Koliko ti traje aplikacija na telefonu?
Navodno certifikat traje 7 dana i onda se ponovno mora obnoviri a s pretplatim je to godinu dana.

jura22 kaže:


u pravu si, ovo sto smo dragan i ja spomenuli je za desktop...

mobilna platforma im je cash cow i tu su bolje zastitili "svoje interese"

za mobilne platforme postoji "usluzno" postavljanje na store, moram to malo istraziti koliko kosta i da li se zapravo isplati

Ja sam malo istraživao i došao do zaključka:
1. besplatno - skine se što treba i napravi se app i učita u iPhone - traje 7 dana
2. 99$/ godišnje - sve isto ali traje na AppStoreo dok traje pretplata
3. ako se ne produži pretplata - program nestaje ali i dalje radi na iPhoneu svima koji su skinuli.
4. ako imaš članstvo i ono istekne, ali ga ponovno platiš nakon recimo 2 godine, tada sve ovisi o trenutnom raspoloženju Apple-a, ili ide glatko ili ide kao kad si 1. puta radio app.

Sam Altman says AI won't shorten the workweek because humans secretly enjoy being busy

Sam Altman ne uzima socijalnu komponentu rada.
U Americi su davno uveli rad od doma/udaljene lokacje. Ljudi su to prigrlili i napravili si problem jer nisu imali s kime "piti kavu". Desilo se to da su onda zaposlenici nekog kvatra rentali prostor i tamo odlazili raditi.
Rad od doma je pušiona na duge staze.
Ako je netko mislio da će AI dovesti do skraćenja radnog dana/tjedna, prevarili su se.

jura22 kaže:


Tako je, dokazano u praksi tijekom pandemije. Kada radiš od doma izgubiš onaj "prekidač" da zaboraviš na obaveze i posao dolaskom u dom, ostaješ zapravo cijelo vrijeme "ready" i to iscrpljuje. Ok, tu i tamo ili jedan dan tjedno, ali tako raditi stalno je svoja vrsta robije.

Ako radis solo 2-3 dana max po tjednu, a ako je grupa 1-2dana max.
Interesantno je da produktivnost pada ako je rad od doma duzi.
Osoba ima osjecaj da je produktivna a u stvari nije.

Recimo, zaposlenik efektivno radi prosjecno 3-4 sata dnevno. Najveca produktivnost je od 2-5 sata.
Recimo, notifikacija na mobitelu bez da se pogleda (samo onaj ping) uzme 0,5 -1 minutu za nisko intelektualni posao, a za onaj visoko intelwktualni i do 30 minuta dok se ne dojde na “radnu temperaturu”.

Ja radim od doma zadnjih 7-8 godina. Meni to savrseno odgovara.

Ne zelim ured, ne zelim tlaku putovanja, misliti sta cu jesti na poslu itd.

Supruga je radila samnom mozda 2 godine, i rekla ne mogu ja ovo, ubise me zidovi.

Zaposlila se u ducanu da bude okruzena ljudima. Nismo svi isti

Nismo svi isti.

Vele da je najbolje rezultate daj hibridni rad. Nešto iz ureda, nešto od doma.
Sve ovisi koji posao i koliko ga voliš. Faktor zasićenja isto jako igra veliku ulogu.

U IT se ionako u pravilu ne radi cijelo vrijeme, osim ako ti netko ne stoji za vratom u uredu ili ako ti se ne broji vrijeme za kompjuterom. Ima i takvih "kompanija" gdje se doslovno broji svaka minuta, pa ti vidi.

Po meni to je standard za današnji IT da se nudi, remote rad i/ili hibridni. Najkonzervativniji daju 1 dan u tjednu od doma, al sa vremenom, bude ih pregazilo vrijeme.

Mislim da je lijepo kada se npr. petkom spojiš u 10h, a budeš gotov u 14h. Utorkom i srijedom dođeš na posao, te onda malo radite, imate tri kave, ručak od nekih 2h, sastanak direkcije, itd.
Mada uvijek od boljeg postoji bolje.

Najbolji među nama radili su remote već prije 20 godina, samo onda to tako nismo zvali, nego teleworking.


Ne volim kada ljudi ne vole svoj posao.
Jako se neki čude nekima koji samoincijativno, nedjeljom popodne dođu na posao. Rješavaju neki problem u gluho doba noći, ne zato što moraju, nego zato što žele.
Možda kolega voli svoj posao.


Neki su voljeli izlaziti van vikednom, a neki ostajati doma učiti.


-------
Što se tiče AI/ML svi govore o benefitima, a nitko o posljedicama. Ne znam koji amater pušta na produkciju nešto kaj je napisao AI, a da na prođe review ljudskog faktora??

