Zapravo bi se moralo propuhivati inertnim plinom (dušikom npr, on je najjeftiniji), a ne zrakom, jer samim tim što propuhuješ zrakom, potencijalno stvaraš eksplozivnu smjesu.
Inače, rotor sinkronog generatora snage 320 MW prima, ako se dobro sjećam, cijelu paletu vodika u standardnim industrijskim bocama. Prošlo je dosta godina, možda sam promašio, ali red veličine je tu: jedna boca je 8 kg, u paleti ima 12 boca. Kad je eksplodirao vodik u generatoru termoelektrane Obrenovac u Srbiji (još za vrijeme SFRJ), bitno manji od ovog navedenog, što se vodika tiče, onako odoka - upola manja količina - posljedice su bile kataklizmične. Ne baš da je napravilo krater od Obrenovca, ali kompletne strojarnice je nestalo, a komadi čelika od parsto kila su padali po obližnjem selu. Šestina od toga je isto prilično sranje, zar ne?

Ne znam koliko se energije u kontroliranom procesu gorive ćelije može izvući iz 8 kg vodika, ali znam (teoretski) kolika je razorna moć kad to eksplodira. Praktično, sjećam se s pokusa iz kemije, vodika kojeg dobiješ elektrolizom vode pomoću one kockaste baterije od 4,5 V, a koliko ga stane u jednu školsku epruvetu (dakle nekih 50 ml) roka glasnije od bengalke.

Ali ja osobno stavljam naglasak na probleme koji mogu nastati prilikom punjenja, a ne nužno u vožnji ili dok je auto na parkingu. Radio sam u postrojenju gdje je bilo i plina (naftnog, rafinerijskog, dakle propan-butan), i vodika i dobro znam koja je (ogromna, nesaglediva) razlika u mjerama opreza pri rukovanju plinom u odnosu na rukovanje vodikom. Vodik je neusporedivo opasniji. Neusporedivo.

Uf, bilo je to 2008. i dopuštam da se propuhivalo dušikom, ne sjećam se više, priznajem.
Što se tiče benzina/dizela, njegova ogrjevna moć je 42 MJ/kg pa da to grune odjednom, isto tako bi bilo selo veselo...

Davno sam bio na seminaru protueksplozijske zaštite pa se ne sjećam točno brojeva, ali nije bitna samo ogrjevna moć (odnosno "kalorijska vrijednost"), nego i razorna moć, koju definira derivacija, tj. brzina oslobađanja energije prilikom eksplozije, koja je kod vodika neusporedivo veća jer se (pošto kupio, po toliko prodajem) ne radi o pukoj oksidaciji (izgaranju) vodika, nego djelomično i o termonuklearnoj reakciji (ovisno o uvjetima nastanka eksplozije).

Znam da ne voliš duga videa, ali.... Zanimljivo je, vjeruj mi. Tu su neki zahtjevi za korištenej kojima električni pogin ne može udovoljiti.

Život mi je prekratak da potrošim 28:38 minuta na nečije video ćakule. Ako ima nešto sasvim konkretno, napiši ili mi daj time marker.

Ukratko, JCB je došao do zaključka temeljem logova koje dobiva od cca 400000 komada mašinerije koje je proizveo da što je veći stroj, on se više i teže koristi. U velikom broju slučajeva se koristi i dvije šihte uzastopce za što je električni pogon jednostavno neprikladan. I onda su svoje motore po kojima su poznati, a koji su sad dizel preradili na vodik. I ono što mi je u cijeloj priči najnevjerojatnije: nitko nigdje niti jednom rječju nije spomenuo bilo kakvu opasnost od vodika. Kupuju ga normalno u bocama koje izgledaju kao one acetilena za autogeno zavarivanje, tankaju i stvar šljaka. Velim ti, pogledaj malo, ako ti se ne da sve od početka do kraja, počni na nekoj 4. ili 5. minuti pa onda opet ubrzavaj, kaj da ti velim

Zaspao sam na 6:13...

Pričaju o strojevima koji rade 8000h godišnje. Daj mi pokaži motor s unutarnjim izgaranjem koji ne pita servisa barem 4x u 8000h. Ajde, molim te...

