Balastni studiji koji kod nas još uvijek cvatu - posljedica su toga što se nastavne programe studija formira prema kadru kojeg treba uhljebiti, a ne prema stvarnoj potrebi na tržištu rada.
Balans je uvijek negdje na sredini. Američki model je loš na isti način kao što im je loš i zdravstveni sustav. Ali naš je model još lošiji. Ne trebamo se ugledati na amerikance, ima i boljih modela na koje se možemo ugledati. Njemački, finski...

zabac kaže:

To znači da porezni obveznici ne moraju plaćati privatna sveučilišta (o tome smo krenuli raspravljati) pa ih rezultati takvih sveučilišta ne moraju brinuti. To je problem vlasnika i onih koji upisuju takva sveučilišta.

smayoo kaže:

Složio bih se sa ovime. Naravno, problem je naći nekakvu sredinu koja bi pomirila obje krajnosti. Nema jednostavnog rješenja.

drlovric kaže:

A tko bi to trebao učiniti? To je pitanje. Ako država o tome odlučuje posljedice njenih (i dobrih i loših) odluka snosit ćemo svi (kroz poreze). Ako o tome odučuje pojedinac posljedice svog izbora snosi pojedinac. Što učiniti? Npr. bi li ti u trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj zatvorio sve brodograđevne fakultete ili bi ih razvijao?

zabac kaže:

Opet: to je problem tih firmi. Ako ne paze koga zapošljavaju same će snositi posljedice svoje odluke. Da si ti firma bi li pazio koga zapošljavaš ili bi samo gledao ima li diplomu ili ne?

Evo zanimljivog članka Darka Polšeka u kojem bi se mogli potražiti odgovori http://bit.ly/XzM3Hn

mileni kaže:


Tako je, isplativije je dizati kredit sebi i svojoj djeci za kupnju automobila, stana ili skijanje u Austriji.
To su dugorocne investicije sa visokom stopom povrata naspram investiciji u obrazovanje.

BTW, sama investicija u visoko skolovanje tek je jedna u nizu, postoji gomilu medjunarodnih strucnih certifikata unutar raznih profesija koje da bi uopce netko mogao upisati predmijevaju visoki stupanj obrazovanja, nebitno jer taj stupanj stecen na privatnom ili poslovnom sveucilistu (aka CFA, ACCA, CPA i mnogi drugi.). Ti certifikati jamce posao kod vrhunskih poslodavaca. Studij je tek prva stepenica u nizu lifecycle education, nikako ne zadnja.

Besplatno studiranje ne postoji jer niti jedan predavac na fakultetu ne zeli predavati besplatno. Placaju ga porezni obveznici, a vecina nasih fakulteta (i drzavnih kao i privatnih visokih ucilista) uglavnom pune trziste rada, suprotno americkom sustavu koji je najbolji u svijetu, te je san mnogih studenata diljem globusa zavrsiti americka visoka ucilista.

Da, idem odmah sutra dici kredit za skijanje i/ili auto

Ne trpaj sve u isti kos. Nemam ni kune duga, niti sam ikad imao. Ni prema bankama, niti prema bilo kome. Kredit nisam nikad digao, niti sam ikad imao minus na kartici. Kredit za auto nikad ne bih uzeo, eventualno za posao ukoliko mi ikad zatreba. Za sve ostalo - nikad i apsolutno ne. Samim time molim te da me ne trpas u taj kos, posebice zato jer me ne poznajes.

Certifikati i studiranje su dvije razlicite stvari. Imam par certifikata polozenih, neke sam i sam platio, a neke je firma za koju sam radio platila. I to mi nije problem platiti ukoliko smatram da mi taj i taj certifikat treba. Studiranje je pak druga stvar. I malo otvori oci, procitaj o skolstvu opcenito u svijetu, a ne samo kupit fore iz americkih filmova. I ni jedan certifikat ti ne jamci posao. Takvo sto ne postoji. Barem ne u hrv.

Tko je uopce spominjao besplatno studiranje? Najbolje bi bilo da jos uz ovako visoke poreze i sve ostalo placamo i 30 000€ studiranje. Koliko ce ih onda upisati fakultet? Sto se tice kvalitete americkih fakulteta, barem ovih privatnih, u njih ni malo ne sumnjam, niti sam ista rekao protiv kvalitete studiranja na takvim fakultetima, pa samim time ne znam zasto se toga uopce dotices.

