saturacija, laički rečeno, radi ovako: uzmimo RGB vrijednosti od 0 do 255 (intenzitet svijetljenja jednog od ta 3 pixela).

000 (red) 000 (green) 255 (blue) dat će plavu boju. jako "zasićenu" plavu boju. najplaviju plavu boju na svijetu

međutim, ako imamo slijedeću situaciju:

128 (red) 128 (green) 255 (blue), ta plava više neće biti toliko plava, ne toliko intenzivna, već će biti svjetlija i ispranija.

pogađaš:

255 (red) 255 (green) 255 (blue) će prikazati bijelu boju.

situacija 255 (r) 255 (g) 000 (b) će dati jarku žutu boju. podizanjem plave, ta će žuta postajati svjetlija i ići prema bijeloj.

elem, to onako... po zemljački objašnjeno!

hvala no rekoh "ne saturacija" vec hue ... no na to je vec odgovoreno kako sam kasnije vidio ponovno citajuci smayin post
tnx svima

Saturacija, u ovoj priči, ne postoji sama za sebe. Ona je dio HSB (Hue-Saturation-Brightness) "color modela". RGB je drugi "color model". Pojednostavljeno, oba su samo različiti načini za definirati isti podatak (boju). I moguće je jednog prevesti u drugog - ali za to su potrebne sve 3 komponente pojedinog modela.

ecvis17 je napisao:


Dakle, u našem normalnom dekadskom sustavu imamo deset znamenki, tako da jednom brojkom prikazujemo deset vrijednosti (nula do devet). Kad želimo dalje, dodajemo još jednu brojku s lijeva i ta brojka se množi s deset (jer smo u dekadskom sustavu), pa se iduća množi sa sto (deset na kvadrat) pa iduća s tisuću (deset na treću), itd. Dakle:

0 = nula
1 = jedan
...
9 = devet

10 = jedan puta deset plus nula = deset
...
19 = jedan puta deset plus devet = devetnaest
...
99 = devet puta deset plus devet = devedeset devet

100 = jedan puta sto plus nula puta deset plus nula = sto
...

U binarnom sustavu imamo samo dvije znamenke, tako da jednom brojkom prikazujemo samo dvije vrijednosti (nula i jedan). Kad želimo dalje, dodajemo još jednu brojku s lijeva i ta se brojka množi s DVA (jer smo u binarnom sustavu), pa se iduća množi s četiri (dva na kvadrad), pa iduća s osam (dva na treću), pa sa šesnaest, pa s tridesetdva, pa sa šezdesetčetiri, pa sa stodvadeset osam... Dakle:

0 = nula
1 = jedan

(to je isto kao u dekadskom, ali onda dalje...)

10 = jedan puta dva plus nula = dva
11 = jedan puta dva plus jedan = tri

(opet smo potrošili obje raspoložive znamenke pa dodajemo novu brojku s lijeva)

100 = jedan puta četiri plus nula puta dva plus nula = četiri
101 = jedan puta četiti plus nula puta dva plus jedan = pet
110 = jedan puta četiri plus jedan puta dva plus nula = šest
111 = jedan puta četiri plus jedan puta dva plus jedan = sedam

(na isti način dalje, četvrta brojka se množi s osam)

1000 = osam
1001 = devet
1010 = deset
1011 = jedanaest
1100 = dvanaest
1101 = trinaest
1110 = četrnaest
1111 = petnaest

(naravno, može i dalje, peta brojka se množi sa šesnaest, ali tu ćemo stati)

Nule s lijeva uvijek možemo dopisivati, kao i u dekadstkom sustavu, bez učinka na vrijednost. Pa, da ponovimo:

binarno dekadski
0000 0
0001 1
0010 2
0011 3
0100 4
0101 5
0110 6
0111 7
1000 8
1001 9
1010 10
1011 11
1100 12
1101 13
1110 14
1111 15

Kako smo rekli, heksadekadski sustav ima 16 znamenaka (0 do F, vrijednosti od nula do petnaest) pa je to baš zgodno jer se četiri bita binarnog zapisa točno poklapa s jednom heksadekadskom znamenkom.

