Nisam bio siguran da svi koji koriste webmail Gmail znaju što im se sve nudi. Malo sam se raspitao među znancima pa sam otkrio da se obavijesti o još nekoj Googleovoj novotariji najčešće ignoriraju, umjesto temeljito prouče. Za takvo što malo tko ima vremena. A tih se besplatnih usluga prilično nakotilo. Jedna od najkorisnijih je Google Docs.

Uloga Google Docsa strateška je i za Mac zajednicu; pitanje "A imate li vi MS Office?" postaje još gluplje, a odgovor "Dakako, prije nego vi" više nije nephodan nastavak konverzacije s neznalicama koji misle da su Windowsi sve.

Google Docs je set besplatnih aplikacija koje se izvršavaju na Googleovim serverima. Web klijent je samo terminal za posao koji kroz "oblak" računa udaljeno računalo. Bilo tko na bilo kojem računalu s pristupom internetu i koliko toliko nearhaičnim preglednikom (Mozilla Firefox, Microsoft Internet Explorer, Safari, Google Chrome i Opera) prijavljen na Googleu može raditi na svojim dokumentima. Pritom govorimo prvenstveno o Gmail računu, jer je on temelj pristupa svemu.

Povijest Google Docsa kratka je i zanimljiva, a u svim pojedinostima nije poznata ni njihovim zagriženim zagovarateljima, a ima već i takvih.

Kao senilnost: svako malo nešto novo

U jednoj od ležernih radnih skupina u Googleovom kampusu dovršena je aplikacija Writely kupljena u kolovozu 2005. od tvrtke Upstartle. Napisati standardan tekst procesor, kažu programeri, danas je trivijalan posao. Programski "motor" za pisanje s manje ili više mogućnosti već se primjenjuje na mnoštvu formulara na webu. Valjalo ga je samo nakititi sučeljem koje ne bi previše zbunjivalo stare korisnike tekst procesora. Kada je u listopadu 2006. godine isti takav posao dovršila skupina Spreadsheets sve je upakirano i korisnicima Gmaila je 10. listopada ponuđeno kao Google Docs.

Paket aplikacija stalno se obogaćuje nekom novom forom, a najznačajnije unapređenje bilo je kad je od tvrtke Tonic Systems Google kupio aplikaciju Presentations i 17. rujna 2007. pridodao je Docsima. Detalji dinamičnoga razvoja za radoznale dostupni su na blogu Docsa. Tko ima vremena da zaviruje pronaći će mnogo zanimljivih iskustava i samoniklih ideja.

Danas su Google Docsi lokalizirani na 48 jezika, ali to ne znači da na svim tim jezicima ima i spellchecker. Ima li ga ili nema ovisi o browseru! Safari nema, a Firefox kao dodatak koristi stari dodatak iščupan iz OpenOfficea.

Oprez, hrvatski spellchecker kao addition za Firefox je u verziji 1.0.1 javlja da neće raditi s Firefoxom 3.0.x! Tome se može doskočiti tako da se paket skine nekim drugim browserom, ali ne instalira. Datoteka "croatian_dictionary_-_hrvatski_rjecnik-1.0.1-firefox+thunderbird+seamonkey.xpi" u svojoj je biti ZIP arhiva. Zanemari se ekstenzija Firefoxova dodatka za samoinstaliranje, raskomprimira se i naredbom "open" učita u Firefox. Evala!

Ne možeš očekivati da imaš baš sve, a mi smo se s hrvatskim jezikom već navikli na razna dovijanja. U našim je neprirodnim navikama i to da rijetko nešto mijenjamo u postavkama (Settings) pa mi se čini da će malo tko izmijeniti ponuđeni hrvatski, osim ako mu aktivno ide na živce.

Tko se ulovio na www.google.hr kao osnovnu postavku, i Docsi će mu se pokazati u matičnom jeziku. Ja sam si uložio malo truda i to izbjegao, ali ne kažem da nije sjajno što postoji lokalizirana verzija. Za potrebe prikaza vratio sam se hrvatskom.

Surađivanje na dokumentima

Tekstovi, kalkulacijske tablice i prezentacije, a što je tu nova (osim što je aplikacija besplatna)? Ključna riječ je "share" (ili "podijeli" u hrvatskoj inačici).

Ali idemo od početka. U Gmailovoj startnoj stranici s inboxom nude se Calendar i Documents.

Također, pri dnu lijevoga stupca je i meni Google Docs s popisom najsvježijih dokumenata.

Uočite da se vrste dokumenata razlikuju i po ikonama. Na sličici sam obilježio tekstualne i tablične dokumente.