P.S.
Americki sustav najbolji na svijetu? Neki konkretan dokaz za to imas? Koliko sam ja slucajno procitao/pogledao, americko skolstvo nije najbolje na svijetu. Finci stvaraju odlican kadar, i to zamisli bez privatnog skolstva. Jednako tako rade i u J.Koreji i drugim zemljama na svijetu.

mileni kaže:


Ne gledam fimove niti americke niti ikakve jer mi se ne da i nemam vremena.
Takodjer isto vrijedi i za tebe, nemoj olako donositi zakljucke prije svega jer me ne poznajes.

Imam i ja certifikate, naravno da ti ne jamce posao ali ti jamce bolju poziciju na natjecaju ako ih imas u odnosu na to da ih nemas barem u mojoj struci.

Krediti nisu uvijek los izbor ako je stopa povrata na ulozeno visa od troska financiranja. Nekada je bolje koristiti ih nego ne koristiti ih.

Sto se tice americkog visokoskolskog sustava, jos uvijek se znacajn broj studenata sirom svijeta upisuje tamo. U jednom od slijedecih postova, postat cu ti rang listu svjetskih sveucilista ako hoces dokaz.

Dakle cija veleucilista dominiraju na listi 2012?

www.topuniversities.com/university-ranki...-university-rankings


Jel dovoljan dokaz?

Evo malo statistika o udjelu EU stanovnistva sa zavrsenim visokim obrazovanjem u ukupnoj populaciji.


http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/drawGraph.do?type=PNG

Izvor: Eurostat

Ne znam zasto je slika tako mala, ali HR je druga po redu sa desne strane sa udjelom ispod EU prosjeka.

Čega bi to trebao biti dokaz? Da je američki školski sustav najbolji? To je isto kao da kažeš da je MS Windows najbolji OS zato što ga najviše ljudi na svijetu koristi. Think again. Da te podsjetim: "Čak i ako sam jedini, to ne znači da sam u krivu." (to je rekao Thomas Mann, čini mi se, kad su ga upozorili da se u tom nekom konkretnom trenutku zatekao jedini u društvu koji se protivio politici Nacionalsocijalističke radničke partije, poznatije kao Die Nazisten).

pero69 kaže:


Broken link. Prikazuje sliku pomoću neke skripte pa ne možeš napraviti copy-paste linka. Skini je pa uploadaj na jabučnjak.

smayoo kaže:


To je rang lista svjetskih sveucilista. Ako hoces, istraziti cu po kojim kriterijima je sastavljena.

Ako je MIT na prvom mjestu, onda je valjda po nekome od kriterija najbolji.
S obzirom da je u TOP 20 najvise americkih sveucilsta, navodi upravo na zakljucak koji si naveo.

smayoo kaže:



evo..

2 najbolja skolstva na svijetu (po rezultatima sa raznih natjecanja itd.) su finsko i juznokorejsko. SAD im ne moze ni prismrditi.

I da ponovim, nitko ne spori kvalitetu jednog MIT-a, dapace, da sam imao srece u zivotu da tamo studiram isti sekund bih otisao. Samo sam protivnik privatizacije skolstva, jer to nista dobroga ne moze donijeti. Studirati ce bogati i oni koji zele i mogu dici dovoljno velik kredit. Pa onda otplacuj taj kredit do kraja zivota. Ne shvacam kako bilo kome to moze biti dobar sustav skolstva ?

Sta je sa onima koji nemaju novaca za to? Stipendije? Koliko ih se prima na taj nacin? 5%? 10%? Sta je sa ostalih xy% koji su bolji i talentiraniji od 70% onih koji si mogu priustiti privatno studiranje a ne mogu dobit stipendiju?

I te liste tko sastavlja? NY Times? Briga mene za nekakvu listu, zelim da moje dijete od prvog osnovne pa do (nadam se) zadnje godine fakulteta ima kvalitetno skolstvo koje financiraju svi preko poreza. Na taj nacin svi imaju gotovo jednake uvjete za (ne)uspjeh. Na americki nacin bogati lako dolaze do jako kvalitetnog obrazovanja, ovi koji nisu te srece da se rode u bogatoj obitelji mogu o tome samo sanjati, jer vec od malih nogu ih se zakida (privatne osnovne/srednje skole, itd.) pa do odrasle dobi.

