Pozdrav svima.

Vec se dugo nisam javljao na jabucnjaku, ne samo sta sam bio zauzet akademskim problemima, nego jednostavno nisam imao nikakvih problema s mojim jabuka-proizvodima (bog ih blagoslovi).

Ali sada, pisem diplomski rad i ima jedna stvar koja me jako uznemiruje (ima ih vise, ali ovu cu mozda lakse rijesiti) te nisam nasao nikakvu soluciju tom banalnom problemu.

Naime, kada zelim ubaciti fusnotu (footnote) koja je vise od par redova u tekst pri kraju stranice, Pages (verzija 4.1) mi automatski prebaci odlomak sa fusnotom na novu stranicu ostavljajuci tako veliki prazan dio stranice. Znam da nije cesta pojava da je fusnota veca od par redova, ali eto, kod mene je 20% diplomskog u fusnoti.

Volio bih da mi se ne odvaja text sam od sebe te da ako je fusnota prevelika neka se samo ona prebaci na iducu stranicu. U mnogim knjigama vidim da autori tako postupaju stoga znam da je izvedivo. Pitanje je samo KAKO?

Ako ima netko pametan savjet, bio bih mu neizmjerno zahvalan.

Mene su učili da tako opsežnoj fusnoti nije mjesto u fusnoti, nego u glavnom tekstu. Ali eto, valjda to ima veze sa strukom, jer ja nisam vidio ni knjiga s tolikim fusnotama.

Evo sad gledam Pages (inače ne koristim Pages jer mi je prenedorađen za moje potrebe) - moj je 4.0.9 (Pages '09). Kod mene to radi točno onako kako bi očekivao:

Kako fusnota raste, popunjava stranicu odozdo. Kad vrh fusnote dosegne dno teksta, komad (ne cijeli!) odlomka od dna se seli na drugu stranicu, ali fusnota i redak koji ju referencira ostaju na istoj stranici. Kad fusnota dosegne i pregazi redak koji ju referencira, normalno, sve skupa se seli na drugu stranicu. Zaista ne znam kako bi to izgledalo da pola fusnote koja se odnosi na nešto na stranici npr. 42 završi na stranici 43.

Ako ti ipak zasigurno znaš da je to OK, onda postavi kursor u fusnotu, pa u inspectoru odaberi text inspector pa u tabu More odkvačicaj "keep lines together". Možda će kod tebe raditi. Kod mene ne radi, ali taj Pages je meni inače poluproizvod, s dosta takvih mušica pa su možda baš ovu kod tebe riješili.

Misliš valjda - podrubnica? Podrubnice su kratke napomene koje dodatno objašnjavaju što je pisac time htio reći. Tako da to stvarno pokušaš objasniti u tekstu - a ne napraviti rad s bezbroj podrubnica.


Nego što je to Pages? Jel to ono čudo u iWork-u? To služi za prelamanje - nisam znao.

Uzmi Quark, InDesign... I onda prelomi svoj rad dvostupčano, strogo pazi na lijevo i desno poravnanje - da nemaš po pet razmaknica između riječi jer to program tako napravi ili poravnanje samo u lijevo pa kako završi tekst s desne strane bit će dobro...

Sta je podrubnica? Fusnota? Krasnog li hrvatskog jezika

Ovako si trebao napisati.
Šta je to Stranice? Jel to ono čudo u jaRadim?
Uzmi Kvark ili uOblikovanje i tamo rješi problem

Tito kaže:


E to te ja pitam!

Evo pojašnjenje:
www.vrsa.pgsri.hr/I-razred/I-Vjezbe/3.PD...Word%208-Fusnote.pdf

Raditi prijelom u tekst procesoru je vrlo teško i često frustrirajuće, ali da se. Napravio sam bezbroj prijeloma (od diplomskog, preko mora članaka, pa do nekoliko korisničkih uputa i konačno jedne stručne knjige) u Microsoft, pa kasnije Open/Neo Officeu. Znam da postoje alati za to. Ali nije ih baš uobičajeno koristiti za neke jednostavnije stvari. Nisam još čuo da diplomski netko prelama u inDesignu.