Općenito je priča zanimljiva, ali nepotrebno uranjena. Nitko još ni ne spominje zabranu korištenja naftnih derivata za radne strojeve i teška teretna vozila. Isto kao što su brodovi i lokomotive i dalje bili na parni pogon desetljećima nakon što su benzinski automobili bili normalna stvar na ulicama.

Djuro genijalac kaže:


Šljaka dok jednom ne rokne i pobije 50 ljudi u desetinki sekunde. Onda će se svi najedamput čuditi i pričati "pa nismo znali". Ne spominju opasnost jer je nisu svjesni, nemaju stvarnog iskustva.

smayoo kaže:


Zauzimanje startnih pozicija... S druge strane, znam koliko troše ti radni strojevi; prema njima je ovo sve što troše auti pišanje u usporedbi s lijevanjem iz pune kante. Ako je cilj smanjiti emisiju CO2, onda je to itekako smisleno i potrebno.

Koliko ima na cestama auta na jedan buldožer? To ti je isto kao i floskula kako je bezveze pričati o tome što auti zagađuju kad termoelektrane zagađuju više. Da, zagađuju više, ali po jedinici snage, u relativnom omjeru, bitno manje. I onda još pomnoži s brojem auta na cesti, pa da vidiš.

Djuro imaš li ikakva iskustva s njemačkim proizvođačem zamjenskih dijelova Optimal? Može li im se vjerovati po pitanju kvalitete i dosljednosti OEM-u ili je to još jedan kompromis koji treba izbjeći?

dpasaric kaže:

Nemam apsolutno nikakva iskustva s Optimalom. Čim za njih nisam čuo, onda bi to izbjegavao. Moj je kredo ovaj: original je uvijek original, što god mi trubili o tome. Točka. Onda imamo proizvođače koji su u statusu Tier 1 dobavljača (izravno dobavljau dijelove proizvođačima) i to je OK, tu nemam nikakvig ograda, ni krzmanja. To su Ate za kočnice, Gates za remenje, SKF za lagere i sve ostalo štoi proizvode/pakiraju jer su preozbiljan brand da bi stavili svoj logo na smeće, TRW (općenito Federal Mogul sa svojim brandovima), NGK, Denso, Aisin...
Elring je već u nekim stvarima dvojben, iako je isto kod nekih Tier 1, FeBi kako kad i kako što.... Viđao sam već svašta: od nekog noname branda za ležaje u čijoj je kutiji bio Koyo (prva liga, rang SKF-a) do Elringovih brtvi koje su za godinu dana za baciti u smeće.....

smayoo kaže:


Ovo nismo analizirali. Nisam siguran što smatraš pod pojmom servisiranja: ako pri tom misliš na kolokvijalni servis (ulje, filteri) onda je godišnji servis potreban. No i tu treba biti oprezan. Ako stroj od recimo 4 litre obujma (to je onaj klasični JCB dizel sa četiri cilindra) opremiš spremnikom ulja od cca 80 litara, onda će on izdržati cijelu godinu bez servisa sigurno. Osim toga, mislim da ti radni strojevi svi bez iznimke imaju ciklonske filtere zraka s uljem koji se ne mogu začepiti.
Automobislki motor se u pravilu oprema s količinom od 2 do 2 i pol radna obujma u vidu ulja koje nosi sa sobom. U pravilu motori imaju 3 do cca 6 litara ulja u karteru. I servisni intervali su sad u rangu od 15.000 km do 30.000 km odnosno, od jedne do dvije godine. Kad bi htio udvostručiti to, dovoljno bi bilo da udvostručiš količinu ulja u karteru (kad smo već kod toga, ulje izgubi SVA svoja svojstva na polovici tog intervala, kolokvijalno velimo da se razbije i kod starta ujutro motor dobije lagani metalni prizvuk; da ulje mijenjaš svakih 5-7000 km, motor bi ti potrajao 500.000 km bez problema).
Ako misliš da je potrebna reparatura tog stroja, onda to nije istina. Ovi automobilski motori, koji su u usporedbi s radnim strojevima zapravo drek na šibici imaju mahom projektni životni vijek od 300.000 km. Ako pretpostavimo da je prosječna brzina osobnog vozila 50 km/h (a sasvim sigurno nije, ne vjerujem da je viša od 30 km/h preko cijelog životnog vijeka auta u prosjeku) onda je to 6000 radnih sati. Uz prosječnu brzinu od 30 km/h to postaje realnijih 10.000 radnih sati. Najveće trošenje motora se događa prilikom starta, a najgori je hladni start. Volvo ili Saab (nemrem se sad sjetit, ali mislim da je bil Saab) su još 80-ih na Nardu dokazali da bi njihovi motori radili preko 2 milijuna km kad bi se gasili samo radi izmjene ulja. Pa su onda jurili u krug po toj stazi (danas u vlasništvu Porschea) uz prosjek od gotovo 200 km/h. A automobilski motor relativno malo radi i stalno se pali-gasi. Kamionski motori, koji se vrte u prosjeku slično kao i radni strojevi (do cca 2000/min) rade oko 2 milijuna km bez osobitih problema.
Tako da ovi radni strojevi odrađuju 8000 radnih sati godišnje vrlo vjerojatno, jer u pravilu odrađuju dvije šihte dnevno.

