Davore kupuj Giuliu dok je još proizvode Talijani jer prema ovome, uskoro će i Alfe (kao i novi Punto) nasaditi na neku Francusku platformu

A pratim korporativnu situaciju, nisam uopće sretan, ubili su (ili barem odgodili) novu GTV, srećom Giulija je solidan auto, mehanički i svojstvima izvrstan, dizajnom tek prolazna zbog dodvoravanja germanofilima, ali može se dobaviti polovna za ok novac, tako da ne ostajem bez izbora jednog dana, a ionako uvijek kupujem polovno. Ako se obogatim prije bih kupio polovnu 4C, to je barem prava Alfa i izgledom.

Evo kako drifta stari ThinkPad

Aha, super, bilo jutros na Twitteru, pa sam komentirao da će to biti idući easter egg od Elona Muska u Tesli!

Posebno mi je cool što su preuredili stari Delorean za tu priliku!

Dosta sam razmišljal o električnim autima. I došel do zaključka da me kod njih (nepovratno?) muče dvije stvari. Prva je ta što nemaju ručni mjenjač. Istina, on, načelno nije potreban. Ali, oduzima užitak vožnje tj. dostancira vozača od samog auta što mene smeta.
Druga je nedostatak zvuka. Pod zvukom mislim na nešto kao što je ova kockica na trihterima.....



Tak da, svaka čast, za ova taljiganja po gradu i čučanja u kolonoama ok, ali ako se idemo vozit nekud, ne bi, ako je ikako moguće...
I prije nego mi skočite na grbu s emisijom CO2 i time, projekti proizvodnje sintetskih goriva za proizvodnju kojih se troši CO2 iz atmosfere čine i ove aute s klasičnim motorima neutralnim po tom pitanju (znam, znam entropija raste itd, ali.....)

Sve potpisujem. Elektromobile treba osmisliti za grad, malene i praktične, a pravi auti neće dobiti zamjenu nikada u smislu užitka vožnje. Nisam protiv elektromobila, ali uz normalni auto, ionako danas svaka obitelj ima 2-3 auta u kući. Baš je Korado Korlević u zadnjoj emisiji pričao o istraživanju u kojem se pokazalo da, kada se ubroji sve, od proizvodnje baterija, struje, njihova reciklaža kasnije, ispadne da je najekološkije vozilo - dizel auto. A oni su najviše pod pritiskom raznog suludog eko-overinženjeringa.

Redni šestak iz BMW-a ima fin sound, ali meni je ipak miliji redni petak



... no da se vratimo na temu, nemam neko bogato iskustvo s EV (vozio do sad nakratko Konu, UP-a i Zoe) i u vožnji se osjeti težina auta (a to su mali auti, kako je tek s većima), za trkeljanje po gradu ok, ali za vožnju po Rudama nikako.

Bertone kaže:


Neću reći da nisi u pravu, ali kockica se kupi za 5-6 keura, pa u nju uložiš još cenera i imaš nekaj na tragu onog videa.
Ovaj Audi si nemre više ni tvornica koja ga je proizvela priuštiti u nabavi.....

Baš ste mi zabavni.
Tako su prije 100+ godina pričali i pisali o otto i diesel motorima u odnosu na konjske zaprege i parne lokomotive. Tehnički konzervativci zaspali u vremenu.
Akobogda zdravlja, dočekat ćemo svi vrijeme kad će motori s unutarnjim izgaranjem postojati samo još na avionima, šleperima, traktorima i radnim strojevima. Onda ću umirati od smijeha dok vam budem gledao lica kad budete čitali što ste ovdje sada napisali.

Baš mi je drago kaj te zabavljamo ali EV u sadašnjem obliku nije budućnost jer javno dostupna tehnologija nije cjenovno prihvatljiva masama (ne mislim sad samo na našu zemlju), a i neće biti još jako dugo.

PS. Gledao sam nedavno buduće "narodno auto" ID3 i na zadnje kotače su ugradili bubanj kočnice, a auto ima minimalno 1600 kg pa na više... halooo, pa tek je 2020. godina... i pustimo priču kako na EV-u za kočenje u normalnoj vožnji vozači koriste el-motore za usporavanje i dopunjavanje baterije, kočnice na autu služe da auto stane kad ti pred njega u gradu izleti dijete ili divlji krmić/srna na otvorenoj cesti, a bubanj tad nemre ukopati auto par metara/par desetaka metara.

dpasaric kaže:


Ne znam kolike su ovo obitelji i gdje žive i po kojim prometnicama se voze... ali ...