Tako da se s dvije hex brojke točno prikazuju sve moguće vrijednosti jednog bajta (8 bita), četiri hex projke odgovaraju dva bajta (16 bita), šest ih odgovara tri bajta (24 bita), osam ih odgovara četiri bajta (32 bita), itd.

ecvis17 je napisao:


Pozz, ne zelim ulaziti u to kako racunalo tehnicki napada pixel informacijama, jer ne znam o tome, ali zamisli da operativni sistem stvara koordinatnu mre
žu na monitoru i da je svaki kvadrati
ć te koordinatne mre
že jedan pixel.

Svaki taj piksel mo
že biti prikazan sa jednim bitom, znač
i akromatski prikaz ili crno ili bijelo.
Mož
e biti prikazan sa 8 bitova
to znač
i 256 boja, siva skala (256 nadolje je index).
I mo
že biti prikazan sa 24 bita
to znač
i da jedan piksel moz
e prikazati oko 16 000 000 boja.
Puno vis
e nego s
to ljudsko oko mož
e percipirati.

Evo ti graf. prikaz 24 bita po pikselu ili slikovnom elementu
Za osambitni izbriš
i dvije boje (ili zamisli da su na 0), a za jednobitni mo
že biti samo ili 0 ili 1.

Hvala svima ... ovaj si thread bookmarkiram onak za podsjetnik

Što se tiče najosnovnijeg rada računala osnovno štivo bi bio Turingov stroj (puno kraće ali hrvatski)

Što se tiče boje relativno je jednostavno i već objašnjeno:
11111111 = FF = 255 - najjači intenzitet jedne komponente (u 8 bita)
01111111 = 7F = 127 - pola intenziteta jedne komponente
00000000 = 0 = 0 - nema struje

pixel je osnovna jedinica prikaza ali nije binaran (u smislu stanja) nego analogan (kod CRT) ili 8-10 bitan (kod LCD).

I još niste čovjeku objasnili kako da broji do 1023 na prste.

GANDALf je napisao:

A zašto ne bi bio jednobitan ako prikazuje crno ili bijelo ?!?
Onoliko je bitan koliko mu je to potrebno za prikazati sliku.

Upravo je binaran u smislu stanja, ali nije binaran konstrukcijski

Turingov stroj definitivno nije osnovno štivo po pitanju osnovnog rada računala. Moju su suprugu na PMF-u 2 godine maltretirali s tom apstrakcijom, objasnili su joj kako može matematički dokazati konvergenciju algoritma (što god to značilo), ali nisu ih nikad naučili kako radi pravo računalo te je ona danas profesorica matematike i informatike, a da blage veze ne bi imala o tome kako računalo zapravo radi, da je to ovisilo o studiju koji je završila.

S druge strane ja u svom svôm školovanju (matematičko-informatička srednja škola i 9 semestara studija elektrotehnike) nikad ne bi čuo ništa o Turingovom stroju da nisam hodao sa studenticom matematike s PMF-a, ali usprkos tome prilično dobro razumijem kako radi računalo (štoviše, uspješno sam od nule napravio i nekoliko komada hardvera skupa s pripadajućim firmwareom).

Tako da, hm...

Frankie je napisao:


Nije binaran jer može prikazati (i prikazuje) određeni raspon. Bez obzira što u nekom trenutku koristi samo krajnje vrijednosti.

Da razgovaramo prije 20 godina mogli bi raspravljati o herculesu ili naranđastim i zelenim monitorima terminala...

edit: na jabučnjaku smo a ne sjetih se svih kompaktnih macova do Color Classica. Sram me bilo.

Smayoo tko ti radi wafere?

GANDALf je napisao:


Možeš li mi ovo malo pojasniti GANDALf?
Thnx.

Nešto je binarno kada ima samo dva stanja. Jedan pixel kod današnjih LCD monitora se sastoji od 3 subpixela (R/G/B ) i svaki od njih može imati vrijednost od 0 do 255 (8 bita) ili 1023 (10 bita), ovisno o tipu matrice.

Binarnim bi mogli nazvati stare c/b monitore (ne grayscale) kod kojih nije bilo mijenjanja snage snopa elektrona već samo uključeno/isključeno. Tamo gdje top pogađa fosfor tamo imamo bijelu (naranđastu, zelenu) a ostala mjesta su crna. Mislim da bi tu mogli staviti i vektorske monitore.

GANDALf je napisao:


Gospodine GANDALf
Hvala na odgovoru međutim, nisam siguran bi li se se složio s Vama.