smayoo kaže:


Ne govorimo sad samo o buldožerima, nego i o rovokopačima, damperima, razbijačima kamena itd... Znam pouzdano da jedna ekipa koja uređuje obalu Save (samo jednu!) koja se sastoji od jednog bludožera, jednog onog jaružala (s ralicom ispod kabine, ako znaš, stroj izgleda kao bogomoljka), jednog velikog rovokopača koji utovaruje kamion i još jednog stroja dnevno spali 3000 litara nafte. Svaki dan navečer dolazi cisterna koja natače te strojeve koji imaju tankove od 500-700 litara. Jedna kenedijevka (ona zelena ili plava dizel-električna lokomotiva) od Zagreba do Knina spali 6000 litara nafte. Da, ima jako puno automobila na cestama, ali i ovo su vrlo ozbiljne brojke..
E sad, da bi po meni trebalo zabraniti ove aute od dvije tone ili i više i 5 metara s aerodinamikom omanje obiteljske kuće koji služe samo kao produžetak pimpeka vozača, uopće nije sporno...

Evo, što ne znamo ti i ja, zna barba Google.

bro.gov.in/writereaddata/linkimages/GMI2038344748963.pdf
www.jcb.com/en-au/customer-support/servi...ges/maintenance-plus


Dakle, servis je na primjer svakih 500 h. Konkretno za stroj JCB 3DX imaš linkanu detaljnu uputu za redovno održavanje, i u prilogu tablicu intervala izmjene ulja, gdje je najdulji period izmjene 1000h, ali ima i 200, i 500.

Inače jedna kalendarska godina ima 365·24=8760 h. Stroj koji radi 8000 sati godišnje, uz podatak da svakih 200h treba mijenjati neko ulje, ima neki redovni servis radi kojeg mora stati - 40x godišnje. Neka je to samo 4h svaki put, to je 160h, ostaje nam 600h. Za tankanje ode isto parsto sati godišnje (jer radi 8000 h godišnje). Dakle smo došli do, više-manje , toga da taj stroj praktički neprekidno radi (osim kad se servisira i tanka).

I don't think so.

Ali nije to ni toliko bitno, samo sam htio istaknuti kako se nabacuju nekim izjavama koje im automatski srozavaju kredibilitet.

Djuro genijalac kaže:


Zato i pitam jer nisam niti ja čuo i sreo, a onda uguglao i našao da je to njemački proizvođač koji to radi 30 godina i da su prepuni TUV certifikata.

www.optimal-germany.com/en

Zašto pitam - jer sam nabavio njihove "podešavače traga", "toe-in/out adjuster", konkretno to je ovaj dio ovjesa:



Kada smo skinuli stare, originalne, ispalo je da su daleko tvrđi od novih bez obzira na to što imaju 24 godine! No, stari su zapekli i ne mogu se podesiti. Stare glave nismo mogli prebaciti jer se nije moglo odviti. I sada je zapravo pravo pitanje kakvi oni trebaju biti u originalu - elastični ili tvrdi? Možda su stari otvrdnuli od starosti, a u startu su isto bili elastični? Imaš li iskustva s tim na nekom drugom autu?

Sjeti se i da je GTV ovjes specifičan, da ima onaj "passive rear stearing" efekt, ali to sam bio izgubio nakon Powerflexa, pa kontam da to nema veze s ovim - jer ovaj dio nisam dirao.

