Interesira me da li se storno računa izdaje se cjelokupnu fakturu pa se posebno izdaje nova faktura za robu koja nije stornirana, ili se izdaje storno faktura samo za stornirane stavke. Pošto to radim u Filemakeru interesira me da li radim dvije odvojene tablice Računi i Storno ili su storno računi dio tablice računa. Interesira me radi označavanja/numeracije računa, da li ih mogu odvojiti i posebno numerirati ili storno računi samo dobivaju slijedeći redni broj nakon izdanog računa.

Vjerujem da ti za dio tih odgovora treba neki iskusan knjigovođa. Meni bi, onako po logici, stornoi išli u posebnu seriju (posebna numeracija), a onda možeš napraviti i u posebnu tablicu pa imaš relaciju između računa i storna. U tom slučaju možeš imati parcijalni storno, čak i više njih po istom računu, samo ne možeš imati na jednom stornu stavke s više računa.

Alternativa jednostavnija za izvedbu, a složenija za uporabu je da isključivo imaš storno 1:1. Dakle, stornira se isključivo kompletan izdani račun. Onda ti ni ne treba posebna tablica za storna, jer storno ima isti broj kao i račun, a u tablici računa samo imaš boolean polje "storno".

Za račune koji su vezani za fiskalne blagajne ili za račun od nekog d.o.o.? Ako je d.o.o., čini mi se kako se stornira cijeli račun, a izda novi, osim ako je već u "proceduri". Trebalo bi Ministarstvo financija upitati i/ili kako smayoo kaže, iskusnog knjigovođu (doduše, takvi lisci sigurno imaju nekoliko načina rješavanja takvih stvari).

Da probaš sa izdavanjem normalnog računa, ali sa negativnim količinama?
To je jeda od načina. Dosta često se primjenjuje.

Ako se radi o fiskaliziranim računima (plaćeni gotovinom, karticom ili čekom), treba napraviti novi račun isti kao "krivi" samo sa količinama u minus. Nakon toga novi račun samo sa ispravnim količinama/cijenama ovisno što je bilo krivo u startu.

Ako se radi o ne fiskaliziranim računima (plaćanje "virmanom" na transakcijski račun) onda se može odvojiti numeracija storno računa (ili knjižnih odobrenja kako ih knjigovođe vole zvati). U praksi je jednostavnije prilikom slijedeće isporuke robe (ili usluga) u tom novom računu upisati pogrešne/vračene/krivo fakturirane stavke iz prethodne isporuke sa količinom u minus. Jedino je u tom slučaju bitno da ukupni iznos računa ne ide u minus jer bi moglo dovest do zabune prilikom plaćanja računa.

Radi se o nefiskaliziranim računima pa me i muči ova opcija "knjižnih odobrenja". Što se tiče storna to je i do sada radilo bespijekorno sa negativnim vrijednostima. Za sada sam pripremio izradu tri tipa računa, "Račun R-1", "Storno R-1" i " Odobrenje R-1". Račun i Storno su mi jasni, ali za odobrenje nisam siguran kako to treba izgledati.

Razlika je u tome da odobrenje može biti i samo financijsko, znači ne vezano za neku određenu količinu robe. Na primjer odobrenje za godišnji bonus na ostvareni promet (pozivom na ugovor) ili odobrenje za krivo fakturirane troškove dostave i slično.

Ako smijem pitati, ti to radiš za sebe ili za klijenta?

Edit: Kod storno računa treba dobiti i pisanu izjavu o ispravku predporeza (PDV) od onoga kome se storno šalje. Kod odobrenja koje nije vezano za određeni račun nego je samo financijsko nema ispravka predporeza i ispisuje se bez minusa (iznos je pozitivan broj ali se knjiži u minus).

ping kaže:

Radi se o nefiskaliziranim računima pa me i muči ova opcija "knjižnih odobrenja". Što se tiče storna to je i do sada radilo bespijekorno sa negativnim vrijednostima. Za sada sam pripremio izradu tri tipa računa, "Račun R-1", "Storno R-1" i " Odobrenje R-1". Račun i Storno su mi jasni, ali za odobrenje nisam siguran kako to treba izgledati.

Ja sam imao neke slucajeve kada je trebalo izdati odobrenje, a to je npr. situacija: kupac uplati 100 % avansa po ponudi, i tek onda se ide u izradu specificnog i unikatnog sanka. Sank se isporuči nakon cca 30 dana, ali prilikom transporta ili ugradnje dođe do manjih oštećenja. Pošto je to unikatna roba, kupac to ne vraća, nego istu koristi, ali zahtijeva odštetu. I sada ako kupac više ništa neće uzeti od nas, pa da mu damo po povoljnijoj cijeni, onda mu izdamo financijsko odobrenje, u smislu da mu vraćamo dogovoreni iznos ( u pravilu nekoliko postotaka od investicije ). To odobrenje ima formu kao i svaki račun, ali u opisu stavke ( gdje inače stoji opis izdane robe ) stoji: Financijsko odobrenje na temelju oštećenja, ili kašnjenja, i sl. On to mora potpisati i vratiti jednu kopiju nama, i tek tada mu vraćamo odobreni iznos kuna.
Bitno za napomenuti: Financijsko odobrenje je isključivo ( kao što samo ime govori ) financijska kategorija, i ne utječe na materijalno knjigovodstvo ( isporučen je taj i taj komad šanka, i sl. )

Knjizna obavijest_odobrenje ili credit nota (Eng. credit note) zapravo je racunovodstveno gledano potpuno isto sto i storno racuna.
Dakle posebnu seriju storno racuna ne trebas raditi. Mozes koristiti knjzne obavijesti (odobrenja) sa stavkama koje storniravas u minusu.
Pazi! Kako je netko ranije naveo, ako si u sustavu PDV-a duzan si ispostaviti obaviesti o ispravci pretporeza kupcu koji on mora potvrditi.
Original tih obavijesti prikacis uz racun te PDV storniravas u onom poreznom razdoblju u kojem je kupac ovjerio te obavijesti.

Ukoliko je rijec o stornu racuna za robu takodjer je potreban dokaz da ti je roba vracena jer je neispravna odnosno nekakav dokaz koji
potkrepljuje to naknadno odobrenje (storniravanje narudzbe). Ukoliko je rijec o naknadnom rabatu (npr. greskom vise obracunata cijena) takodjer treba postojati nekakav dokaz (barem dopis) ili ugovor u kojem stoji kaluzula o rabatu stalnom kupcu. Ovo ti treba za slucaj mozebitnog osporavanja od strane poreznog nadzora.

Pošto to radim za svoju firmu, nisam stigao završiti sve jučer a i tek sam se sada uhvatio kompa. (Hebiga, bilo je drugih prioriteta. Tko radi kod privatnika, razumije. ) Tako da su mi sva objašnjenja pomogla što i kako pa se zahvaljujem svima na pomoći.