Da li je cijena limitirajući faktor ili uz to ide i nešto drugo?
Tokom cijelog našeg obrazovanja mi nikada nemamo dodira sa Mac-om, bilo da se radi o hardveru il softveru.

Zašto?

Okay, znamo što je IBM kompjuter, znamo za Win, znamo za Linux/Unix, ali ne znamo ništa o Apple proizvodima?
Osim, možda nekog spomena u nekoj teoriji.

Mac računala nisu standard u obrazovnim ustanovama RH. Igrom slučaja jedan stari kolega je davno radio u privatnom učilištu Algebra u Zagrebu. Jednom sam ga tamo posjetio i vidio da su tada imali jednu punu učionicu opremljenu sa iMac računalima. Radilo se o učionici predviđenoj za učenje obrade video materijala.

Također, svi materijali za učenje i sve ostalo odnosi se više-manje na rad u Microsoft okruženju.

Nekada je bilo drugačije, osobno sam u srednjoj školi, Geodetski školski centar u Zagrebu, početkom 90-ih radio baš na Apple računalu. Bio je to Apple IIc. Kasnije su ih ipak zamijenili PC računalima.

I od mog šogora brat je na faksu elektrotehnike i računarstva tih godina koristio Apple Performu. Kasnije ju je nekako nabavio za doma, te sam onda čeprkao po njoj kad bih im došao u goste. Kasnije sam upravo zbog tog iskustva kupio svoj prvi iMac G3.

Danas sam ipak odnedavno na PC-u.

Ne može Mac proći na javnoj nabavi.

Mala mi ide u 2. razred (OŠ) i "Moja domena 2" imam na jednom (1) mjestu spomen Mac OS X (?!?) i Apple logo nacrtan.

Točnije zadatak ide:

Red sa logotipima: Pingvin, Win10 i Apple Logo
Red sa nazivima: Windows, MacOS X i Linux

Poveži koji pripada gdje.

Mislim kako će dijete to znat povezat bez upute od učitelja i tim više što je ta knjiga i dalje "debelo " na Win 8/8.1 screenshots što je samo po sebi brutalno outdated.

A da ne govorim o guranju MS software i aplikacija koje isključivo rade na Win sustavima. Razumijem stav HR edukacijskog sustava i činjenice da mi kao država volimo tu platformu, ali što se ne bi moglo ipak učiti djecu da izađu van tih okvira, pogotovo danas. 88. kada sam ja bio u osnovnoj školi prvi što smo vidjeli je bio Spectrum, naravno, na kojem se radilo i učilo, ali danas bi se barem u literaturi mogla iskoristiti prilika za djeci malo proširiti horizonte osim ove usrane x86 platforme i Windowsa.

Odgovor je prilično banalan i specifičan za HR.

Kod Apple-a nema "safta", nema se puno para za dijeliti ispod stola.

Komp kupiš, instaliraš i radiš. Kraj priče.

Win kupiš i imaš sustavne troškove održavanja od godišnje pretplate, antivirusne igre (reinstalcije, dodatni sotware, itd.), itd...

Kako je HR država korupcije i nepotizma i namještanja svih državnih natječaja ovo je prilika koju takvi likovi ne mogu pustiti iz svojih ruku.

Za ilustraciju može poslužiti natječaj za informatizaciju HŽ-a prije cca 20 godina.

Na natječaju su bile ekipe Windowsa i Linuxa.

Slikovito cijena Linuxa je bila kunu a Windowsa 100 kuna.
Odabrali su W.

Dajte mi recite koja je vjerojatnost za softver (primarno za Windows) radi na macOS-u i na Linuxu?
Ja se slažem da su MAC-ovi skupi, ali tvrdim da ima neusporedivo manje ljudi koji imaju znanja održavati MAC/Linux u odnosu na PC.
Sveprisutan Office paket radi kilavo na macOS-u.
Znam da postoje alternative, ali postoji i problem edukacije mnogobrojnih korisnika.
Ne zma da li vas je kada dopala službenica u banci koja se uči poslu? Sad si zamislite da je takva na svakom šalteru i da to proživljavate periodiči kako se koja promijeni.

Pa kao osoba koja radi u banci, mogu reći da gotovo sve major aplikacije su web based u svim bankama, tako da onboarding bi bio ravan nuli za veliku večinu korisnica(ka).

Dodatno, upravo činjenica da danas gotovo pa i nema više "fat" aplikacija, već browser-based i platform agnostic rješenja, mislim da je krajnje vrijeme da se proba nešto napraviti. S druge strane nitko ne kaže da se sada mora tu gurati nešto momentalno, moj komentar je bio isključivo zašto se Alpha i Z generacije i dalje uči da je Win glavna glaksija?

Nitko ne kaže da nije bitno i nju savladati, no nećemo se maknuti s te točke ako se i dalje samo oglašava i favorizira jedna platforma.

Što se HW tiče, banka u kojoj ja radim ima za radne stroje u biti laptope (to je od Covida tako). Dakle nema "desktopa". E sada, ta računala koštaju na pola puta između Aira i PRO modela. Tko kaže da ne bi bilo jeftinije staviti svima Mac Mini, ili neki Air latop i pospajati na postojeće monitore? Financijski, radili smo taj dio, ispadne brutalno jeftinije, ali eto, tu smo gdje jesmo.