Tko pusta?
Pohlepni vlasnik (takvi su gotovo svi) kompanije koji vidi ustedu u novcu i vremenu uvodjenjem AI. AI nema bolovanje, ne ide na WC, ne jede, ne pije kave…..

Kad im se obije o glavu, onda promjene plocu.

AI tvrtke kupuju tone knjiga koje skeniraju i potom unistavaju.

www.irishtimes.com/world/europe/2026/08/...europes-booksellers/

AI uništava "programersku empatiju" i dugoročno je vrlo loš za programere:

Što je "programerska empatija"?

To je “ja znam a ti ne znas pa te mogu oderati”.
Naravno, AI bude dosta struka maknuo, pogotovo onih koji se šlepaju. Vrhunski budu ostali.
Za kvalitetno programiranje potrebno je razumijevanje modela (osnove prirodnih znamosti). U suprotnom, vrijedi stara kineska: “Ako ne znas kuda ides, svaki put ti je dobar!”

dpasaric kaže:


Zasto bi bilo lose za programere?
Sjetimo se industrijskih revolucija (ili po domace: Dok nekom ne smrkne, drugom ne svane.”
I fotografi kukaju. AI obradjuje slike video…

smayoo kaže:


Velika je razlika kada je aplikacija osmišljena i isprogramirana od entuzijasta, programera koji vodi projekt ili sam sve programira kako bi aplikacija bila najbolja moguća i napravljena s ljubavi - ili softver piše neko korporativno čudovište poput Microsofta ili Googlea.

Mac je dobar primjer platforme gdje je bilo čudo takvih aplikacija i alata - ono kada vidiš da se netko trudio i napravio najbolje što zna. Apple je dosta svog softvera preuzeo upravo od takvih malih nezavisnih programera - od iTunesa do većih softvera kao što je bio Shake.

Kada sam pišeš svoj softver sve razumiješ, imaš jasnu kontrolu nad cijelom aplikacijom, debug nije "crna magija" i iskreno ti je stalo da stvar funkcionira najbolje moguće.

Sada, kada je moguće stvarati aplikacije putem AI asistenta, to nosi i mnoge skrivene opasnosti. Programer više ne razumije taj dio koda niti ga može sam debuggirati. Programer gubi kontrolu, gubi entuzijazam za učenjem, za svladavanjem novih programerskih alata i u konačnici ne zna može li vjerovati tom softveru jer je stvoren od neke velike korporacije koja stoji iza AI platforme koja je korištena.

Ne kažem da nema zgodnih primjena AI kod programiranja, ali sve prepustiti nekom stranom stroju je loša ideja.

Pitanja sigurnosti i poslovnih tajni neću niti spominjati u tim scenarijima.

Aha, to? Pa to se odavno dogodilo. Već je generacija programera 10 godina mlađa od nas radije trošila 10x više vremena da po netu traži kôd koji je već napisan, iako ne točno kako njima treba, ali se da mesarski otesati da radi nekako, nego da sami iskodiraju točno i optimalno to što treba. Znali su se na mene uvrijediti kad bih im rekao da nisu programeri, nego kopirači kôda. Ovo je samo idući korak. I zapravo je poboljšanje u odnosu na to vrijeme od prije 20 godina.

Tu se slazem. Vec dugo ima fuseraja u probramiranju.
Vratite se u pocetak 80-ih, sto se sve uguralo u 64kB!
Danas me ovdje uvjeravate kako je 16GB malo!!!!
Procesorska snaga danasnjih racunala koje imamo kod kuce tosucama puta veca je od nekadasnjih super racunala iz razdoblja C64.
To govori o jednoj opcoj nesposobnosti prosjecnog programera da napravi posteni kod.

Prava snaga hardvera se vidi u onim starim demoima pisanim u assembleru, kada u 64 KB entuzijasti isprogramiraju suludo brzu real-time priču koja pokaže što neki procesor i grafička zapravo mogu. Ovo danas je sve bloatware, na ovaj ili onaj način.

Ovaj tjedan smo u muzeju dobili donaciju jedan stari G5 tower, ispravan. Uključio sam ga i ono - wow! Od bootanja do toga kako radi MacOS, sve leti!

A nije da nemam visoke kriterije s obzirom na to na kakvom Macu sada radim.

Ovo što Smayoo kaže smo mi zvali "copy&paste" programer, a AI sada to samo diže na potenciju. Kažem, to je super za brzi rezultat, ali to je McDonalds fast food stil programiranja i na duge staze i za ozbiljne poslovne nije dobar.

