Magazin Roughly Drafted jedan je od rijetkih gdje se autori ne potpisuju imenom i prezimenom, a ipak, tu ćemo naići na lucidne, iako nerijetko obilate analize. Pa, kome engleski nije stran i mogao bi zaroniti u uzbudljivo i opsežno štivo - naprijed!

S obzirom da Apple danas proizvodi hardver kompatibilan s Windowsima, mnogi se pitaju - koja je budućnost Applea? Je li samo pitanje trenutka kada će za pet ili deset godina Steve Jobs reći: "Windowsi su napokon dobri, poslužite se. A mi ćemo praviti najbolji hardver na svijetu!"?
Analiza govori i o prošlosti na način o kojemu nismo baš razmišljali, ali i o Appleovoj sadašnjosti. Je li dobro ili loše što su sve Appleove switch kampanje (pa i ona "1984" s prvim Macom) imale lošiji učinak nego se to činilo kada su najavljene? Apple je unatoč tome opstao i inovativno diktirao razvoj uporabe i percepcije računala. Je li to njegova misija koju tvrtka nikad neće uspjeti naplatiti s obzirom na to koliko je pridonijela korištenju računala, ili je napokon potpuno sazrelo vrijeme da Apple preotme, kako s hardverom koji nosi žig jabuke tako i s MacOS-om ozbiljniji dio tržišta?

Za one koji su slabiji u engleskom, evo sažetka. Autor podsjeća - iako to tvrtke ne vole naglašavati - i Apple i Microsoft upadali su u krize vizije i razvoja, a to isključivo zbog nepostojanja konkurencije. Da se Windowsi 95 nikada nisu pojavili Apple bi svejedno imao probleme, tvrdi autor. Jedna od opakih boljki iz sredine osamdesetih bio je skupi hardver. John Sculley je, tvrdi autor, krivac što je odoka digao cijenu Macu 500 dolara previše. Najveći krivac da se Mac platforma ne licencira kada je tome bilo idealno vrijeme Sculleyev je nasljednik u strategiji razvoja Jean-Louis Gassée. Poslije je "prošla baka s kolačima". Upravo to se događa Windowsima i sporom prihvaćanju Viste.

Apple nije bio spreman odgovoriti na pojavu Windowsa 95, ma koliko im se smijao u njihovom početku. A bile su to godine najveće Appleove krize. Bilo je to vrijeme mučenja s Coplandom i stalnim odgodama. Copland je bilo skupo lutanje, u novcu i vremenu jer prije Amelia nije bilo nikoga tko bi to lutanje bez koncepcije presjekao.

Sjećate li se šala s Longhornom?

Godine 2000 Microsoft ima napokon funkcionalne Windowse 2000, a Apple se muči s tranzicijom na MacOS X.

Danas tvrtke na novi hardver instaliraju svoje imagee Win2000 ili eventualno šest godina stari XP.

A sad brojke, s naznakom da Tiger i Leopard još uopće nema smila uspoređivati s Vistom. (pročitajte si usporedne tablice). Microsoft potiče HP i Dell da što brže prodaju (tj. obnavljaju) računala koja većim dijelom iako prilično sposobna završavaju u otpadu. Računala po 600 dolara na koja jedva da se Windowsi mogu instalirati uopće ne treba uzeti u obzir, jer su stalan izvor muke njihovim korisnicima, a proizvođačima ne donose profit. I ne očekuje se da će se na njih instalirati Windowsi, barem ne legalni. S obzirom da s računala klase 600 dolara obično za početnike - koji ne znaju koji im još troškovi slijede i s kojim se mukama susreću zakrpavajući i mijenjajući slabašne komponente (RAM, diskove, grafiku...) da bi se pokazalo kako baš ni procesori nisu šampioni, oni nisu ni korisnici Linuxa. Linuksaši znaju što kupuju.

Ključna je riječ što sa svakim komadom hardvera korisniku dolazi MacOS X. U zadnje dvije godine prodano je 9,8 milijuna Macova, a u dvije prije njih 6,2 milijuna. Iako to prema HP-u i Dellu, koji su u zadnje dvije godine zajedno prodali 38 milijuna računala možda i nije nešto, "the catch" je u profitima. Sa tim brojkama Apple je u zadnjem kvartalu prošle godine, iako su ti "konkurenti" prodali 5,5 više računala, prošao dobro jer su zajedno imali samo 2,2 puta veći neto prihod. Dakako, računa se samo prihod od računala, a iPod je nešto o čemu dva velika mogu sanjati. Ako se s 3. mjesta prvoj dvojici doda i Gateway svari izgledaju još povoljnije za Apple.

To znači da Apleova računala koja rade, sa Safarijem kao browserom, postaju "nepodnošljivo prisutna" i na netu, a neki veliki mrežni biznisi moraju polako biti stavljeni u nepriliku da malo razmisle isplati li im se, kao dosad, ignorirati 5% onih koji koriste Safari ili neki drugi browser, a ne IE, na čijim s specifičnostima gradili svoj posao, jer oni koji ga koriste nisu običnih 5% - nego najbolji segment tržišta. Ako se tome doda Firefox (komentiram ja) čini se autoru da, sa svim onim gore, polako predstoji rastakanje de facto monopola Windowsa.