Hvala, ali ne hvala. Iako ce to ocito i kod nas zazivjeti. Sve je vise privatnih fakulteta, a sve je gora i gora kvaliteta ovih drzavnih. I nitko nista ne poduzima. Na kraju ce rjesenje biti u privatizaciji koja ce nam se predstaviti kao nesto spektakularno. Vec smo to vise puta vidjeli unazad 20 godina. I svaki put smo i vise no odlicno prosli

Uglavnom se slažem, osim s tim da svi imaju (gotovo) jednake uvjete za uspjeh. Nažalost, nemaju, jer ne pružaju sve škole jednako dobar temelj. Državna matura je dobar korak u tom smjeru, ali samo pod uvjetom da se učini idući korak - a to je da se indolentnu većinu osnovno- i srednjoškolskih nastavnika pritjera svrsi kad im se dokaže da rade loš posao. A to im se dokazuje tako da njihovi klinci imaju npr. prosjek iz njihovog predmeta 3,92, a tim istim klincima iz tog istog predmeta prosjek na državnoj maturi ispada 1,92. I, naravno, da se, kad se to uhoda, uvede i državna matura za osnovnoškolce (jer je totalna erozija kriterija ocjenjivanja u osnovnim školama pravi početak erozije koja slijedi u srednjim školama i na fakultetima).

Uglavnom se ne slazem

Rang lista sveucilista je sastavljena po jasnim unaprijed definiranim kriterijima i ne sastavlja je NYT, ali nema veze...

Model svima dostupnog studija financiranim novcem poreznih obveznika, medju inime rezultirao je konstantnim dugogodisnjim padom RH na ljestvici globalne konkurentnosti. Kriteriji za konkurentnost jesu znanje, inovativnost, proizvodnost i drugi koji se mogu izravno povezati sa kvalitetom visokog skolstva.

Opcenito, mnogim ljudima je sasvim normalno uci u dugogodisnji kredit za kupnju automobila, skijanje, ljetovanje i sl, no nije im uobicajeno podici kredit za studij koji bi, ukoliko ga zavrse trebao rezultirati daleko vecim korisnostima za njih same kao i za drustvo u cjelini. Po meni je to iskrivljena ljestvica prioriteta.

@pero69

>>Model svima dostupnog studija financiranim novcem poreznih obveznika, medju inime rezultirao je konstantnim dugogodisnjim padom RH na ljestvici globalne konkurentnosti. Kriteriji za konkurentnost jesu znanje, inovativnost, proizvodnost i drugi koji se mogu izravno povezati sa kvalitetom visokog skolstva.

Da, u hrv je to istina. No kod nas je sve u rasulu, pa i sama famozna privatizacija drzavnih poduzeca. Po cemu bi drugacije bilo sa skolstvom?
Umjesto da gledas na nasu banana republiku, pogledaj skandinavske drzave i neke ovdje vec spomenute, pa ces vidjeti i totalno drugacije rezultate

>>Opcenito, mnogim ljudima je sasvim normalno uci u dugogodisnji kredit za kupnju automobila, skijanje, ljetovanje i sl, no nije im uobicajeno podici kredit za studij koji bi, ukoliko ga zavrse trebao rezultirati daleko vecim korisnostima za njih same kao i za drustvo u cjelini. Po meni je to iskrivljena ljestvica prioriteta.

Istina, to je mnogim ljudima normalno. No evo recimo meni nije. Ne zelim dizati kredit da bih isao na ljetovanje, niti da bih vozio neko bolje auto. Kupujem i trosim po svojim mogucnostima. I slazem se da je to iskrivljena ljestvica prioriteta. No to nije samo u hrv. Tako je opcenito gdje je god vladavina potrosackog drustva koje je i poteklo iz USA. Pa oni su najzaduzeniji, mi smo male bebe za njih (gledajuci u postocima, ne same cifre). Zar danas nije udarna vijest revizija njihovog proracuna i kresanje istoga bas radi ogromnog duga? A gradjani USA-a su zaduzeniji nego ikad. Cak imas i dokumentarac o ekipi koja je zavrsila studij uz pomoc kredita pa isti ne mogu nikako vratiti, jer eto nema posla za njih.