Vjerojatno i na duge staze bude funkcuoniralo.
Za aljkavi kod treba jako racunalo i tako u krug.
Jedno je sigurno, cijena programerakog sata bude pala i to drasticno.
Za jedno 30-50 godina imati cemo propast covjecanstva kakvog znamo jer ce AI biti sve a samo najbogatiji si budu mogli priostiti lijecnika od krvi i mesa.

Ako bi se programer fokusirao na ideje i razvoj same aplikacije, dok mu AI pise tehnicki isparavan kod onako kako bi i on rucno, ja ne vidim zasto je programer tu ostecen.

Naprotiv. Dobio je vise vremena za kreativnu slobodu bez da mora rucno tipkati sav taj kod.

Na kraju dana dovoljno je strucan da zna taj generirani kod pregledati i provjeriti Ako je developer...

Problem nastaje kada se programiranjem zele baviti ljudi koji o tome nista ne znaju, i onda se 100% oslanjaju na AI. Tada moze nastati mnostvo ovih problema o kojima Davor prica.

--

Sve što ste rekli stoji. Međutim, ne volim kada ljudi ne vole svoj posao.

Kako možeš ne stati iza nekoga koda i ne biti odgovoran za njega? To se redovito događalo kada je krenula "informatizacija" državnih ustanova, pa su neuki, priučeni Java programeri jednostavno štrikali kod. Bankarski IT, isto tako. Blagi užas od koda koji je pisan protivno svim dobrim praksama developanja, te ubrzo dolazimo do svih mogućih negativnih posljedica leagcy koda......

Kod pisan van svih pravila. E, tu se čini da bi AI/ML bolje odradio posao. Samo, eto opet treba imati nekoga tko će se to povezati u smislenu cjelinu.

Tko još kupuje programersku literaturu (hard print, e-izdanja) kada se relativno lako sve može skinuti sa neta?
Generalno, tko još čita knjige? Me.

Imali smo šiber, pa kalkulator, pa grafičke kalkulator, pa pametni telefone, al nismo dobili baš neke inženjere.
Barem, koliko ja vidim.

Jedna je stvar misliti da si sposoban, a sasvim je druga to stvarno biti. Il ne biti.

--uvele su neke IT kompanije u svoje djelovanje AI, al produktivnost nije baš skočila nešto previše.
AI je samo alat. Nekada plug, dns traktor.

Postoji jos jedan problem a to je ucestale smetnje koje dolaze s mobitela i racunala (notifikacije…).
Kod programiranja, jedna notifikacija i samo pogled na nju skrece dokus, a povratak na “radnu temperatutu” moze trajati i do 30 minuta.
Moguce zato programeri (rokovi i to) pribjegavaju AI programiranju da si ili oslobide vrijeme za fejzbuk ili je u pitanju lijenost.


www.ibm.com/think/topics/vibe-coding

Naša srednjoškolska profesorica koja nas je učila programiranje (i naučila nas sve o njemu što smo ikad trebali znati) nam je još tada govorila (a shvatio sam vrijednost toga tek godinama kasnije) da uvijek pišemo uredan i dobro dokumentiran kôd, organiziran u funkcije, da varijablama dajemo suvisla imena (a ne a, i, x, xx, x2, x3...) te da gradimo vlastitu biblioteku funkcija koje ćemo "reciklirati" i nadograđivati iz projekta u projekt jer će nas inače proći volja za programiranje kad po dvadeseti put budemo trebali naštrikati neki kôd za kojeg znamo da smo ga pisali 19x prije toga, ali ne možemo se sjetiti gdje, ni kad, ili, još gore, našli smo ga, ali više ni sami nemamo pojma što smo pisali i koji nam je bio tok misli tada.

Zadnjih 15-ak godina moje se programiranje svodi na AutoLISP i u tome sam izuzetno efikasan, više nego bilo koji AI, jer imam vlastitu dobro organiziranu i dokumentiranu biblioteku funkcija pa mi se programiranje novih stvari svodi na preslagivanje starih "kockica", ali mojih vlastitih.

Hehe, ovo je zabavno, skroz negativan pogled na trenutnu "umjetnu inteligenciju":

Možda nije baš tako grozno, ali čovjek ima vrlo dobrih argumenata...

Linus o korištenju AI u programiranju!

Promišljanje kuda nas vodi sadašnji razvoj AI tehnologije i tko će biti kupci korporativnih proizvoda ako istim tim korporacijama ne budu potrebni radnici?



Idemo li u futurističku Star Trek utopiju obilja ili u Blade Runnerovsku distopiju vladavine par korporacija i društvo s dvije kaste?

Ovo drugo.

Što god da bude, sami ćemo tome kumovati. Neće nas ubiti AI, nego naša vlastita glupost. Da citiram Einsteina: "Samo su dvije stvari beskonačne - Svemir i ljudska glupost - ali za Svemir nisam siguran."