smayoo kaže:


S ovom Churchillovom se slažem, pa se pitam dali je pametno narodu koji zaslužuje ove vlasti koje vladaju dati i da odlučuje o sistemski relevantnim i kompleksnim procesima (demokratski)? Po meni to i nije baš pametno.

Čovječe, svaki dan kada upalim vijesti sve mi se više čini kao da živimo u nekoj verziji 1940. samo u 21. stoljeću. Sada Izraelci pokazuju "što mogu" Iranu, sukob Rusi/Ukrajinci, kao neki uvod u WWIII…
Budućnost nam je sve izvjesnija, i bome ne izgleda dobro.

Lako za našeg Plenkyija, ovo je igrač kojeg nitko nije birao, a koji se hvali da vodi svijet... počeli su tračevi da je umro, ali čini se da ipak nije, no nitko ne živi viječno... tko će ga zamijeniti?

Prvu knjigu sam nabavio i pročitao. Nažalost nije pisana u dobroj namjeri, ali to se od Gatesa i očekivalo, radi se PR pamfletu kojim promovira da se (sada njegov) WHO pretvori u globalno tijelo kontrole država koje bi njemu predale svoj javnozdravstveni suverenitet kako bi mogli čim prije i čim jače ponoviti prevaru s "cjepivom" i opet napuniti džepove.

Druga knjiga je zapravo istih motiva, ali sada se pokušavaju uhvatiti na CO2 kao ne nešto što se može kvantificirati kako bi se građanima oduzele slobode i još lakše ih se kontroliralo. Naravno da se potpuno zanemaruje stvarni utjecaj CO2 i činjenice da su građani najmanji problem u svemu tome.

Ovo je priča o onom iz drugog dijela sa CO2 :

U Njemačkoj se još 2015te govorilo o utjecaju zaprašivanja.Ima linkove na originalne stranice i za prijevod :
www.arnasebalj.com/index.php/tekstovi/9-...-dietrich-klinghardt

Gates ne samo da je najveći zemljoposjednik obradive zemlje u SAD-u, nego je i najveći vlasnik skladišta za sjeme:

strangesounds.org/2022/03/warning-bill-g...ousing-of-seeds.html

"Tko kontrolira hranu, taj kontrolira ljude."

Buducnost je ukinuti aute na fosilma goriva i puniti ih ovakvim punjacima na fosilna goriva.
Bitno je oteti sto vise novaca od naroda.

Stvarno si dosadio već i Bogu, i ljudima. Tu istu sliku sad postaš već drugi ili treći put (kao i onu glupu "šalu" o francuskim autima). Slika je odnekud iz neke australske vukojebine. Da, slažem se, apsurdno je i smiješno, ali to je jedan vrlo specifičan primjer izvučen iz konteksta.

Zar ti mislis da ce se infrastruktura razvijati tempom zamjene auta?
Vec danas postoji ozboljan problem s EE sustavom kod jednoznamenkastog postotka EV-a.
Ovo je izgledna buducnost.

jura22 kaže:


Da



Ne, ne postoji. Otkud ti to?



U australskom Outbacku možda. U EU sigurno ne.

www.jutarnji.hr/autoklub/aktualno/elektr...-iz-gradova-15440928

smayoo kaže:


Pitanje za tebe, Smayoo...

Prije nekoliko godina na RTV SLO bila je emisija o elektrifikaciji prometa, gdje se hrpa ljudi prepucavala oko teme, a fokus je bio na Ljubljanu... I svi su tamo jako energično iznosili svoja gledišta i branili svoj stav - da bude jasno, nije bilo nikakvog pravog dialoga, nego ko da gledam klince u vrtiću. A uz sve njih tamo je bio neki tip, koji je tokom prvih 90% vremena progovorio par rečenica... Baš sam se pitao što on tu radi. A prema kraju emisije, kako su se svi ovi istrošili, u jednom trenu je sasvim mirno uskočio sa "mogu li ja nešto reći?" i svi ušute. I tad se pojavi i njegovo ime i funkcija - radio je kod elektro distributera, odgovoran za projektiranje mreže. I sasvim mirno je opisao situaciju (to je bilo prije nekih 10-ak godina), da u LJ postoji elitni kvart, gdje su u (tada) dvije godine nabavili (samo) 4 električna auta i time došli do max opterećenja lokalne mreže. Ako samo još jedno kućanstvo kupuje sljedeći e-auto, oni mu nisu u stanju dobaviti struju. A to je samo jedna ulica! A stanje elektro-mreže u cijelom gradu, nikako ne omogućuje elektrifikacije u nekom većem okviru, o čemu oni pričaju... I onda je naveo samo brojku - cijenu svih el. vodova za neki postotak (mislim, ali nemoj me držat za riječ - 25%) plana i cifra je bila tolika, da su svi debelo pogledali i ušutjeli. A to je priča samo za "bakar", bez troškova rada (zamjena, upgrade, održavanje) uz pretpostavku, da sva ta struja već može doči do samog grada - što realno - tad nije mogla (nemam pojma, kako je sad). Stvarno me zanima, kako stoje stvari po tom pitanju, jer kako ja vidim (a ne vidim realnu sliku i toga sam svjestan), ta elektrifikacija je došla do velikog problema, koji se neće moći riješit skoro a ni jeftino.

