro genijalac kaže:


Slažem se, nije ni Roverova K-serija neka sreća, jedina prednost je masa motora. Idealan motor za taj auto, i omiljena konverzija, je Hondina K20 serija.

korisnik kaže:


Trebaš s druge strane postaviti široke sidrene podloške (barem 50 mm promjera) u koje će ići vijci. Ja bih išao na M6 s maticom s druge strane, ili, još bolje, pločicom s druga strane od recimo 20 x 8 cm i na nju navarenim četverokutnim maticama pa se samo s prednje strane šarafi izravno u navoj. Metneš malo plavog loctitea da navoj ne otpusti od vibracija i to je to. Ili bih pogledao onaj nosač za registracije od alfe 156 koji je nesimetričan i namijenjen bočnoj ugradnji

korisnik kaže:


K20 svaki auto na svijetu učini boljim

BTW i B16A2 bi bio jako dobar izbor, ali onda je problem s mjenjačem, jer B serija traži štangu, a ne sajle kao K serija, pa je to problem...

interestingengineering.com/transportatio...mp;utm_content=Jul06

Ok, ovo izgleda smisleno. Malo me muči nedosljednost u članku; krećemo sa upola dimenzija i dvostrukim dosegom, a onda smo u plusu za 20%, ali recimo da je ovo prva iteracija, a da je dvostruko neki konačni potencijal ove tehnike... Jedino što sam oprezan oko cijene koja je upola manja od sadašnje; znam da čak i da to bude tako auto sigurno neće pojeftiniti...
No, Toyoti barem vjerujem za razliku od ovih skorojevića...

Mislim da si pobrkao. 20% se odnosi na njihovu modifikaciju litijske tehnologije - tekućinske litij-ionske baterije bazirane na litij-fero-polifosfatnoj tehnologiji.

Cijena nije nikad primarno tehnički aspektirana. U početku životnog vijeka neke tehnologije je uvijek vrlo visoka jer onaj tko je uložio u razvoj želi zadržati dinamiku povrata investicije (ako to ne učini, izgubit će interes dioničara, itd.) i onda geometrijski opada s porastom volumena proizvodnje. To je gotovo isključivo ekonomsko-managerski aspekt.

Je, samo kaj se to s baterijama nije dogodilo, kako vidimo na primjerima oko nas...

Kad bi se prije trebalo dogoditi?? Pa to je tržište koje se nije ni otvorilo kako treba. Trebat će još bar 10 godina da profunkcionira normalno i da se razviju sve usluge i lanci dobave.

Riba, jel se može ovo nekako bookmarkirati pa da iskoči za, recimo 5 godina i da vidimo to pojeftinjenje? Ili Emil predlaže neki drugi rok?

Nema ______________ (ubaci prosti epitet po želji) šanse da će bilo koji auto (ne govorim samo o EV, da ne bude zabune, ali primarno mislim na njih) pojeftini. No, živi bili pa vidjeli.

Nisam govorio o cijeni auta, nego o cijeni baterija. Cijena auta ovisi o puno više političkih faktora, nego tržišnih. Kako sam napisao, moje predviđanje je 10 godina, s obzirom da je još uvijek i sama tehnologija u turbulenciji (litijske, redox natrijeve, aluminijske, silicijske...).

Ma razumijem ja tebe, ali ne želiš prihvatiti što ja tvrdim: ako se to i dogodi (a sumnjam) krajnji korisnik neće od toga imati nikakvu korist. To tvrdim. A onda je posve svejedno, jel nabavna/proizvodna vrijednost baterije 5 eura ili 5000 eura, ako je auto i dalje zadržao svoju cijenu; koristi od smanjenje cijene imaju samo dioničari tvrtke koji dijele dobit i bonuse, a ti, Davor i ja smo u istom dreku i dalje.

EDIT: BTW, ova tehnika Toyote (solid state) pruža (barem načelnu mogućnost, ako ne griješim u shvaćanju pojma i tehnike) mogućnost da se izvede baterija kompleksnog oblika SAMO za corollu da joj pruži maksimalno iskorištenje prostora oko zadnjeg ovjesa i gepeka pa će ta baterija biti primjenjiva samo u toj corolli i tako značajno ograničiti business case za eventualno aftermarket tržište baterija koje bi s vremenom možda moglo nastati.

To su sve razvojni koraci. Koja je bila razina standardizacije i unifikacije dijelova motora s unutarnjim izgaranjem i automobila općenito - prije npr. 70 godina, a koja je danas? Ti cijelo vrijeme postavljaš usporedbu između današnjeg stupnja razvoja tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem, nakon 150 godina od prvog prototipa, i razvoja tehnologije autonomnih električnih vozila. To jednostavno nije usporedivo.

smayoo kaže:


Ovaj dio mi nije jasan iz članka:
Gore stoji: ...which can also be fast-charged in about 10 minutes, a ispod: quick recharging in 30 minutes or less (SOC=10-80%)

10 min. za punjenje je (meni barem) neka gornja granica vremena punjenja za auto, a sad prođe li on 350 ili 450 km po punjenju mi je manje važno.

dario15 kaže:


Pa ako ti je manje važan dovoz, možeš ti svaki auto puniti 10 min.