Stare iskusnjare za ovjes u Autoservisu Bivio (ex Kajba) kažu da je bolje da su tvrdi, a opet moja iskustva kada sam mekane dijelove ovjesa zamijenio Powerflexom nisu baš nešto sjajna, ali naravno ovisi o kojem dijelu se radi. Znači zanima me kako će se to teoretski ponašati sada kada je mekše, tj. ima elastičnost po svim osima, a prije je bilo samo po vertikali. Je li to dobro i tako je predviđeno kada je dio novi ili je to zapravo loš zamjenski dio koji ima nedovoljnu tvrdoću?

Nisam mogao ovih dana to probati u praksi jer je kiša, ali i inače me zanima teoretski dio.

Oni moraju biti točno toliko tvrdi da imaš taj pasivni steering efekt koji ti daje to što je predviđeno. Inače ja za svaki dan ne preporučam nikome powerflex jer je tvrd za stazu, a u svakodnevnom prometu to znači da je bučniji i neudobniji rad ovjesa.
Nemoj baciti te stare, nego mi daj par informacija: jesu li čelične ili aluminijske? Pretpostavljam sa su čelične, ako su se zapekle da se ne daju odvrnuti. Pretpostavljam da se hrđa nalovila u navoju.
Ako imaš mjesta u škrinji, a žena je po mogućnosti na nekom putu, onda ih ubaci u škrinju na dan-dva da se dobro smrznu. Možda to slomi hrđu pa da se mogu odvrnuti. Druga je mogućnost da ih se zagrije s brenerom (ova cijev) i onda se proba. Nasprejaj u navoj WD40 ili neko slično MoS2 ulje koje penetrira i otapa hrđu.
Ako su aluminijske, onda je problem veći jer je aluminij mekši, i NE SMIJEŠ ga grijati s brenerom, jer ćeš ga oslabiti.
Kakvi su seleni u originalu? Gumeni, relativno mekani? Ili više ne znaš? I koliko su dugačka ta ramena? Zbilja je možda najbolje napraviti svoja na mjeru...

Gledam taj Optimal. To su neki prekupci iz Kine. Vidim da je udio u njima kupio Stahlgruber, a to je udruga veletrgovaca (u njoj su Tokić i Intercars, primjerice). Ne mora značit ništa loše, samo velim kak je

Djuro genijalac kaže:


Čelik, grijali smo i uspjeli osloboditi stare. E sada, pitanje je da li vratiti stare glave (sada kada mogu) ili ostaviti nove elastične.

Originali su gumeni i vrlo-vrlo tvrdi, u šrafštoku se daleko teže pomiču bočno od novih. Imaju 24 godine. No, moguće da je to upravo tako i predviđeno i da je tako dobro. A moguće je i da su ostarjeli i otvrdnuli i da je to zapravo loše i da taj dio treba biti elastičan da bi "rear steering" efekt funkcionirao?

A možda su samo novi mekani "šrot" i bolje da vratim stare? U svakom slučaju prvo moram pričekati da stane kiša da napravim test drive s tim novim mekanim da vidim kako se to uopće ponaša.

Kako ti vidiš situaciju?

Prvo: navoj napuni mašću. Nekom grafitnom, otpornom na vlagu. Malo (ali malo!) one za homokinetičke, će biti super da ti više nikad ne zaglavi u navoju. Ako guma nije ispucana, ostavi stare. Ili, ako ti se bude auto čudno ponašao, a trebaš učvrstiti nove, gumu dobro odmasti brake cleanerom, a onda u rupe na gumi natrpaj ljepila za stakla (ono koje koriste limari kod montaže vjetrobrana). Kad se ljepilo posuši, učvrstit će tu gumu i ukrutiti cijeli sklop.
Iskreno, ako možeš podešavati špur/nagib, jer je navoj pokretan, ja bi ostavio stare, ako si bio zadovoljan ponašanjem auta s njima. Jel možeš samo zamijeniti selene na njima? Ii su glave s unibalima ili nečim sličnim?
Daj to malo poslikaj da vidim točno kako to izgleda sve skupa...

Da malo razbijemo temu.
Da li ovo ide brže od rimčevog auta? Mislim da dâ i da ima brže ubrzanje.