@ accom, po meni od početka liči na prodaju magle, uostalom kao i kovid i CO2.

accom kaže:



kako danas ima vise od 4 e-automobila u Ljubljani znaci li to da su ti kablovi zamjenjeni ili?

(suze smijeha!)

Nemoj isključivati kontekst. Normalno, da se mreža nadgradjuje, ali pitanja 1. koliko to košta (i ko to plaća), 2. brzina odnosno plan/realizacija odnosno datum realizacije plana - ostaju. I koliko je meni poznato, još nemamo odgovora.

Možda malo van konteksta - frend ima fotovoltaiku na krovu i nekim čudom je uspio dobit dozvolu za snagu, koja mu puni e-auto svakog dana, i još uvijek potroši manje struje nego je proizvede na krovu (prosječno preko cijele godine). Ali njegov slučaj je još uvijek rijetkost...

Problem infrastrukture EE sustava je sličan kao i problem vodoopskrbe i odvodnje u primorju.
Pohlepa za profitom u drugi plan stavila je kanalizaciju i vodovodne cijevi i sada neka mjesta imaju ogroman problem jer lokalna samouprava dok je ubirala, nije radila infrastrukturu.

jura22 kaže:


Pazi dokle smo došli da se ti pozivaš na neki napis iz Jutarnjeg lista...

Znaš kako se ono kaže - vijest iznad svega, pa makar i istinita...

accom kaže:


Oprosti mi, tvoje misli i pitanja su zbrkana, barem se meni tako čine pa zapravo i nisam siguran što točno pitaš, odnosno što te brine?

I u Hrvatskoj ljudi koji rade kod operatora distribucijskog sustava (HEP ODS) već 20 godina tvrde kako je koncept distribuirane proizvodnje (malih fotonaponskih i svih drugih elektrana na distribucijskoj razini, dakle 0,4 i 10/20 kV) i električnih automobila nemoguć, nedostižan, nezivediv, itd. Tvrde to već 20 godina jer će i dalje radije potrošiti 1000 jedinica vlastite energije i vremena da se bore protiv toga da rade što im je posao, nego da potroše 10 jedinica da rade to što im je posao, a to je - da razvijaju mrežu.

Kako je napisao @marioart, evo, to je bilo prije 10 godina. Danas je situacija očito otišla puno dalje (sasvim sigurno možemo reći - stostruko - jer danas u Ljubljani sigurno ima 400 električnih automobila, ako ne i više) u smjeru toga što je čovjek tvrdio da je nemoguće, neizvedivo, skupo, nedostižno itd. a gle - Ljubljana nije doživjela elektroenergetski kolaps. Pa kako to, majku mu?

Kad god je neka općenito društvena tema (a ne nužno samo neka tehnička, kao što je ova) u fokusu javnosti, uvijek svatko, ali *SVATKO* ima mišljenje o tome (baš kao što svatko ima svoj šupak, kako reče Prljavi Harry u filmu Dead Pool ) pa tako i tuceti likova koji čeznu za pažnjom javnosti koriste priliku i iznose razne kataklizmičke, da ne kažem - apokaliptičke scenarije jer su takvi - uvijek najpopularniji.