Koncept promjenljive baterija je star a nije nešto zaživio.
www.npr.org/2012/08/21/159355676/dont-ch...ttery-just-change-it

Moj zaključak je pohlepa autoindustrije.

smayoo kaže:
i vraćam se u istom danu

Je po gradu, ali kad idem na put i vraćam se isti dan onda ne želim u svakom smjeru provesti 40 min (ako ima mjesta na punjaču), nego 1x stanem par min i to je to.

jura22 kaže:


Tu se sad petljam u nešto o čemu ne znam baš dovoljno, priznajem, ali: naponi baterija tj. pogonskih sustava su došli na 800 volti. Može li samo klizni kontakt (jer ne vidim kako bi inače imali potpunu i jednostavnu izmjenjivost baterije) biti dovoljno siguran i konzistentan za takve napone i struje koje se mjere u 30-nama ampera? I nakon 150 izmjena baterija, bit će neminovno nekih kontaktnih oštećenja, prelaznih otpora, iskrenja itd..?
Evo, to me iskreno zanima. Emile?

Napon nije bitan tu, nego struja. Prijelazni otpor kontakata stvara problem kod velikih struja (P=I²R). Zato se i ide s baterijskim stringovima na velike napone, da bi se za istu snagu smanjilo struju, jer onda i vodiči mogu biti tanji, i kontakti laganiji i jednostavniji za izvedbu i održavanje.
Glavni razlog zašto koncept baterija izmjenjivih "on the fly" je - skladištenje. Sve je to OK dok je takvih auta toliko malo da ne ja stanici za izmjenu dovoljno imati 4-5 garnitura baterija spremnih i punih. Ali ako ekstrapoliraš stvar u scenarij u kojem je promet izmjene baterija sumjerljiv trenutnom prometu tankanja naftnih derivata, koliko ti treba uskladištenih napunjenih i spremnih garnitura baterija? Vjerojatno stotine.
Prilagodba postojećih benzinskih pumpi za masovno punjenje električnih auta je tehnički zahtjevno i skupo jer treba dovesti puno veću snagu električnih priključaka do svake pumpe, ali prilagodba za izmjenu baterija je nemoguća jer zahtijeva prostor kojeg češće nema, nego što ima.

Zašto misliš da bi prostor za punjenje auta bio manji od prostor za zamjenu baterija?
Moje mišljenje je suprotno.
Zamjena baterija je neusporedivo brža, pa ako imamo isto broj auta koji mijenjaju i pune baterije, tada prostor za punjenje mora biti daleko veći.
Recimo 10kWh baterija teška je 90kg i takve dvije bi onu Corsu upogonije 100-tinjak kilometara.
Naravno, to sve ima smisla za gradsku vožnju.
Za duga putovanja, EV je q.....a!

Zamjena baterije se organizira kao praonica. To bi bilo idealno, ali treba hrpa baterija koje bi potrošile hrpu resursa, više nego punjenje svake baterije.
Ali kad bi se to sve umrežilo u inteligentni prijenos, tako da se akumulatori koriste kao spremnik za alternativno proizvedenu struju onda bi to i te kako pilo vode i ekološki otisak individualnog transporta bi postao prihvatljiv.

Rjesenje:

www.facebook.com/reel/298725669283296/?m...tid=rS40aB7S9Ucbxw6v

A jbt, kako vam već nije dosadilo. Reciklirate 3 iste fore već godinama.

Koliko sam pratio temu o EV odnosno baterijama, Kinezi već godinama intenzivno rade na baterijama u kojima bi litij zamijenili natrijem. Nedavno sam čitao o prvom kineskom autu koji ima Na-ionsku bateriju pa sam sad ponovno potražio neki članak na tu temu i evo link. Kome se više gleda nego čita ima i YT

Natrijeve baterije su tekućinske, odnosno gel. Vrlo su zanimljive za stacionarne sustave. Neusporedivo manji požarni rizik, niža cijena, podjednaka gustoća pohranjene energije, brže punjenje, pogodnija kemija (niža razina regenerabilnog pražnjenja, efikasnija struja punjenja..). Loša strana je masa koja je sumjerljiva masi klasičnih olovnih baterija. Nisam do danas čuo da ih netko razmatra za električna vozila.

Mislim da si opisao NaS baterije (natrij - sumporne), natij-ionske (barem ovo kaj sam našao prije nekog vremena da pišu Kinezi) bi trebale biti ok, ali možda sam nešto i krivo shvatio (jbg, kineski ne znam pa ovisim o google translateu).

Kako se zovu one plasticne kopce ili pinovi sto drze oplatu na vratima automobila.

Kazu svaki put kada je skines pukne par komada, pa sam mislio nabaviti prije zamjene zvucnika

To ispada standardno za sva vozila jer niko ne spominje neke specificne modele.

Traži plastične klipse (engleski trim clips). To je to. Ako gledaš prema aliexpressu, nemoj. Te su dimenzijski dobre, ali materijal je očajne kvalitete i pucaju na pogled. Kad su u pitanju klipse savjetujem OEM (originalnu opremu proizvođača), dakle Peugeot original.

Pucanje ovisi o dizajnu i materijalu. Na nekima se normalno mogu koristiti više puta.

Dobre trgovine limarije i auto opreme to imaju u ponudi, možeš kupiti komplete, ali čak i na komad.

Ja to uvijek uzimam u Autolimariji Suzi u Matuljima.