Elektromobili danas imaju samo 3 problema koja moraju premostiti da bi postali zamjena automobilima s motorima na fosilna goriva:

1. Autonomija
2. Infrastruktura postaja za punjenje i broj
3. Elektroenergetska mreža podesna za masovno punjenje takvih vozila.

Četvrti problem je - cijena. Ona je u ovom slučaju kad su EV "hype" identična "normalnim" vozilima, ali to je zbog subvencija, ne jer je stvarno identična.

Ono što je trenutno "najmanje zlo" jesu hibridi, koji bi trebali premostiti recimo idućih 20-ak godina dok ne savladamo nove baterije i dok OIE ne zažive dovoljno da pokriju povećane potrebe za strujom.

Dok se to ne dogodi, EV su ili samo "produžetak nečijeg pimpeka" (ima se mere se) ili specifičnih zahtjeva manjeg broja korisnika (recimo određeni parkovi prirode ili gradska središta).

Bertone, ovo o kočnicama ti je potpuno promašeno. Elektrodinamičko kočenje je pouzdanije, efikasnije, snažnije i trajnije rješenje od bilo kojeg sistema kočenja baziranog na trenju. Nema disk kočnice koja će te prije zaustaviti u kritičnoj situaciji, nego što bi to učinila elektrodinamička kočnica. Prouči malo izvore. Vlakovi na električni pogon, koji su teški preko 1000 tona i voze brzinama od preko 300 km/h zaustavljaju se elektrodinamički i klasične tarne kočnice uopće niti nemaju jer im ne bi ni pomogle.
Sa svime što je napisao Daddo se slažem, s tim što moram naglasiti da je prije točno 100 godina bila ista takva situacija s vozilima s motorom na unutarnje izgaranje i također su veliki stručnjaci tog vremena posprdno pisali kako se radi o tehnologiji koja je promašena i koja "još stoljećima" neće biti upotrebljiva, a novinari su sprdali Milutina Barača (osnivača prve austro-ugarske rafinerije nafte u Rijeci) kako kamion s motorom na "petro-oleum" nema šanse stići ni do Trsta, a kamoli do Ljubljane ili do Zagreba jer nema dovoljno goriva, a "svieže konje se može u zapregu zamieniti na svakih 20 niemačkih milja".

To nije potpuno tocno. Elektrodinamicko kocenje nikad ne moze zaustaviti vozilo na nulu. Vlakovi koriste i zracne kocnice za zaustavljanje.

Bertone kaže:


Ovaj Audi je ZADNJI zaista cool Audi. To je bio auto, a ne ova smeća koja danas proizvode.

Auti danas nemaju dušu, a o karizmi ne treba niti pricati.

dpasaric kaže:


Dečki, jeste vi svjesni kolko taj auto košta? Ili, koliko je koštal kad je napravljen? Cijena mu je ONDA bila, ako se ne varam, oko 200.000 DEM. Usporedbe radi, onda je 911 Carrera koštala 70-ak kDEM, a 911 turbo 100 kDEM...

Nego, Smayoo, daj mi reci, jel nakon onog hypea prije 30-ak godina ostvaren neki napredak po pitanju supravodljivosti? Koliko se sjećam, krenulo se s onim nekim vrstama keramike i to je djelovalo obećavajuće što se tiče temperature na kojoj se javlja taj efekt (u smislu da je rasla tj. bilo je lakše postići supravodljivost bez potrebe hlađenja tekućim helijem pa smo doši do tekućeg dušika). Ima li napretka na tom polju, jer ako se to uspije proizvesti, onda cijelo ovo petljanje s baterijama pada u vodu i onda imamo dostupan spremnik električne energije kao i kantu za hvatanje vode.....?

Ne ide to tako jednostavno. Energija je takva kakva je. Supravodljivost bude samo smanjila gubitke. Smanjila bude i motore, ali kapacitet baterije bas i ne bude povecala.

jura22 kaže:


Apsolutno može. Otkud ti ta dezinformacija?
Bavim se (između ostalog) reguliranim elektromotornim pogonima profesionalno, 25 godina. Itekako znam o čemu pričam. Ne samo da se može potpuno zaustaviti, nego funkcionira i za zaustavljanje u nuždi. Ne postoji mehanički sustav kočenja koji može nešto na električni pogon zaustaviti brže, nego bi to mogao sam taj pogonski motor, kad se reverzira u generatorski režim rada.

Djuro genijalac kaže:


Supravodljivost, kako reče jura22 samo rješava električke gubitke, ali ne može proizvesti energiju iz ničega, za savladavanje mehaničkih gubitaka i pretvorbu u kinetičku, odnosno potencijalnu energiju.