No da te pitam, sta bi ti radije:
a) Drzavni sustav skolovanja kao sto je recimo u Finskoj. Dakle odlicne skole od prvog osnovne pa sve do fakulteta. I jednake sanse za sve.
b) Privatne skole kao u SAD-u, takodjer odlicne, no jako, jako skupe.

Mislim da je odgovor poprilicno jednostavan
Nitko ne tvrdi da je ovo nase bolje od SAD-a. Dapace, u nas je rasulo. Znam to i iz osobnih iskustava.

@smayoo
Zato sam i napisao 'gotovo jednake uvjete'. Jednaki za sve ne mogu nikako biti. To je utopija. Sve da svima predavaju isti nastavnici/profesori i da su za sve apsolutno isti kriteriji, opet ne moze biti jednako. Dok netko ima sredjenu situaciju doma, odlicne roditelje i sve savrseno, netko drugi ima totalno suprotnu situaciju. I naravno da ukoliko su istih intelektualnih sposobnosti prednost ima ovaj sa sredjenom situacijom.

No moze se postici koliko-toliko jednake uvjete. I tome treba teziti. No da skolstvo u hrv treba od samog korijena na temeljito 'lijecenje' znas i bolje od mene. Nisu problem samo fakulteti, da su samo oni problem mi bi imali srece. Problemi krecu jos od prvog osnovne pa tokom cijelog skolstva. A najveci problem od svih je sto to nitko ne zeli rijesiti, i sto to ocito rijetko koga zanima. Najbolje je vidjeti kampanje stranaka prije izbora. Skolstvo nije medju primarnim stvarima, ma cak ni sekundarnim. A redovito za ministre te oblasti dobijemo obicne klaune.

Znam ja iz vlastitog iskustva. Krajem sedamdesetih sam išao na fakultet za vanjsku trgovinu , koji je u to vrijeme slovio za jednog od boljih u svijetu. Školstvo onda i danas uopće nije za usporedbu, gledajući na organiziranost , plaćanje i edukaciju. Ovo danas je čisto šarenilo, uostalom adekvatno trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji.

No da te pitam, sta bi ti radije:




Price o uspjesnosti skandinavskog modela cesto slusam. Nekako ne nalazim da je model primijenjiv kako na nase krajeve tako i na mnoge druge zemlje koje ga takodjer nisu uvele.
Znam da su porezi u skandinavskim zemljama medju najvisima u svijetu, no ocito se njihovi gradjani radi toga ne bune.
Na bilo koju naznaku kurupcije, reagiraju promptno, a politicari daju ostavke. Mnogo toga nedostizno za nase krajeve.


b) Privatne skole kao u SAD-u, takodjer odlicne, no jako, jako skupe.

Znanje je jedan od najvrednijih resursa i nikako nije i ne moze biti besplatno. To je jedna velika zabluda.

Osobno mislim da je otišlo sve u krivom smjeru. Danas je većina toga bazirzna na laži i prevari, žeđom za profitom. U mojoj mladosti je bilo više ljudskosti, a socijalizam , kao u zlatno doba, nikad više. Otuđili smo se od prirode, želimo biti bogovi, kreirati po svom egoizmu i pohlepi. Što je više paragrafa to je zamršenije, a često puta i u kontradikciji.
Sad čekam svoj mir. Sreća da sam na zalasku, te nemam nekih prohtjeva. Umrla je pravna država, a na ovaj cirkus nemamo utjecaja, realnog. Glas naroda više nije bitan, niti se sluša. I da školski sistem , državni je pošteniji, a iskreno, za Finsku niti neznam kakav ima sistem. Žao mi je, ali tako vidim stvari.

pero69 kaže:


Zemlje koje ga nisu uvele uglavnom to nisu učinile pod utjecajem interesnih skupina koje to ne žele.



A porezi u Hrvatskoj su odmah za skandinavskim, uspoređujući zemlje EU (i Hrvatsku). Razlika je, naravno, u tome što u Skandinaviji naplate preko 90% razrezanog poreza, a u Hrvatskoj jedno 60-65% od razrezanog, a utajeni bolje da ne spominjemo.



Slažem se da je nedostižno, dokle god ljudi na izborima glasaju za Kurtu i Murtu.



