smayoo kaže:


Do sad sam na ovom forumu pročitao svakakve provokacije i vrijeđanja, ali reći smayii da radi za kikiriki pa to je stvarno prekostrašno

Nisi skužio.

Radim ja nadzore i za manje iznose, za privatne investitore, kad je posao takav, manji. 20.000 kn je kod velikog broja javnih naručitelja limit za izravnu pogodbu (tzv. narudžbenicu). Ne radim takve poslove jer javni naručitelji redovito misle da ti čine neku svemirsku uslugu što su ti "namjestili posao", a onda se cigane i iscimavaju dodatne nespecificirane usluge (bez dodatne naplate, naravno) i ljute se kad im kažeš da to nisu naručili. Tako da ja uglavnom, koliko god mogu, sve više izbjegavam raditi s javnim naručiteljima, a osobito kad me uvjeravaju da se "uklopim" u neki limit radi izbjegavanja javnog natječaja jer "će mi se isplatiti".

Nije mi se isplatilo niti jedan jedini put. Ono što mi se isplatilo je - raditi za privatne investitore koji traže i cijene kvalitetu, za fer cijenu i gradeći dugoročni odnos.

tino1 kaže:


Vrlo vjerojatno će biti taj, ili vrlo blizu tog tzv. ETM pariteta sudeći po iskustvima drugih članica, ali stvarni tečaj ćemo znati tek nakon što se završi ta zadnja i presudna evaluacija (negdje krajem lipnja/ početkom srpnja 2022.).

Što ste se uhvatili nadzora.
Ako hoćeš pošteno raditi nadzor mjesec dana i nešto i zaraditi nije to neka cijena.
Da dobiješ 20.000kn +PDV mjesečno na račun, koliki su troškovi (zavisni i nezavisni) i kolika plača može biti isplaćena?

jura22 kaže:


Minimalna. Kao kod svakog hrvatskog poduzetnika, jer država i njeni uhljebi pitaju još jednu plaću poreza i ostalih dađbina. Za 13. dohodak, regres, i darove. To su stvari radi kojih nam ne ide dalje, a ne Euro.

Bude netko suvislo odgovorio (@smayoo).

Što odgovorio? Odgovorio sam već. Ne radim nadzore za 20.000 kn.

Ima li neko neki link ili informaciju koliko realno kosta posjedovati DOO u Hrvatskoj?

Znaci otvorio si tvrtku, imas svoj prostor i svu opremu. Svi mjesecni racuni su ti placeni (da izbjegnemo varijacije na temu).

Sto tocno moras placati mjesecno/godisnje:

1. Knjigovodstveni servis
2. Naknade a b c
3. Namet za to
4. Taksa za to

Koliko uopce dajes drzavi za doprinose za placu 5000kn? Koliko za 10000? Ide li to linearno?

Koliki je poreza na dobit na kraju godine?

Hvala svima.

Mislim da ti ovi pod 1. mogu dati najprecizniji odgovor na sva ta pitanja

Dosta ovisi o djelatnosti, lokaciji (prirez) pa čak i mikro lokaciji (npr. spomenička renta ako ti je poslovni prostor u centru mjesta). Kako sam ti napisao, kontaktiraj knjigovodstveni servis u gradu gdje bi otvarao tvrtku pa sa njima razradi što i kako u detalje.

smayoo kaže:


Na pitanje u 11:42 a ne kao @tino1 filozofirati.

drlovric kaže:


Kao što ti je vicko rekao, pravac dobrom servisu.
Do tada probaj procjeniti prihodovnu stranu, da li češ stvarno imati svoj poslovni prostor u vlasništvu ili najmu ili češ svojoj tvrtki iznajmljivat prostor stana(kuće) za djelatnost tvrtke, davanja nisu linearna jer postoje razredi, postoje olakšice, neoporezivi iznosi koje si možeš isplatiti itd. Budi spreman izdvojiti određenu cifru za savjetovanje ako baš nemaš nekog poznatog knjigovođu. Ima se štošta tu pričati.
Moj brat ima knjigovodstveni servis pa vas mogu po potrebi spojiti možda i za eventualnu suradnju. Pošto je on u ZG, a ti ideš za ST možda bi bilo primjerenije da nađeš nekoga u ST

jura22 kaže:

20000kn je ništa kao mjesečni prihod. Za neto plaću oko 10000 ti je potrebno oko 16000kn bruto. 40000 je druga priča.

