ja imam ova dva koja sam dobio od starog. mogli bi ovdje osnovati klub "Omikron"

ides, koliko omikrona.
uglavnom su za vrijeme juge na ovim prostorima od svicaraca bili dostupniji ljudma (dzepu) omikron i darwil (ovaj drugi je prakticki radjen skoro pa iskljucivo za yu trziste).
ali mehanizmi su im vrhunski. neke preinake istih mehanizama se i danas koriste u puno skupljim izdanjima. problem su im samo kucitsa koja su uglavnom kromirana, pa nakon par godina nosenja se pocnu ljustiti.
ali te omikrone mozete slobodno isfurati kod urara gdje god se vec nalazite. blokirani su od prastarog ulja na rubinima, treba ih servisirati. troskovi nece biti veliki. kako gdje, u zg nesto skuplje, ali uglavnom nigdje ne bi trebao servis doci preko 200 kn, a nakon toga ste na miru nekoliko godina.

jedan od meni drazih je longines tog tipa. srecom ovaj je u celiku.
ne nosim ga cesto, ali to mi je stari poklonio negdje na pocetku srednje, i prakticki moj prvi ozbiljniji sat. nosio sam ga na svim vaznijim dogadjajima u mom zivotu, pa tome uglavnom i sluzi. i znam da mogu racunati sa time da cu ga jednog dana ostaviti mom djetetu ako ga budem imao, i radit ce!

Moj stari je imao Doxu. Eno je u ladici. Ne da mi se kopati po njoj pa nema slike.

Oh, vidim da se čuvaju stari satovi. Ja nikad nisam imao pošteni sat. Stalno sam nosio Swatch-ove.
Dobio sam jedan sat koji je ustvari unikat (nema veliku vrijednost). Unikat je zato jer je "brojčanik" u stvari prešani cement i niti jedan nije isti. Ne znam koliko su ih napravili. Inače, satove je naručila švicarska firma Holderbank, a povodom kupovine cementare u Koromačnom.

danas ima jako puno proizvođača satova, ili kako urar kaže "manofaktura" ako sam se dobro izrazio..
ali samo njih 9 (kako mi je rekao) od 450 proizvođača, proizvodi svoje satove.... odnosno njihov je mehanizam i čitav sat...
sjećam se 2 imena Certina i Tisot.... to sam zapamtio... ostalo je sve brand image i isti mehanizam....
tako da se može kupit jeftin sat... i neki koji je dosta skuplji, a recimo imaju isti mehanizam

recimo naš brand Cubus i Švicarska Festina.... su 2 ista sata od 2 različita proizvođača

kinsif kaže:


meni oba rade,jedino im moram stakla promijeniti. a gdje ih naci? inace sam volim satove s tim da mogu najvise 400€ za njig dati. Volio bih da immam viska love pada sebi uzmem breitling ali sumnjam da cu ikad toliko viska love imati. Pare uvijek nadju put prije sata.Inace sad nosim ovakav. Prije godinu mi je isti samo zlatne boje pao s ruke sa treceg sprata, otresao cigaru a iglica na narukvnici nije dobro lezala i sleti s ruke. malo se ugruvao, kazaljke poispadale ali mehanizam radio. ni staklo nije puklo.

@saint
U Splitu postoji jedan urar koji može poprait mehaničke.. Ivulić, kod ribarnice.
Inače volio bi imat neki TAG Heuer al sam trenutno zadovoljan s LORUS, Japanac , nema greške

Hvala ti ali s obzirom da je ovaj sat u mojoj porodici preko 60 godina(mislim cak i vise)emotivno sam vezan za njega tako da cu ga vjerovatno poslati @kinsif. Ipak sam ja iz BiH pa mi je malo tesko slati u radnje gdje nikoga ne znam.

evo ga ovo je čudo

Robert_84 kaže:


u pravu si, ali donekle. istina je da glavnina proizvodjaca, pogotovo ovih modnih (festina, sector, nautica, diesel, itd), ne proizvodi svoje mehanizme. koriste mehanizme velikih specijaliziranih tvornica, konkretno dvije najvece su miyota (japanci, vlasnik citizen), i ETA (svicarci, vlasnik swatch grupa). konkretno, 90% toga sto vidite u hr ducanima a da nije digitalno i nije deklarirano kao swiss made, koristi miyota mehanizme.
certina i tissot ne rade svoje mehanizme (nekada jesu), ali se u neku ruku moze reci da koriste "in house" mehanizme jer su dio swatch grupe (koja je najveci kongolomerat u industriji).