A ovo je jedna vrlo opasna misao. Da su ljudi od pamtivijeka znanje prodavali, umjesto dijelili, pitaj Boga da li bi se ikad makli dalje od pećine. Znanje, za razliku od ostalih resursa, ima tu osobinu da gubi na vrijednosti ako se predaje ljudima koji ga ne znaju povećati. Za znanje, kao sveukupno naslijeđe čovječanstva, bitno je da se predaje onom tko ga zna primiti, oploditi i povećati, a ne onom tko ga može platiti. I još jedna bitna stvar: znanje je resurs koji se predajom ne može potrošiti, ali ga se nepredajom može itekako izgubiti! Mrak europskog srednjeg vijeka je najbolji primjer.

smayoo kaže:




Price o uspjesnosti skandinavskog modela cesto slusam. Nekako ne nalazim da je model primijenjiv kako na nase krajeve tako i na mnoge druge zemlje koje ga takodjer nisu uvele.[/quote]



To su teorije zavjere koje prije svega treba dokazati inace se svode na puko laprdanje, NHF.







Od kuda ti taj podatak da je udjel poreza u % GDP u HR po visini odmah iza Skandinavije? To nije tocan podatak. Provjeri statistike.



Ocito je onda problem u ljudima.



[/quote]

Ajde ti onda meni podjeli svoju imovinu pocevsi od Mac-a, automobila pa nadalje. Sva ta imovina ima karakteristiku da ionako sa vremenom gubi na vrijednosti pa zasto ne bi bila dostupna svima pocevsi od mene, a trenutno nemam para da je kupim jer stedim za ljetovanje. Sve je to nase.

Naravno, pri tom si namjerno izvrnuo ono što sam napisao, jer nemaš odgovor na taj argument. To se zove eristika, ali ne dozvoljavam da ti prođe. Nisam rekao da znanje s vremenom gubi na vrijednosti, nego da gubi na vrijednosti ako se predaje ljudima koji ga ne znaju povećati. A vješto si zanemario to što se znanje predajom ne može potrošiti, ali ga se nepredajom može itekako izgubiti. Tu nema baš nikakve paralele s materijalnim dobrima.

Što se tiče poreza, naravno da nije HR odmah iza skandinavskih zemalja po udjelu poreza u GDP, nego po stopama poreza.

smayoo kaže:


Da, cudno da onda sve vodece kompanije cuvaju svoj know-how kao zmija noge, imaju ugovore sa zaposlenicima u kojima stoji da je steceno znanje vlasnistvo tvrtke cak i nakon prestanka radnog odnosa.
Znanje je nematerijalna imovina iz kojega na koncu nastaje i materijalna imovina i ono je vrijedan resurs koji nije besplatan.
Sva imovina koju posjedujemo ti, ja i bilo tko drugi nastala je iz necijeg znanja i ono sigurno nije bilo besplatno, a sto se u konacnici odrazava u cijeni proizvoda.
To su zablude proslog sistema. Vodi samo u neefikasnost.


[/quote] se tiče poreza, naravno da nije HR odmah iza skandinavskih zemalja po udjelu poreza u GDP, nego po stopama poreza. [/quote]

Smayoo, kolika je ponderirana stopa poreza u HR, kolika u skandinavskim zemljama, a kolika npr. u Njemackoj ili Austriji?
Nemoj gledati samo PDV, to je jedan indirektni porez koji se prevaljuje sve do zadnjega u nizu a to je potrosac.
Po visini PDV-a jesmo u vrhu, no moze se reci da smo napredni jer eto i svi ostali ga dizu, a mi ga medju prvima podigli.

Problem poreza u HR nije u visini stopa vec u neucinkovitosti, nedosljednosti i neelasticnosti raznih poreznih oblika. Porezi se uvode ad hoc tek da krpaju proracunske rupe, a niti se ne mogu koristiti kao efikasno sredstvo fiskalne politike jer nema dugorocne strategije razvoja drzave. Budget se sastavlja na kulama od karata pa svake godine imamo po dva rebalansa.
Kada bi postojala strategija koja bi dugorocna donosila korist raznim drustvenim skupinama, porezni teret bi bio sasvim podnosljiv vecini kao sto jest u zemljama koje imaju vise porezne stope od nasih.