Iako odlazimo u OT. Još tamo početkom devedesetih na faksu sam prelamao radove u programu "Ready,Set,Go 4.0" koji smo tad koristili za prijelom na Macu! Bio je to program koji nije mogao ni rotirati tekst za 90 stupnjeva i slično. Većina ovdašnjih korisnika Mac platforme nije nikad ni čula za taj software.

Čak sam tada na FOI-ja održao i predavanje o istom na predmetu kod prof. Sabatija INDOK - Informacijsko-dokumentacijski sustavi (ili tako nešto slično). I zahvaljujući tom predavanju - za mene su vježbe iz INDOK-a bile položene još u listopadu.

Ja sam svoj diplomski pisao kineskim jezikom u Word Perfectu pod CCCC DOS-om na AMSTRAD PC640 (sad je u PEEK&POKE) i printao na 24-iglični printer i definitivno me nisu mučili prijelomi i fusnote Bilo je to nezaboravno iskustvo.

Slažem se sa smayoom u vezi korištenja softwera. Koliko si to studenata može priuštiti nabavku kakvog profesionalnog softwera za prijelom i još k tome potrošiti određeno vrijeme da nauče u njemu raditi? Samo ne treba zaboraviti da i u Wordu na jednu stranicu može stati samo određena količina teksta i ni linije više, a što će prebaciti na slijedeću treba mu reći jer inače radi po svom ćefu koji nam obično nikad ne odgovara

@Sank, još uvjek se čudim tom tvojem kineskom, svaka čast.

nisi jedini naučit kineski i razbit atom golim rukama, meni pari li-la :O

Nije kineski baš tako nesavladiv. Jako je to različito od europskih jezika, ali nije nesavladivo. Pismo mi je osobito zabavno. Ima neke uvrnute logike u tom ideografskom kreiranju pojmova. Npr. slovo koje znači "centar" izgleda kao horizontalni pravokutnik "proboden" vertikalnom crtom (to je dosta grubo opisano, ali tako je otprilike), a ideografsko tumačenje je "strelica pogađa točno u sredinu mete". Fora, zar ne? Ali najbolja je fora da isto slovo znači i "Kina" (pa onda i "kinesko" itd.).

smayoo je to više manje dobro opisao. Kinesko pismo nekada davno i jest bilo slikovno pa se onda s vremenom mijenjalo zbog bržeg pisanja. Zadnje jače pojednostavljene se dogodilo nakon pobijede komunizma. Zato danas imamo dvije vrste kineskog pisma simplified i traditional.

Znak za sredinu 中 zaista je nekada bio meta sa strelicom, a kinezi svoju zemlju zovu 中国 (zhong guo) ili "Središnja zemlja" jer su dugo vjerovali da se oni nalaze u centru svijeta

Isto tako je "konj" nekada bio nacrtan sa četiri noge, glavom, tijelom i repom, onda se polako pretvorio u ovo: 馬 (Ma) na tradicionalnom tj. 马 (Ma) na pojednostavljenom.

U starokineskom svaki je ideogram bio pojam za sebe, no danas sa razvojem tehnologije moderni kineski ima riječi koje se sastoje od dva, tri i više znaka, za primjer:

Upaljač je 打火机 (DaHuoJi) ili direktno prevedeno "Izrada vatre aparat" tj aparat za izradu vatre

U kineskom je najteže zapamtiti sve te znakove kojih ima preko 50.000, a prosječni kinez ih zna oko 3000 do 4000 tisuće dok ih fakultetski obrazovani Kinez mora znati barem 12.000. No postoji vrlo dobra logika u svemu tome pa nije i nemoguće

Vidim da je "Ji" sastavljen od dva simbola a lijevi je znak negacije. Dakle, "aparat" im je ideografski "ne-nešto" (što?)?