Što se tehničke strane tiče, kako je već napisano tečaj će službeno biti fiksiran 30.6.2022.

U trgovinama će taj tečaj morati biti istaknut na vidljivom mjestu.
Biti će dvojno iskazivanje cijena ( € - HRK ) od 1.7.2022 do 31.12.2023. sve cijene moraju biti iskazane prvo u kunama, a onda u €:
- etikete u prodajnim prostorima
- računi koji se izdaju kupcu
- sve što potrošači vide mora biti dvojno iskazano (HRK/€)

Cijena će morati biti na računu formirana u HRK i € za svaki artikl i na sveukupnom iznosu (Izuzeci: agregati na benzinskim, strojevi za vaganje i sl.)
Naravno neke razlike u promilima će biti dozvoljene, jer recimo i 6,99 kn i 7,00 kn i 7,01 kn i 7,02 kn je trenutno 0,93 € i to će u lipama biti ili gubitak ili dobitak, ali kako su rekli iz porezne smatra se zanemarivom brojkom.

Računi unutar firme i prema drugim pravnim subjektima ne trebaju imati dvojno iskazivanje cijene.

Zatim moči će se plaćati i u kunama i u €, i kusur će se vračati i u kunama i u €, s tim da će povlačenje kuna već krenuti s 1.7., pa će sve više ljudi baratati samo eurima do kraja godine.
Od 1.1.2023. kusur se mora vračati samo u €, ali kupac prva dva tjedna 2023. može plaćati i u kunama i u €. Postoje neke iznimne situacije, ali to će naknadno pojasniti.
Ovo će biti zabavno posebno u manjim mjestima gdje nema financijskih institucija koje mogu razmjenjivati kune u eure, a većina stanovništva je u takvim mjestima starija i rijetko koriste kartice.
Sva financijska izvješća za 2022. i ranije godine podnosi se u kunama, sve nakon 2022., odnosno od 2023. podnosi se u €.

Za AKCIJSKE cijene će još definirati prikaz, ali za sad morat će biti kuna i €.
Po novome će trebati iskazati najmanju cijenu u zadnjih 30 dana, zadnju cijenu koja je bila i cijena koja je trenutno na akciji u kunama i u €, tako da očekujte poveće table

jura22 kaže:


Zdrava računica za dugoročno uspješnu firmu koja živi od pružanja specijalističkih intelektualnih usluga (a ne prodaje robe, jednostavnih usluga, ugostiteljstva, itd.) je da svaki efektivno odrađeni sat treba naplatiti peterostruku neto plaću prebijenu na sat.

Dakle, ako je meni (hipotetski) plaća 15.000 kn neto,a mjesec ima (kako koji, ali cca 180 h, moja neto plaća prebijena na sat iznosi 10000/180= cca 80 kn. Ako je mojoj suradnici plaća (opet hipotetski) 9.000 kn neto, njena je neto plaća prebijena na sat =50 kn

I onda je, u firmi koja se želi dugoročno razvijati i rasti, minimalna satnica koju bih ja za sebe smio naplatiti: 400 kn + PDV, a za svoju suradnicu 250 kn. Taj iznos uključuje sve stvarne troškove angažmana (putne troškove, itd.), režijske troškove firme, neproduktivne sate osnovnog kadra (školovanja, bolovanja, i sl.), plaće pomoćnog kadra (tajnice i sl.) te troškove edukacije budućeg osnovnog kadra (bilo da plaćamo vanjsku edukaciju ili trošimo svoje vrijeme na to, uključivo s nekim plaćama koje taj kadar eventualno dobiva)

Pod pretpostavkom da se u nekom nadzoru ja angažiram 30% vremena, a moja suradnica 70%, imamo jednadžbu:

(0,7·250+0,3·400)·h=20.000

pa onda h= cca 70h.