Kako god bilo, da ne pričam o Ljubljani, mogu ti reći da je u Hrvatskoj problem operatora distribucijskog sustava u tome što zadnjih 30+ godina nije napravljen niti ozbiljan plan, niti je uloženo ozbiljnih resursa u razvoj sustava za upravljanje mrežom. I sad su u panici jer, prema javno iznesenoj informaciji koju svi koji smo u ovoj struci i poslu imamo od prije nekoliko godina, s vrlo relevantnog stručnog skupa, od vrlo relevantne osobe, manje od 2 (DVA!) posto trafostanica na distribucijskoj razini (10 i 20 kV) ima daljinska mjerenja i nadzor (a kamoli neka upravljanja ili sustavi za automatsko upravljanje teretom i proizvodnjom iz fotonaponskih elektrana). I to je glavni problem. Problem nedostatnog kapaciteta mreže u hrvatskim gradovima i nije toliko izražen koliko bi razni kataklizmičari voljeli jer su značajni segmenti mreže građeni u vrijeme kad su postojali značajni industrijski potrošači kojih danas, zaslugom "poštene" privatizacije i mudre gospodarske politike "odgovornih" vlasti - više nema. Također, kapaciteti mreža javne rasvjete, osobito u srednjim i većim gradovima su 7 do 10 puta veći nego što je danas, prijelazom na LED rasvjetu, potrebno pa se i to (stupovi javne rasvjete) već neko vrijeme koristi za ugradnju sporih punjača na ulicama. Jer, realno, brzi punjači su potrebni na visokoprotočnim prometnim pravcima (za punjenje električnih auta koji su na duljem putu). Na odredištima je 11 kW spori punjač dostatan. BTW, tek najskuplji elektromobili (tipa velikih Audija, BMWa, Volvoa i sl.) koriste spore punjače veće snage od 11 kW, najveći dio električnih auta u prometu danas niti ne mogu prihvatiti snagu sporog punjača veću od 11 kW (što nije neka užasno nedostižna snaga za mrežu, čak i kad je pomnožiš sa 100).

I tak... Cijela stvar se razvija istodobnim sustavnim pristupom i razvojem u puno smjerova, što onda ima sinergijski efekt. Ali jbg. Petparačkim piskaralima to nije zanimljivo. Senzacionalistički click-baitovi su zanimljiviji.

Još na kraju, to što kažeš da je tvoj prijatelj "nekim čudom" dobio papire za FNE na krovu... ne znam što bih ti rekao. Samo mi smo odradili takvih projekata po kojima su investitor izgradili takve elektrane... ono... tucete. A mi smo mali projektantski ured, ima nas četvoro i ne bavimo se samo time. Činjenica je da je u nekim dijelovima Hrvatske HEP ODS jako (i namjerno) spor sa svojim dijelom posla, ali svejedno to nije u domeni nekog "čuda".

Koga zanima, umjesto clickbait senzacionalizma preporučam poslušajte (ili makar pročitajte) što na tu temu kaže stručnjakinja koja se temom energetske tranzicije bavi na najozbiljnijoj mogućoj globalnoj razini.

magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/hrvat...-elektricna-10720402

Također, ponavljam link za one koje, umjesto c&p clickbaitova zanima stvarno iskustvo korisnika koji svakodnevno koristi elektromobil, i to ne za gradsku vožnju,

www.linkedin.com/posts/dkarolj_first-yea...tm_medium=member_ios

Sve same teorije.
Ljudi nisu ovce, ali im treba vremena da shvate.
Počeli su dolaziti k sebi da im "zeleni" prodaju muda pod bubrege.
Jedini zajednički nazivnik je profit.
EV niti su jeftini, niti manje troše, niti su "zeleni".

I naravno, papir sve trpi.

Slažem s Corradom po pitanju električnih automobila, pa evo, koga zanima

youtu.be/NS2ZjhDyXO0?t=670

Uglavnom, s ovom brzinom punjenja teško ćemo se prebaciti na električne automobile. Zamislimo da se pola prometa s A1 vozi na struju, u redu do Lučkog bi stajali oni koji na Bosiljevom žele napunit svoje vozilo. Dobro hajd, u Draganiću.

U ovakvom obliku, električni četverokotač je tu eventualno kao drugi, uz postojećeg na fosilna goriva; i to samo ako imaš pristup svojoj punionici (živiš u kući). Razvojem gradova, takvih je sve manje.

jura22 kaže:


Koje teorije? Te tvoje tlapnje su teorije. Evo ti na linku, čovjek koji je opisao sva svoja praktična iskustva korištenja električnog auta. 100% praksa. Pročitaj.

kupus kaže:


Dok dođemo dotle da se pola prometa vozi na struju, kapaciteti punjenja će biti barem proporcionalno toliko više raspoloživi, naravno. I, osim toga, domet će do tad biti bitno veći nego sad, a već sad npr. Tesla Y stigne od Rijeke do Zagreba i natrag bez punjenja. Tako da ti je pogrešna pretpostavka kako će svih tih pola električnih auta na A1 poželjeti puniti baš na Bosiljevu (zašto baš tamo? gdje uopće baš tamo? pretpostavljam da si mislio na Vukovu Goricu? ).

Reci, koliko si mogao napraviti kilometara s jednim tankom goriva 1980-ih godina? A koliko 1950-ih? A 1920-ih?

Ali iz nekog razloga smatraš da će električni auti za 30 ili 50 godina biti isti kao ovi danas? Zašto?

Spreman si istovariti 50.000€ za Teslu Y, ti koji si zagovornik polovnih auta?
ili budeš kupio polovnu i mijenjo baterije?
Služiš se demagogijom. -> što je bilo i što će biti!