Slično tako je naranča = "ne-limun"

Ali samo ideografsko tumačenje znaka za "ne" mi je sjajno: "Ptica leti prema nebu, ali nikad ga ne dostiže!"

Evo mog savjeta. Kako se i sam bavim sličnom vrstom pisanja potražio sam softver koji bi mi najbolje odgovarao. To je Mellel http://www.redlers.com/ koji se i u svojim promotivnim materijalima diči podrškom upravo za "akademsko" pisanje. Da budem do kraja iskren preporučio mi ga je prijatelj, a ja sam ga prigrlio (Mellel, ne prijatelja!) nakon par dana isprobavanja.
Brz, jednostavan, bez suvišnih opcija. Kompatibilan je sa reference managerima (npr. Bookends http://www.sonnysoftware.com/) koji ubrzavaju i pojednostavljuju upravo citiranje, fusnote i sl.

Cijena od 39$ korektna je i preporučujem ti da barem isprobaš Mellel pa da sam doneseš odluku.

PS u svojim radovima imam veliki broj fusnota i nikada nisam imao problema.

Heto, da se vratimo na temu... Hvala na informaciji, DrAle. S velikim brojem fusnota nema nijedan procesor teksta nekih problema. Barem oni koje sam ja koristio. Ali gljiva se žali na problem kod neobično velike fusnote. Kako se Mellel s tim ponaša?

Hvala svima na odgovorima. Nemam se previse veremena igrati s novim programima, ali mislim da cu probati Mellel. Nije to tako strasan problem. Pojavljuje se svega 3-4 puta. Nadao sam se da postoji negdje neka kvacica, ili neka skrivena opcija (probao sam smayoo tvoju, ali ni meni ne funkcionira).

U svakom slucaju hvala na pomoci, a i na kratkoj lekciji kinsekog.

smayoo kaže:

Ako word možemo zvati procesorom teksta onda tvoja tvrdnja baš i ne stoji! Naime, sa njime sam imao problem i sa fusnotama i sa listama i sa još stotinu stvari. Dokument je bio dugačak više od 100 stranica te je sadržavao grafove, slike i sl. To je bila strava. Da bi stvar bila gora onaj kome sam trebao predati rad uvjetovao je da rad bude u "word formatu" (da, baš tako je pisalo!). To iskustvo ne bih htio ponavljati

Probat ću kako ide sa velikim fusnotama u Mellelu pa javim. Baš sada gledam svoju najveću fusnotu. Ima 13 redova (otprilike 20% stranice) i sve je na svom mjestu.

No, potpuno se slažem sa smayoom da tako velike fusnote treba izbjegavati tj. treba razmisliti o drugačijem načinu strukturiranja teksta (npr. da fusnota postane tekst poglavlja ili neko potpoglavlje).

Evo, samo kratko. U Mellelu tekst na kojeg je vezana fusnota i fusnota sama idu "ruku pod ruku" tj. Mellel drži na istoj stranici i jedno i drugo. Kada se tekst sa fusnotom prebaci na drugu stranicu za njim ide i fusnota (to je i očekivano i to bi trebao raditi bilo koji tekst procesor koji podržava fusnote).

Naravno, kao što i u bocu od litre nitko (još!) nije uspio uliti više od litre tako i fusnotu ne možemo stisnuti tamo gdje ne stane!

Uspio sam nagurati 50 redova teksta u fusnotu na jednoj stranici i koliko mogu primijetiti Mellel dobro izlazi na kraj sa tolikom količinom teksta u fusnoti, stalno držeći na istoj stranici fusnotu i tekst vezan uz fusnotu. Ukoliko na toj stranici ima još fusnota Mellel i tekst i te fusnote prebacuje na sljedeću stranicu.