Naiđoh na ovaj zanimljiv članak, pa reko - podijelit ću s vama.

www.iflscience.com/technology/solar-road...power-entire-country

Šta vam se čini - koliko je ovo realno? Hoće li naftni lobi ovo "ubit" ili ipak ima šanse?

Koje mane vi vidite a da nisu spomenute u članku?

Meni se čini da bi te ploče bile jako bučne u urbanim sredinama (izbočine mi se čine previše - izbočene ) ali bi bile idealne za recimo naše autoceste jer na njima skoro pa da i nema prometa haha

p.s. Nikako se naviknut da trebam odabrat u koji forum postam!! Prije je bilo automatski, iz kojeg podforuma odabereš "Pokreni temu..." tu ga i smjesti. Dakle >> Razno

Bilo je i prijedloga da se u podlogu ugrađuju i kristali koji imaju piezoelektrični efekt i da se tako proizvodi struja od prolaska automobila, na aerodromima gdje su opterećenja velika.
Očito je stvar (ne naftnog lobija) u isplativosti.
Sama fotonaponska polja su teško isplativa bez subvencija sustava, otkupa električne energije po povlaštenim cijenama.
Nemojmo zaboraviti famoznih 20-20-20 gdje ćemo 2020. plačati penale ako ne ostvarimo 20% obnovljivih izvora energije i smanjimo 20% emisiju stakleničkih plinova i 20% smanjimo potrošnju energije (energetska učinkovitost).
Ovo bi bio jedan od načina, ali tu bi država morala velika sredstva učožiti (Evropa ne daje lovu šakom i kapom).
Privatni investitori su ti koji bi mogli ostvariti 20% obnovljivih izvora energije da Vlada RH ne koči na svim poljima. Navodno je za ovu godinu kvota ispunjena (fotonaponske elektrane).

Otkup energije iz obnovljivih izvora je, kao i obično, napamet prepisan recept iz Njemačke, uključivo i koeficijenti. Donedavno je za solarke do 10 kW koeficijent bio 3 (za svaki kWh isporučen iz solarke do 10 kW snage HROTE plaća 3x više nego što je cijena kWh za kućanstva). Pri tom nitko nije računao (nepismeni indolentni kreteni zaposleni preko partijsko-rođačke veze) kolika je razlika u prosječnoj insolaciji između Njemačke i Hrvatske. Pa su onda oni kojima je kretenski zakon i pravilnik istovaren u krilo da se s njim bakću uveli besmisleno niske kvote kako bi osigurali da se ta subvencionirana cijena može namiriti iz one predviđene naknade za obnovljive izvore koju svi plaćamo. Onda su došli partijski mafijaši trgovati tim kvotama (jer u HR uđeš u kvotu samom prijavom, a ne dovršetkom energetskog objekta, naravno, kako bi se zadovoljilo temeljno partijsko načelo "ima l' tu mene?" ) i tako ode sve u tri q...

Po klimatskim, a i ekonomskim okolnostima nama bi neusporedivo bolje funkcionirao Talijanski model subvencije, gdje se subvencionira *GRADNJA*, a ne kasnije *PROIZVODNJA*. Dakle, ljudi koji grade elektrane na obnovljive izvore dobiju potporu prilikom gradnje, a kasnije energiju prodaju po tržišnoj cijeni.

A to znači, dugoročno, dobrobit za sve. Cijena energije dugoročno opada, sustav subvencije nije opterećen dugoročno, nego kratkoročno, a proizvođači su i s niskim cijenama otkupa zadovoljni jer sustav nisu u startu puno platili. Plus, što nema potencijalne energetske nestabilnosti uzrokovane glupošću nekog "#%!%” ekonomista koji temeljno ne razumije elektroenergetski sustav. Naime, kod nas svatko isporučuje 100% energije sa solarne elektrane u sustav da bi naplatio maksimum po subvencioniranoj cijeni, a onda vlastitu potrošnju namiruje iz mreže po normalnoj cijeni. To je sve ok dok je takvih proizvođača malo, a što će se dogoditi kad u jednom prosječnom dalmatinskom "mistu" svaki drugi krov bude imao 5-10 kW fotonaponskog panela na krovu? Tko će u tom trenutku stabilizirati tu lokalnu trafostanicu kad ujutro izađe sunce, a od potrošnje ni "p" još jedno 3-4 h dok se ne popale klime?