Osnovni izgled direktorija u najnovijoj inačici omogućuje čak i otvaranje mapa, pa se sve doima prirodnije od rada s web aplikacijom. Tu podešavamo i postavke.

Tekst aplikacija doima se kao prilično uvjerljiv ambijent tekst procesora.

Osim što možemo stvoriti novi dokument, ili ga u Docse učitati s vlastita stroja, postojeći se dokument u osobnoj bazi može podijeliti s ljudima koji imaju račun kod Googlea. Ljudi mogu na dokumentu kolektivno raditi, a uz Googleov gadget koji radi na temelju RSS vjestica Google Docs može postati ozbiljan kolaborativni redakcijski sustav na kojemu na istom tekstualnom dokumentu mogu raditi autori, urednici, lektori i redaktori.

Svatko u radnoj skupini može pratiti i razvoj dokumenta te vrlo lako uočiti što je tko na njemu uradio te ako j potrebno lako vratiti ponešto greškom izmijenjeno u starijoj fazi dokumenta. Na kraju, ako je to potrebno, pod komandom "Share" dovršeni se tekstovni dokument može poslati bilo u tijelu poruke ili kao privitak RTF, DOC, PDF ili ODF (ISO OpenDocument format).

Pogledajte malo menije!

Tablični kalkulator

Posve različito od tekst dokumenta, kalkulacijske se tablice ili dijele (meni desno, s puno strožim pravilima editiranja ili pristupa), ili eksportira (u meniju File) u formate XLS, ili ODS, te u nizu manje bogatih formata.

Tko je baš u teškoj frci može si fotografijama iz Picasse ili videom iz Google Videa složiti prezentaciju i pokrenuti je s weba te eksportirati je u format PowerPointa, PDF ili tekst.

Google Docsi širom aplikacije podržavaju i kratice s tipkovnice koje se mogu prilagoditi korisniku, ali i neke na Macu stare spretne fore kao što je drag/drop editiranje teksta.

Naravno, izgled i osjećaj rada ne može poništiti da se ipak radi u browseru, a djelomično ovisi i o tome s kakve se mašine radi ipod kojim OS-om. Nisu to još fino izbrušene aplikacije, ali se u njima može učiniti gotovo sve što čovjeku zatreba od Office aplikacija, pogotovo ako dokument (posebno PowerPoint) stigne mailom, a zbog takvih povremenih slučajeva ne želite da vam se na disku kiseli Microsoftov paket ili bilo koja druga inačica OpenOfficea. Brzina rada više ovisi o brzini veze i grafičke kartice, ali se lijepo radi i na starim 68 K strojčićima. Nisam osobito upućen u finese tabličnih kalkulatora, ali znam da se iz Erste banke bez problema može skinuti i ispuniti obrazac za godišnju prijavu poreza.

Može li se tablični kalkulator natjerati da da izračunava kvadratni korijen iz pi ne bih znao. Javite ako znate ili za tako nešto imate potrebe. I onako trošite tuđe procesorske resurse :-)

Zanimljivo je da je sučelje Google Docsa preuređeno ekskluzivno za iPhone i to je jedina mobilna platforma koja prezentacije može i prikazivati i uređivati (ako je neophodno).

Lijepo, čisto, elegantno koliko je moguće na webu. I još će napredovati. A i badava je. Hvala Google.

Ograničenja i sigurnost

Ali to nije sve, jer aplikacije imaju ograničenja, ali ne toliko beskrajno blesavih na kakve smo navikli u nekadašnjem TeachTextu i još u koječemu iz Microsofta.

Sedam gigabajta po accountu ne bi smjelo biti ograničavajuće za tu vrstu dokumenata, a prilično je i velikodušno što je svakom dokumentu granična veličina od 500k, te svaka slike u njih embedirana ne smije imati više od 2 MB. Nije baš neko ograničenje.

Čak su i dimenzije tabličnoga kalkulatora gospodske: svaki list mora imati manje od 10.000 redaka i manje od 256 stupaca, a sve to je ograničeno na 100.000 ćelija i ne više od 40 listova u jednom dokumentu. Ne mislite li kao povjesničar pratiti kretanje plaća svakoga radnika u Kombinatu Borovo u najboljim danima kroz više godina, jedan dokument bi trebao biti dovoljan za sve. Za Borovo bi možda bile dovoljne dvije tablice, ili tri, jer ih korisnik odjednom otvoriti ne više od 11.

Ipak, čini mi se da su ta ograničenja postavljena umjetno, da se netko ne bi igrao time što bi pokušao zagušiti server.

Sigurnost dokumenata drugi je problem. Pišete li odvjetničke predstavke u ime nekih zatočenih na Guantanamu, vjerujte, netko će ih čitati prije nego što dospiju do suda. Ali to već znamo.