od poznatijih svicaraca svoje mehanizme rade rolex (svi mehanizmi), omega (neki modeli), IWC (neki modeli), panerai (neki modeli). ima i desetak drugih brendova koji su uglavnom manje poznati izvan upucenih krugova koji rade satove od nule, ali sada nema smisla nabrajati ih jer i onako ubijam topic. a i pripadaju cjenovnom rangu koji tesko da nam moze biti zanimljiv.
ostali koriste skoro pa iskljucivo mehanizme ETA (breiteling, tag heuer...).

japanci su tu pravi maheri jer seiko, citizen, orient i casio (samo digitalni dio doduse), rade i koriste iskljucivo svoje mehanizme. i obicno kada neko zabrije malo dublje na satove, prvi sat koji si kupe najcesce je nesto od seika ili citizena, jer su im cijene prihvatljive, a koriste svoje (in house) mehanizme, sto se dosta cijeni.

postoji i treci val, koji je tih, slabo znan, ali je najdinamicniji i moguce najkvalitetniji. a to su svabe naravno
imaju nekoliko proizvodjaca koji rade satove od nule u svojim pogonima. recimo nomos i stowa. tu je i sinn koji koristi ETA mehanizme ali razvija i svoje, a jedna od najcjenjenijih kuca je A. Lange & Söhne. oni su prakticki uz jos 4, 5 svicarskih luksuznih brendova na vrhu. tu se uglavnom radi o inzenjerskim cudima.

bivsi premjer koji je sada u remetincu je u svojoj kolekciji imajo jedan Lange.

postoji dakle nesto malo vise od 9 proizvodjaca mehanizama, ali u pravu si, glavnina ovih dostupnijih nam stvari je de facto konfekcija.

@saint, imam u sarajevu prijatelja koji je veci zaljubljenik u satove, moze te uputiti kod nekog dobrog urara (a u sarajevu ih ima). kod vas se taj omikron moze srediti da bude tip top za 20, 30 maraka. dat cu ti kontakt na pm da ne moras sada slati sat, a sve mozes komotno i dobro napraviti i tamo.

@scareface32, u kojem si gradu? svaki ozbiljan urar ima ta stakla, nije neka cijena, i lako ce ih zamijeniti.

Samo sam htio zahvaliti na meni prilično zanimljivoj temi i kinsifu što je s nama podijelio znanja svoje struke!

Slažem se s ribom.
Iako je naslov teme drugačiji, drago mi je da je tema otišla u ovom smjeru.

Sada kada smo se "raspištoljili" o satovima, pitanje za @kinssif
Imam ovakav sat i sve bi bilo OK da u zadnje vrijeme ne kasni po 15-ak ili više minuta ( doduše ne uvijek, evo već više od tjedan dana je točan) Nosio sam ga lokalnom uraru, a on tvrdi da ne triba ništa dirati, da je to ulje)
Šta misliš? Da li se to popraviti?

thx riba i tomislav.
sori onima koji su htjeli citati vise o iWatchu, ali eto...
dodjes na svoje pa se zapricas, iako je ovo stvarno minimalno.

@bigmac, skoro pa nema stvari koja se ne moze popraviti. kod ovih satova do nekih 200€ je pitanje samo isplatljivost.
ulje kod quartznih satova nije toliki problem, jer su trenja i sile u takvim mehanizmima nekoliko desetaka puta manja nego kod mehanickih satova. (zato je pozeljno da se mehanicki satovi servisiraju svakih 5 do 7 godina).
razlog kasnjenju moze biti recimo baterija na izdisaju (ali pretpostavljam da ju je urar izmjerio). moze se desiti i da je sat primio malo vlage, pa je kontakt na bateriji ili negdje u elektronskom bloku dobio korozije. u tom slucaju sat ne kasni nego jednostavno tu i tamo stane na sekundu, dvije pa nastavi.
dalje, ako je doslo do prodora male kolicine vlage, uslijed korozije se formira sitna prasina koja se zavuce u mehanizam i otezava njegov rad... mozda si bio izlozen nekom jakom magnetnom polju? ako je tako, nakon nekog vremena se sat vrati u normalu, u suprotnom se mehanizam mora demagnetizirati.
ovako napamet je tesko ista reci, ali sve se da srediti. u najborem slucaju, da je previse toga u kvaru, cijeli mehanizam (miyota OS80), mozes promijeniti za manje od 500 kn.


evo za one koje zanima tu sam slozio neki mali video o tome kako izgleda servis na automatic satu.

Kad ste vec razvezli o satovima, evo i mog. Kad sam vidio da je mehanizam vidljiv, nisam mogao odoliti...

Kinsif ja sam u amsterdamu ali posalji mi na pp mail adresu tog decka pa cu i ja svoje satove mozda odnijeti tom uraru ili casovnicaru.