Dakle, za pristojno naplaćen stručni nadzor, 20.000 kn može kupiti cca 70 čovjek-sati (od toga 20-ak ovlaštenog inženjera-ke i 50-ak suradnika-ce). Tu se računa efektivan angažman u nadzoru (uključivo i sastančenja, čitanja beskonačnih mailova i pisanje odgovora na te mailove ljudima koji nemaju pojma o struci i poslu, ali svejedno inzistiraju na dopisivanju), ali ne i vrijeme provedeno na putu, na marendi, i sl.

Ako znamo da nam prosječan investitor potrati 2-3 h tjedno na sjedenje na koordinacijama na kojima građevinari unedogled pričaju uvijek iste priče o rupama u zemlji, armaturi i betonu , ako investitor inzistira da se netko mora svaki dan pojaviti na gradilištu (bilo posla za električare ili ne bilo), reicmo da je to 5 h tjedno, plus spomenuta 2-3 h sjedenja na koordinaciji, to je recimo 8 tjedno . Ali se električarski posao zaoštrava na samom kraju pa to može biti i 4x više pri kraju projekta. Osim toga, provjera i ovjera knjige jednom mjesečno, ako je to manji posao, recimo 4h mjesečno. I još na samom kraju priprema dokumentacije za tehnički pregled i primopredaju, opet za manji posao, recimo 20h.

Dakle

70-20= ostaje 50h
mjesečno 4·8+4=36h

50/36=1,4

Dakle, posao bi morao završiti u 5-6 tjedana. Kad bi moja neto plaća bila 15.000, a moje suradnice 9.000.

Eto, je li to OK odgovor na tvoje pitanje?

Soffoklo kaže:


S obzirom da smo ovako ionako ovisni o Euru, i da od monetarne samostalnosti imamo nula bodova od onih sam koji podržavaju prebacivanje na Euro.

I zamislio sam si već trošiti i plaćati u eurima i to mi je ok, ionako najčešće koristim beskontaktno plaćanje, izbjegavam cash. No kad smo kod casha - iskreno MRZIM euro novčanice - prevelike su. Za razliku od kuna koje su savršenih dimenzija, teže ih brojim, držim u ruci, sve. Fuj.

No nisam razmišljao o posljedicama za svoju firmu i obrt... Uffff... Dobro si me podsjetio Soffoklo

JOHN kaže:


Za 10.000 je potreban bruto od 18.000- ZZZO.

@vanjuska:

Tocno znam o cemu pricas.

Neki dan u USA nadjem dolare i 50e slucajno u novcaniku, pa usporedjivao malo. Osjecaj kao kad smo sa CRT TV prelazili na 16:9 format

drlovric kaže:


Da u Hrvatskoj je malo komplicirano jer ima naknada za HGK (navodno danas ukinuta) i ovisno o djelatnosti naknada za turističku zajednicu ali to nisu ne znam kakvi iznosi.

Knjigovodstvo da ili plaćaš ili si ga radiš sam. Ja imam firmu u Švedskoj i ne pada mi na pamet plaćati za knjigovodstvo, sve sam sam naučio, skupa sa izradom završnog računa i stvarno nije ništa komplicirano. U slučaju nekakvih nedoumica ima jako puno pomoći na internetu, ipak je Švedska zemlja malih poduzetnika.

Drugi troškovi, ako imaš neku trgovinu moraš plaćati najam skladišta koje ispunjava MTU, ono što je dobro, možes iznamljivati svojoj firmi privatnu garažu i tako vaditi novce (ali ne pretjerivati sa najmom jer budu ti došli iz porezne) i smanjivati dobit.

Plaća bruto od 5000 kuna, doprinos 16,5 %.
Iz 5000 kuna idu MIO 1 i 2, nakon odbitka osobnog poreza (4000 kuna) na ostatak 20 % poreza i prirez na porez ovisno o mjestu stanovanja, budući da nakon odbitka MIO nema više što da se oporezuje, bruto 5000 kuna = neto 4000 trošak poslodavca 5825 kuna (doprinos za zdravstveno).

Porez na dobit 10 % odnosno 18 % ako radiš preko milijun eura prihoda. Jako nizak u odnosu na zapadnoevropske zemlje.

Kloba kaže:


Nisam znao kako su postojale i druge vojne jedinice iz drugog svjetskog rata osim Ustaša koje su prisezali trojedinom Bogu. Koje su to?

tino1 kaže:

Ma 30000