Nešto je binarno kad ima samo dva stanja, ali samo po jednom bitu, koji i može imati samo dva stanja, 0 ili 1. Zato i ima binarnu bazu 2.

Rekli smo da, osambitna slika sadrži 256 informacija jer svaki binarni broj ima bazu 2 (što je logično s obzirom na dva stanja koja može imati).
Znači, 2 na osmu jednako je 256.

Osambitna slika x 3 ( RGB ) kanala jednako je 2 na 24, a to je približno 16,7 milijunaaaa bojaaaa.

Znači da taj minijaturni pikselić može prikazati oko 16,7 milijuna kombinacija, koje mi nazivamo boje, a koje mogu bti kromatske (u boji) i akromatske (crna ili bijela i grayscale), a što znači da ne prikazuju samo stari monitori b&w.
Što ako gledamo na monitoru neku crno bijelu sliku???! Prikaz te slike je u tom slučaju reduciran na akromatski.

Što se tiče razlike u načinu prikaza između LCD i CRT monitora, mislim da to mogu oba prikazati bez problema.

Prvi put čujem za pojam subpixel, jer ne radim više s grafikom i prestao sam se educirati u struci

Srdačan pozdrav

Hvala gospodine Frankie, složiti ću se da se ne slažemo.

Problem je što ne razlikujete ono što se prikazuje (sadržaj ili informacija) i ono na čemu se prikazuje (medij).
Iako sadržaj može biti ograničen medijem, mislim da ne važi suprotno.
Npr. ako je monitor (medij) monokromatski, slika prikazana na njemu (sadržaj) će također biti monokromatska, iako je možda akromatska ili kromatska. Ali ako je slika monokromatska, monitor i dalje može prikazati cijeli svoj gamut boja.

Dakle, nije reduciran prikaz nego slika koju prikazujemo. Slobodno u susjednom prozoru vaše akromatske slike ovorite neki full color tiff i vidjet ćete da vaš monitor nije odjednom postao akromatski.

GANDALf je napisao:


GANDALf;)
Divan si ti tip:)
Simpa si mi, jer si apstraktan u nečem što je meni sasvim jasno:)

Onome tko kaže da je RGB LCD monitor crno/bijeli kad prikazuje crno bijelu sliku definitivno nešto nije jasno.

GANDALf je napisao:


Nisam ja napisao da je monitor crno bijeli, već prikaz koji gledamo, ako je crno bijeli.

Zaslon, bio on crt ili lcd, radi na principu aditivne izgradnje ili sinteze.
Ako zamiješamo RGB i ako su sve te tri boje u punom intezitetu (gledajući njihove psihofizičke karakeristike; ton, zasićenje i svijetlinu) dobit če mo bijelu boju, a to bi binarno izgledalo ovako:
11111111 11111111 11111111
Crna boja:
00000000 00000000 00000000

Sve kombinacije između prikazuju kromatski spektar i mogu prikazati akromatsku sivu skalu.

Pretvaraju se u heksadecimalni oblik.

Frankie je napisao:


Napisao si:



Nemam pojma što je "prikaz koji gledamo" ali ja gledam LCD monitor. I on nije crno bijeli ma što prikazivao. Napisao sam da se radi o pixelu na monitoru. Vratiti se na medij i informaciju i pročitati s razumijevanjem.

Pojašnjavanje binarnog sustava nekom tko je '85. pisao pacmana za orla nema baš smisla, ali i to smo prošli par postova gore pa ne znam čemu ponavljanje.

EOT za mene

p.s. Riba jel se može izbrisati account na jabučnjaku?

GANDALf:
Prikaz koji gledamo, mislio sam na "stanje" na pikselima (velikoj grupi pixela) koji trenutno i eventualno u nekooj određenoj situaciji prikazuju b&w.

Ok Riba, ako GANDALf briše profil, brišite i moj.
NIje mi namjera bila nikog vrijeđati, niti sam to učinio, nego smo samo raspravljali.

Ja jako cjenim to što ste Vi radili 85-te.

Nisam po struci informatičar, ali mi je tema diplomskog rada bila vezana dobrim djelom baš za prikaz boja na zaslonu (monitoru), pa sam to morao malo dublje proučiti.

Pozdrav.