Za 30 godina ću biti starac i vjerojatno kao niti ti neću voziti ništa, a za 50 budem sigurno pokojni.
1920. ili 1950. nisam bio živ i boli me kita što je onda bilo, isto kao što me boli. kita što će biti 2070.

treba se usredotočiti što je danas, a danas su EV kujac.

smayoo kaže:


Nisam pričao o budućnosti, već o sadašnjosti. Slažem se da će sigurno tehnologija napredovati, i ja joj se veselim. Prvi bi kupio električni naspram benzinca, ako imaju jednaku autonomiju i cijenu, s nekim prihvatljivim intervalom punjenja (15 min).

Danas, u ovakvom obliku, gdje mi je automobil primarno za svrhu što bržeg prometovanja izmedju lokacija, pauza od sat vremena na punionici i nije neka sreća. I to ako si na redu, što na A1 tijekom ljeta i nije baš uvijek. Namjerno sam uzeo A1, ZG-ST mi je neka referentna vrijednost za autonomiju.

jura22 kaže:


Spreman sam ga uzeti na leasing, u firmu. Koji sam ja zagovornik polovnih auta? Pobrkao si me s Davorom ili drlovricem. Ja sam kupovao i polovne, i nove, ovisi o okolnostima, mogućnostima i matematici.

Pogledaj što znači riječ "demagogija", rekao bih da ne razumiješ što znači. Za 30 godina nitko (bez obzira na dob) neće voziti auto, auti će voziti sami (i to čak nema veze s pogonskim energentom). Prije 30 godina je puno manje ljudi (u postotku) doživjelo osamdesetu ili stotu, nego što danas doživi. Nitko od nas nema pojma gdje će biti medicina za 30 ili 50 godina. Isprintani zamjenski organi ili čak direktno izgrađeni novi organi u tijelu nanobotima. Pomisli gdje je bila medicina prije 50 godina pa ekstrapoliraj gdje će biti za 50 godina.

A o tome što je EV danas i kako u praksi funkcionira, pročitaj post koji sam linkao pa onda reci. Ovako - na temelju kojeg iskustva pričaš to što pričaš? Upravo si TI demagog i teoretičar.

kupus kaže:


Ne izmotavaj se, pričao si o budućnosti:



Zar je "pola prometa po A1 na struju" - sadašnjost?



Pa punjenje na brzom punjaču i jest 15 minuta. Štoviše, Tesla supercharger i limitira vrijeme punjenja za jedan auto na 15 minuta. I to je dovoljno za napuniti na 80%, dakle za idućih 400 km.



Kako to misliš "pauza od sat vremena na punionici"? Uopće ne kužiš kako stvari funkcioniraju, stvorio si iskrivljenu sliku i stav na temelju - ničega. Ne postoji punionica na kojoj bi punio sat vremena, a da je to relevantno punjenje. Ako je punionica brza, punjenje je 10-20 minuta, ovisno o veličini baterije. Ako je spora, punjenje je 6-7, pa do 13-14 sati, ovisno opet je li punionica 11 ili 22 kW i kolika je baterija. Spore punionice su destinacijske, a brze su na tranzitnim točkama. O čemu ti zapravo pričaš?

Kakve su točno tvoje putne navike? Koliko puta godišnje (mjesečno, tjedno) radiš putovanje koje je (sveukupno) dulje od 400-500 km dnevno? Ja, na primjer, neke godine jednom, neke možda 2-3 puta. U prosjeku, recimo 2x godišnje.

Putovanje ispod 400 km dnevno (Rijeka - Zagreb i natrag) radim u prosjeku jednom, ili 1,5 put tjedno. Ne treba mi nikakva punionica na putu. Krenem od kuće napunjen ujutro, vratim se doma navečer i do jutra je auto opet pun.

I na tom putu do Zagreba i natrag, stanem jednom. Ne zbog punjenja, nego zbog protezanja, WCa, kave, sendviča... Minimalno 15 minuta. Svaki put. I sad, dok vozim benzinski auto. Zato što mi tako odgovara za moju kičmu.

Idemo redom, da ne multiquoteam.

1) Pričao sam o sadašnjosti, teoretski je i sutra (utorak, srijeda ) moguće da je pola prometala na struju.
2) Pričaš o Teslinom superchargeru
3) Nissan Leaf se puni sat vremena - klik
4) Radim puteve preko 600km par puta godišnje, recimo 3-4.

Nisam mislio ulazit u raspravu, za moje potrebe još uvijek nisu. Nemam ništa protiv EV, ali tehnologija nije ispolirana. Volim sjest u auto bez previše planiranja. I volim imat izbor prilikom kupnje, a ne da sam prisiljen kupit Teslu.