Hoće li konkurentska tvrtka koja se želi dokopati tajne formule vašeg revolucionarnog lijeka uopće pomisliti da radite na Google Docsima jedna je stvar, a druga je da to nije nije osobito pametno.

Ali književna djela, diplomski radovi, monografije, članci, planovi... nastali kolaboracijom u Google Docsima bit će za nepozvane upravo onoliko tajna koliko to korisnik sam odredi. Ali to nema veze s Docsima, nego sa sigurnosnim navikama. Paranoične može biti kritično već i to što je moguće browseru prepustiti da zapamti podatke za prijavljivanje.

Docsi kao i Gmail ne rade automatski pod sigurnosnom HTTPS vezom, nego za to treba u adresnoj liniji jednom pješice upisati "https" umjesto "http". HTTPS opcija izabire se i u preferencama Gmaila (i Google Calendara, ako nam je važna i njegova tajnost).

Što je fenomenološki novo

Google Docs također se mijenja pojam "originala". Sve češće original je ono što sa suradnicima spremamo u Googleovom "oblaku", a poslani dokumenti tek su na neku način eksporti.

Može li Google izgubiti original? Tehnički, može. Praktično, gledajući hardver, dokumenti su kod Googlea mnogo sigurnije spremljeni nego na lokalnom hard disku (prije Leoparda).

Glavna opasnost je da se možete s Google Docsima toliko zaigrati da mu povjerite sav svoj život. A svašta se s ekonomijom može dogoditi preko noći, pa i Google ima pravo preko noći obustaviti svoju uslugu. Ukratko, Google Docse ne treba tretirati bitno ozbiljnije nego Flickr za slike i YouTube za video. Otprilike Google Docsima treba dati onoliko povjerenja koliko se može imati i u točnost Wikipedije. Tim servisima nikad ne biste povjerili sav svoj život, kao što svoj igrački adrenalin ne povjeravate igrama koje su samo na webu, makar bile odlične i besplatne, ali im možda vrijedi dati i malo više povjerenja, jer imaju sasvim zgodnu funkcionalnost.

Zasad nema jednostavnog načina da sve dokumente na Docsima bekapirate lokalno, nego jedino šaljući ih sami sebi jedan po jedan. To je glavni domet i glavno ograničenje Docsa. Ostala su ograničenja najčešće u svačijoj glavi. Paranoja je gadno ograničenje, nimalo plemenitije od šlamperaja.

I jedno i drugo proistječu iz nerealnoga ocjenjivanja važnosti onoga što radite.

Osobno imam navike bekapiranja, pa kad se to radi jedan po jedan dokument, onda to toliko i ne boli.

Trenutačno na webu ima još 10 besplatnih word procesora i još šest tabličnih kalkulatora. Ima i gomiletina besplatnog timskog softvera i rješenja. Čega sve ima i što je besplatno možda najsažetije piše na ovoj adresi.

Na Google Docse sam nasjeo po inerciji i nemam namjeru cjepidlačiti tražeći dalje. Dižem im u zrak oba palca jer imam samo izvrsna iskustva.

Što sutra?

Valja imati suosjećanja prema Microsoftu. Vista im nekako ne ide, XP nije baš neka perspektiva, a ni nove verzije Officea nisu nikome neophodne, jer bazično rade isto što i prije deset godina. Microsoft je najavio da će također imati nekakvu web verziju Officea. Kada, i kako će to naplaćivati možda se sazna. Adobe od 1. lipnja ima www.acrobat.com, online verzije svojih programa. Eh da je te, kakve, Adobe Photoshop Elementse povezao sa servisom kao što je Flickr, gdje bi im bio kraj! Sada se oko svega toga ne čuje baš preveliko uzbuđenja korisnika...

E, ali u prirodi je prevelikih škrtaca da će svakoga iz svojih redova tko svijetu pomisli dati nešto besplatno uvijek opaliti po glavi: čemu investirati milijune u skupi hardver? Zato su zakasnili.

Iskreno rečeno, ni Apple se sa MobileMe ne drži puno pametnijim od gorespomenutih. Budućnost će razmaziti korisnike i očekivat će da ti servisi, i dalje besplatni, budu sve bolji. Apple svoje aplikacije još radije isporučuje aplikacije s računalima. I lijepo je imati "svoje" aplikacija, a ne osjećati se kao lopov. Međutim, vrijeme je i da Apple napravi iskorak dok još ima vremena. Jer, dok se bude plaćalo MobileMe za ono što nudi, radije ću se zadovoljiti Gmailom i svime što ide iz njega badava.