Ovako uvodeci poreze od danas do sutra iskljucivo kao sredsvo krpanja proracunskih rupa (u koje spada i "besplatno" obrazovanje za sve ,a bez ikakve strateske odluke iza toga vec se tu skupljaju tek politicki bodovi) stvara se slika jedne zemlje koju na investicjskoj karti, ne samo Europe, nego i svijeta bolje zaobici u sirem luku. Gubitnici su i gradjani (nezaposlenost, pad kupovne moci) i drzava (jer se konstantno smanjuje porezna baza, a dizanje poreznih stopa vise ne daje nikakve rezultate).

Što se poreza tiče, slažem se. Nisam kanio tvrditi da je porezni prihod Hrvatske ikakav relevantan za ovu priču. Samo sam se osvrnuo na činjenicu da trpimo gotovo najveće porezne stope u u Europi (ne samo PDV, nego i poreze na prihod).

Što se tiče besplatnog znanja - opet izvrćeš. Nismo pričali o firmama i know-howu firme (iako se i tu sve rjeđe i sve manje radi o stvarnom know-how, a sve više o neetičnim metodama blokiranja opcija klijenta da se obrati drugom ponuditelju jednom kad nešto kupi od jednog), nego o sustavu školovanja i prenošenju znanja u kontekstu školovanja. Kakve to veze ima s know-howom firme? Po toj argumentaciji, sve bi škole odavno bile zatvorene jer su firme najsigurnije kad nitko drugi ništa ne zna osim onih koje su oni sami naučili svemu što treba (i vezali ga ugovorno da ne smije dati otkaz cijeli život). A to, jasno, nije tako i niti jednoj firmi ne pada na pamet zapošljavati čovjeka koji je u svojoj struci toliko neuk da bi ga oni najprije trebali godinama školovati.

Govorimo, dakle o ustanovama u kojima se školuje, tj. u kojima se prenosi znanje. Svaki čovjek koji se ikad ozbiljno, savjesno i motivirano bavio prenošenjem znanja (tj. poučavanjem) može posvjedočiti da je najveća nagrada za taj posao - receptivan i motiviran auditorij, to jest - pozitivan rezultat - to da učenici/studenti na kraju shvate, usvoje znanje i znaju ga primijeniti te da su u tom procesu bili angažirani, zahtjevni, kritični i - znatiželjni. To je najveća nagrada. Jao onima koji taj posao rade za novac. Iskreno ih žalim, sve.

No, evo, sad kad znam kakav je tvoj stav, idući put kad zatražiš savjet ovdje na Jabučnjaku, umjesto da ti odmah pomognem, najprije ću ti izraditi ponudu za prenošenje znanja pa ona, kad uplatiš lovu na žiro, dobiješ pomoć. Može?

Savjet ne trazim niti bih ga dao.

Cool. Dakle, kad imaš neki problem (s Macom ili iPhoneu, npr.), ne samo da ne pitaš za pomoć ovdje na Jabučnjaku, nego se ne služiš ni Googleom da pronađeš da li je već netko drugi imao isti problem i kako ga je riješio? Jer, gle, to je (ajoj!) - besplatno znanje (a to je zabluda koja vodi u neefikasnost). Zato ti radije nosiš Mac/iPhone u servis i njima plaćaš da ti problem riješe (čak i ako se radi samo o tome da ga treba resetirati ili tako nešto), ili pak to rješavaš potpuno sam, koristeći isključivo help i man pages, zar ne?

smayoo kaže:


To je po sistemu ja tebi ti meni, nesto kao P2P....nekada nekome pomognem, nekada netko meni. To nema veze sa specijalistickim obrazovanjem kojega placaju porezni obveznici, a u konacnici pojedinca koji je na taj nacin steko obrazovanje prema tim poreznim obveznicima nista ne obvezuje. Moze cak otici raditi u drugu drzavu koristeci znanje koje je stekao, zaradjivati dobro, a puniti proracun te druge drzave.
Postenije bi bilo da je znanje koje mu nosi zaradu sam financirao.
Izuzetak su iznadprosjecni, a neimucni mladji ljudi, takve treba prepoznati i financirati kroz stipendije, ali i tada sa jasno razradjenim planom njihovih buducih obaveza. . Sto je netko ranije rekao, to cak i Ameri rade.