Jbg... tako vam i treba kad ste me povukli za jezik...

Radio sam, naime, 8g u termoelektrani. Završni rad na poslijediplomskom je bio na temu tržišta energije. Znam ponešto o materiji.

Glavni problem s tim konceptom solarne ceste je - što se električna energija ne može skladištiti. Može u baterije, ali to nije opcija kad govorimo o tim snagama. Dakle, što se proizvede, mora se tog istog časa negdje u mreži i potrošiti. Ako nemaš na što potrošiti tu struju, fotonaponski sustav postaje nestabilan, počne se pregrijavati, požar, eksplozije, sranje...

E, ali to nije cijeli problem. Važnija polovica problema je to što solarna elektrana ne proizvodi struju kad ti treba, nego kad sija sunce.

Dakle, kad imaš desetak kW na vlastitom krovu, npr. kao privatni iznajmljivač u Dalmaciji (ili tu kod nas sjevernije), to je super fora i odlično izbalansirano, i isplatilo bi se bez ikakve subvencije svakome tko uspije razvući sezonu na barem 6 mjeseci. Jer - špicu potrošnje imaš upravo onda kad sunce najjače sija - zato što se tada popale svi klima-uređaji. I to se sve treba proizvesti i potrošiti lokalno, u istoj kući, a samo onaj višak predati u mrežu, ali tako da se po mogućnosti opet potroši na lokalnoj mreži (na istoj trafostanici, dakle bez da treba transformirati s 0,4 na 10 kV, jer postojeće trafostanice nisu prilagođene za tok energije u suprotnom smjeru - prema višem naponskom nivou) - za javnu rasvjetu, za potrebe drugih potrošača (koji nemaju svoje fotonaponske panele) i sl.

E, a što ćeš s tom cestom? To je potencijalno ogromna površina, dakle ogromna snaga i energija koja se proizvodi kad sine sunce. Kud s tim ako nema potrošnje?

Emile, uvjek netko negdje troši. Višak se uvjek može u sustav ugurati. Naš EE sustav i nije loš. Fotonaponske elektrane rade kad najviše treba, preko dana i tada se energija može predavati i van RH, a po noći, kad je struja inaće jeftina, može se uvoziti. Nije to sad otkrivena topla voda. Problem je u našem sustavu. 8% su odredili za energiju iz fotonaponskih elektrana, ostatak su drugi obnovljivi izvori.
I kaže se "Ima'l tute mene!" LOL

Promaklo ti je što sam napisao: trafostanice nisu predviđene za tok energije u suprotnom smjeru (s niže na višu naponsku razinu)! Tako da je veliki problem ako se proizvodi puno energije koja se ne može potrošiti lokalno. Tako da ti ne igra rečenica "uvijek netko negdje troši".
Ulaganje u infrastrukturu (prilagodba trafostanica) za takve uvjete rada košta stotinjak puta više od samih solarki i to je problem s kojim se ni puno bogatiji sustavi od hrvatskog ne nose baš najbolje.

OK, solarna cesta bi se potencijalno mogla dići na neku ozbiljniju snagu (1, 2, 10, 20 MW) i priključiti na srednji ili čak visoki napon, s tim što to opet treba tehnički riješiti (visokonaponski vodovi duž ceste). Koliko ja znam, takva rješenja trenutno ne postoje. Ova ekipa možda i na tome radi.

zabac kaže:


Tih 20/20/20 ti je prosjek na razini EU. To ne znači da svaka zemlja mora postići tu razinu.

Naravno. S obzirom da Danska ima neusporedivo povoljnije klimatske okolnosti, oni će napraviti solarnih i vjetroelektrana i za nas pa mi ne moramo ni jednu. Mi ćemo, u najboljoj maniri hrvatske tradicije, kao što radimo od stoljeća sedmog, sjedit na guzicama, pit pivo i brusiti domoljublje uz nogometne utakmice.

Smayoo, pravi domoljubi tako ne govore. Sumnjiv si ti meni. Gdje si ti bio 91?

Prvo, odmah da se ogradim: ja sam totalni antitalent za struju i sve što ima veze s njom.

E sad, glede ove velike potrošnje koja bi se vraćala u sustav - moraju li solarne ćelije stalno proizvoditi struju? Postoji li on/off?

A ovo '91 - fali mi Campo

Jedini on-off je da ih prekriješ nečim što ne propušta UV+ dio vidljivog spektra.