Kada vidim te utrke na vodi prva asocijacija su mi one nesreće kada im pukne stabilizator i odlete u zrak i stradaju. Čini se vrlo opasan sport, a da idu, idu!

Djuro genijalac kaže:


Da, podmazali smo grafitnom, mada je već i došlo namazano. Prvo ću vidjeti kako se auto ponaša. Ako je čudno, onda idem na stare jer mi se čine ok, nisu ispucali bez obzira na godine. Hvala i za tip s ljepilom, ne bih se toga sjetio.



Teoretski se mogu staviti i novi seleni i unibali, ništa posebno to nije, samo kako ću znati da su seleni bolji od ovih novih od Optimala? To mi se čini kao neko eksperimentiranje s x iteracija. No, da ne filozofiramo umjesto da "prebrojimo konju zube" moram napraviti đir sada kada je suho, pa ću biti pametniji.

Naravoučenije, idući put kad kupiš auto, najprije ga cijelog rašarafi na prafaktore i zabilježi kakvih su točno svojstava (tvrdoće, elastičnosti...) pojedini elementi, tako da znaš kad, nakon 20 godina, ideš nešto mijenjati.

smayoo kaže:

Lako se tebi sprdati, ne znaš ti kaj to znači imati stari MALOSERIJSKI auto.... Znam točno kako je Davoru, jer ja imam slične kalvarije s dijelovima za pumu.
Davore, koliko vidim iz slike, seleni su identični u svim smjerovima pa onda to znači da nemaju različita svojstva u jednom smjeru. To olakšava cijelu priču. Iz ovog što vidim, rekao bih d asu ovo neki generički seleni koji su dimenzijski onakvi kakvi bi trebali biti i to je sve. Logična pretpostavka je da Optimal nije radio nove spone točno po tvorničkim sepcifikacijama alfe (kud bi ih to odvelo za potencijalno tržište od bahatih 500 komada godišnje).
Ako su ovi osjetno mekši od originala, barem ti bude vožnja tiša

smayoo kaže:


Pa da je to lako izvedivo, to bi bilo super rješenje ili da su proizvođači toliko profesionalni da jasno daju te specifikacije, a ovako je to igra iskustva, savjeta, probe i pogreške. Lako je dok postoje "ricambi originali", ali većina proizvođača jamči dostupnost dijelova do deset godina, a kasnije bye-bye, ovisiš o third-party proizvođačima koji često baš ne slijede OEM karakteristike.

Djuro genijalac kaže:


Evo, danas sam konačno uhvatio sat-dva bez kiše, pa sam odradio test-drive! Ruta mi je cesta uz more od Mošćeničke Drage do Brseča i nazad.

Auto se dobro ponaša!

Nema neke drastične razlike u odnosu na prije, jedino što imam osjećaj da se sada ipak malo osjeti onaj "rear steering" efekt koji sam izgubio nakon Powerflexanja. Iako su svi Powerflexi ostali, preostali dijelovi koji imaju selene su zamjenjeni, a i "podešavači traga" su sada novi i elastični.

OK, što to znači u praksi u sporom oštrom zavoju?

To znači da će stražnji kraj, kada je na rubu trakcije početi klizati, ali lagano, taman koliko treba da vozač osjeti da je na granici. To mi je daleko draže nego da drži, drži i onda samo ode. (Za one koji ne prate modifikacije koje sam radio, pa se čude odakle sada oversteer na prednjem pogonu - auto ima šperu, pa je to poremetilo uobičajno bježanje preko nosa, understeer.)

Na kraju je sve ok, jako sam zadovoljan, bio je to dobar posao!

Šebaljovih dvije lipe o Neveri

@Bertone - upravo gledam. Iako sam već vidio obavijest za taj video jer sam pretplaćen, zaboravio sam ga pogledati.
Nego, ako imaš Netflix - pogledaj trodijeli dokumentarni film od DeLoreanu.
Jako puno stvari nisam znao ni o tom automobilu ni o Johnu DeLoreanu i njegovim porocima itd... (da ti ne kvarim dokumentarac ako ćeš ga pogledati).
www.netflix.com/hr-en/title/80219915
EDIT:
Kada updane Ursa u kadar pa počne raditi poze a Šebalj: "Jer moraš?"

Nemam,... ali ću probati naći iz drugog izvora