Sajdžiji?

Zaboravio sam da se moze reci i sajdzija. Cudno juce mi zena donese isjecak iz holandskih novina o srpsko-hrvatskom jeziku. I sad ta zena objasnjava kakav je taj jezik.Kaze za vecinu rijeci postoje tri naziva. Eto sad smo smayoo i ja upotrijebili tri.

Pregledao sam svaki tvoj video i mogu samo reci Svaka Cast druze

Jest da nije iWatch ali je fenomenalan proizvod Linije 2 sa kombinacijom kineskog laka i brusenog paladija.
Cijena - prava sitnica.. ..naravno ne posjedujem ga....(jos)

scarface32 kaže:


Inače ne postoji srpsko-hrvatski jezik. U Hrvatskoj se svao hrvatski ili srpski što je točnije, ali nije isto jednako. Hrvatski i srpski se razlikuju, što po riječima, što po korjenu.
Kao da se veli da su češki i slovački isti jezici.

zabac kaže:

Ostalo mi je u sjećanju iz srednje škole da je puni naziv službenog jezika u jugoslaviji bio hrvatsko-srpski srpsko-hrvatski hrvatski ili srpski srpski ili hrvatski. Premlad sam da bi se sjećao tog vremena. Ovo je nešto što nam je rekao profesor hrvatskog u drugom/trećem srednje.

zabac kaže:


ja dok sam isao u skolu jezik se zvao sh-hs.I srpski i hrvatskui su jezici u bivsoj jugoslaviji. ljudi su se sporazumjevali. I ova sto je pisala clanak ,je bila u jugoslaviji davnih 70-tih. Boli nju sto mi danas hocemo da titlujemo filmove iz srbije.

Kako su to lijepa vremena bila a ne kao sada kada svi guraju neke rijeci po nekom korjenu.Pustite te gluposti,zar svaka tema pod razno mora da se okrece politici ili nekoj razlicitosti. Kava-Kafa-Kahva= 3 Espresa. Svi smo mi jednako psovali,pricali,pisali a i da nismo to nam je bilo normalno jer smo htjeli da se razumijemo. U Sarajevu se sada vise koristi (iskrivljenih) turcizama nego prije 20 godina(odrastao sam u mahali gdje je to bila normalna pojava)naravno koriste ih dosljaci koji nemaju ni 8 razreda osnovne skole,u Hercegovini su veci Hrvati od hrvata u HR i vise koriste rijeci kao zrakomlat i te gluposti nego u centru Zagreba dok u RS su veci Srbi od Srbijanaca iz Srbije a vise ekavicu pricaju nego u Beogradu.Tako da su to sve gluposti,samo lagano i Cool.

iAnte kaže:


Ili nisi pažljivo slušao, ili je profesor (zlo)namjerno lagao. Od početka pedesetih do negdje sredine sedamdesetih jezik se zvao hrvatsko-srpski ako se radilo o hrvatskom (ijekavica, infinitiv na -ti/-ći, itd.), odnosno srpsko-hrvatski ako se radilo o srpskom (ekavica, infinitiv na da+prezent, itd.). Od sredine sedamdesetih do raspada Jugoslavije usvojeno je drugačije stajalište, da se ne radi o jednom jeziku s dvije standardne varijante (tzv. istočnom i zapadnom), nego da se radi o dva jezika koji se uče i koriste u službene svrhe paralelno, s tim što je svaka socijalistička republika birala koji je prvi službeni jezik (a moralo se i onaj drugi uvažiti u službenoj uporabi). Pa se od tada ta dva jezika nazivalo "hrvatski ili srpski", odnosno "srpski ili hrvatski" ovisno o tome koji je gdje odabran kao prvi službeni jezik.

Pa je tako npr. u tzv. PSOS SFRJ (pravilu službe oružanih snaga SFRJ) izričito stajalo da se u OS SFRJ koristi "srpski ili hrvatski kao službeni jezik, a latinica kao službeno pismo".

A prvi koji je počeo s*at s "prevođenjem" bio je onaj vampir Dobrica Ćosić, jedan od koautora "Memoranduma SANU". Pa su se na njegov račun sprdali i Nadrealisti u jednoj od zadnjih epizoda "Top liste nadrealista" - s uvođenjem prevodioca u skupštinu Jugoslavije, jer je trebalo prevoditi sve sa i na jezike: hrvatski, srpski, bosanski, hercegovački, crnski i gorski...



Kad pomislim kako sam se tada smijao na to. Sad mi je nekako... ne znam... prisjelo...

Moguće da nam je onda rekao sve varijante koje su se koristile. Zvučalo je predobro da bi bilo istina. Kao i crnski i gorski