Naš sin, otkad je otišao na studij u Dansku, nije vidio nigdje nijedno windows računalo, a kamoli koristio. Sve javne službe u Danskoj koriste linux strojeve i aplikacije.

Mislim da je razloga zašto se u našoj državi gura Win puno više od mora netko smračiti pinku;

1) država/ministarstva su velik aparat i kad nabavljaju hardver jedan od uvjeta je pokrivenost cijele države od strane dobavljača radi servisa/popravaka/zamijene (to je jedan od razloga i kad se kupuju auti, može jedan proizvođač auta imati super kvalitetan i povoljan auto što to vrijedi ako ima servis na tri mjesta u HR)

2) informatičari, na žalost u državnim tijelima se zapošljavaju uglavnom oni koji su jedva završili faks (ne svi, ali većina koju osobno poznajem su takvi), oni dobri koji znaju, već unaprijed imaju osigurana par puta bolje plaćena radna mjesta (a ovi koji su se jedva provukli se zaklinju da su penđeri najbolja stvar na svijetu)

3) politika veleuvoznika/zastupnika u odnosu na tržište, jbg, Microsoft je prije više desetljeća bio puno agresivniji u nastupu u regiji, dok je Apple zastupnik uvijek bio mlak i tržište bivše juge mu je više smetnja nego korist

Eto, moja tri centa na temu

PS: Linux,... sa Linuxom se probalo u MBRH tam negdje 2014/2015., čak su napravili i OK priručnik za korištenje no otpor teta po uredima i samih informatičara je bio silan (koliko imam informacije iz tog vremena) i onda se promijenila politička garnitira i otišlo sve u maunu. Dio krivnje je svakako i na HULK-u za koje ni dan danas ne znam čime se u stvarnosti bave.

Bertone, ovo je lijep poklon, hvala na linku!

Bertone je najbliži istini.

Dio je u cijeni koja je gotovo uvijek u low-end segmentu viša od PC-ija, a teško bi se u nastavnom procesu opravdalo da je potrebno imat takvu razinu kvalitete, ergonomije i pouzdanosti kakvu nudi Apple. Slično kao što neće autoškole kupovati Lexus. Mac ima opravdanje u školama poput Prirodoslovno-grafičke i na Akademiji primijenjene umjetnosti i na sličnim studijima.

Drugi dio je ovo što Bertone kaže. Mi smo država u kojoj se javna nabava često namješta, mnogi u branši se sjećaju nabave računala u kojoj je bilo u milimetar specificirano koliko mora biti dugačak kabel miša i slično - naravno, sve kako bi se diskvalificirala konkurencija. Male firmice nemaju šanse u takvim nabavama, a velike se bave onim što je tržišno najzastupljenije i gdje je moguće ostvariti navjeću maržu, a to sigurno nije Apple.

Pa male firmice emaju sto traziti na natjecajima od x miliona eura.

jura22 kaže:


To ide pod stavku "dokazivanje tehničke sposobnosti", a za trgovačke poslove, ako u natječaju nije uključeno održavanje i slično, nema neke razlike između velike i male tvrtke, trebao bi na natječaju pobijediti onaj s nižom cijenom, a male firme u pravilu imaju manje troškove, pa mogu ponuditi bolju cijenu.

Druga je stvar, ako se kroz javnu nabavu traži nešto više od samog hardvera.

Hvala svima na odgovorima.

Mene je to zanimalo laički, informativno. Naime, žalosno je da mi za neke stvari u životu prekasno.
Mac je odlična kombinacija hardvera i softvera. Zašt nisam prije 20 i više saznao kako je Mac kvalitetan?

Okay, nisam ga kupio i obraćo pažnju. Al, nitko mi nije rekao kako je ovo kvalitetan proizvod.


Hipoteski gledano, dal bi bilo problem Apple-u ako bi neki državni sistem naručio, npr. 10000 komada MacBooka, da mu se isporuči kroz godinu dana?
Dal postoje prepreke u proizvodnom procesu? Mislim, u resursima?

dpasaric kaže:


Ja te kristalno razumijem.
Ne ide kroz stavku "Dokazivanje tehničke sposobnosti" već kroz jamstvo za ozbiljnost ponude, jamstvo za uredno izvršenje isporuke i jamstvo za vrijeme trajanja jamstvenog roka.
Tehnička i stručnasposobnoat su recimo:
-stručnjaci koji mogu/znaju upogoniti opremu
-logistika, ako treba u kratkom roku napraviti isporuku
-popis glavnih isporuka (broj i količina novaca)
-certifikati za opremu

Kod bodovanja se boduje cijena koja ima najveću težinu i jamstveni rok za opremu s manjom težinom.

Generalno su problem jamstva:

-za ozbiljnost ponude tipično 5%-10%
-za uredno izvršenje 10%
-za uredno ispunejnje ugovora 10%

Naravno, nitko ne brani ući u neki odnos s drugom firmom: zajednica ponuditelja (solidarno skupa nastupaqte), oslanjatellj (oslanjaš se na firmu koja ima resurse - stručnjaka, kamion ..), podugovaratelj (odradiš dio posla i to se istakne u ponudi).

Znači, nije da se manje firme ne mogu javiti na natječaj, ali se trebaju udružiti što je veliki problem kad se "gazde" nađu i treba odrediti koji je glavni!