Supravodljivost je prvenstveno priča koja ima puno veze s napajanjem digitalnih računala. Današnja računala troše puno energije, a od toga preko 99% se disipira kao toplina, radi vlastitog otpora materijala. U uvjetima supravodljivosti, toga ne bi bilo i računalo tipa Mac Pro moglo bi raditi godinama na dvije AA baterije (slikovito rečeno).

Međutim, u električnoj vuči, udio električnih gubitaka je puno, puno manji, u odnosu na mehaničke gubitke i pretvorbu energije u mehaničku.

Nema pojna s cim se bavis ali lokomotivi trebaju zracne kocnice, kao i cijeloj kompoziciji jer ne koci samo lokomotiva.
Inace, kocenje vlakova je nauka za sebe. To je jedan dosta vaznih faktora u zeljeznickom prometu.

Naravno. Ali nije točno da elektrodinamičko kočenje ne može zaustaviti vozilo na nulu.

smayoo kaže:


Dečki, pa nisam ja baš tak bedast. Nisam ni rekel da supravodljivost sama po sebi proizvodi struju, nego da ako nju ostvarimo, onda baterije kao baterije više nisu potrebne.
Dakle, imamo kutiju u kojoj je, ne znam, složeno 2 km zavojnice. Supravodljive. I onda ju spojimo na napon od 220 V, recimo, i u njoj 'zavrtimo' struju. Ona juri u krug cijelo vrijeme, jer gubitaka nema. I pomalo trošimo tu energiju kako nam treba, tj. kad kočimo opet ju vraćamo natrag.

Električni pandan tlačnog spremnika zraka, ali (gotovo) bez gubitaka....

Evo, jel sad jasnije? Dakle, iz odgovora sam zaključio da nismo ostvarili neki napredak na polju supravodljivosti.

Smayoo, vlak ima i mehaničke zračne kočnice. Svi vagoni ih imaju i to na inverzan način, tj. da su uvijek aktivne pa su vagoni zakočeni dok ih ne spojiš na lokomotivu koja ih otkoči. Na taj način vagoni stoje u mjestu dok ne dođe lokomotiva po njih. Da, elektromotorni pogon se koristi, pa i kod kenedijevki. One zelene ili plave lokomotive s dvotaktnim dizel motorom koji pokreće generator, a taj generator stvara struju za elektromotore. Naime, bilo bi nemoguće proizvesti mehanički prijenosnik snage te veličine koji je potreban da se povuče željeznička kompozicija (problem je faza kretanja, tj. spojka).
I tramvaji imaju takve kočnice, a dodatno imaju i elektromagnetsku koja se koristi u nuždi i spaja se izravno na tračnicu (to je onaj komad željeza koji visi paralelno s tračnicom duljine cca metar) i tako koči.
Primarno se koči elektromagnetski, ali ima i ovaj dodatak. Novi tramvaji tu struju čak i šalju natrag u mrežu tijekom kočenja, stari Đuro Đaković imaju otpornike na krovu koji to pretvaraju u toplinu i zagrijavaju zrak oko sebe.
Slično je i s čehima (ČKD Praha Oborovy Podnik), to su oni okrugli tramvaji s dva prednja svijetla i udvojenim brisačima.
Tramvaj je specifičan po tome što on za pogon koristi istosmjerni napon od, ubij me sad, 1500 ili 3000 V, a vlakovi idu na izmjenični.

Perpetuum mobile 1. i 2. vrste ne postoji. Kad bi postojalo onda bi zakoni fizike pali u vodu.

Elektrodinamicko kocenje moze zaustaviti vozilo na 0 ali treba uloziti elwktricnu energiju. Kod vlakova to nije opcija. Mislim da i EV imaju diskove koji zaustave na 0.
Mozda se nismo razumjeli.

jura22 kaže:


Kakav Perpetuum mobile? Prvo spremnik energije napuniš. I onda iz njega crpiš energiju. Stvar je samo u tome da bi ovaj spremnik energije imao puno veću efikasnost, tj. manje gubitke od postojećih.
Ponavljam još jednom; ovo je ekvivalent tlačnog spremnika zraka.

Ja sam samo ubogi strojar, a struju si pokušavam predočiti preko cjevovoda. Pa je tlak fluida napon, a protok je struja. Da bi fluid potekao, treba ti razlika tlakova. Ista je stvar sa strujom.
Nisam teoretski fizičar, i ne znam kako se supravodljivost kao efekt uklapa u fizičke modele po kojima mi živimo i radimo, ali mislim da nitko ne dvoji da je supravodljivost činjenica?

smayoo kaže:

Smayoo.. pričamo o autima a ne vlakovima ... i ne, nisam stručnjak za struju, ali kao laik koji sam pročitao malo više od dva naslova ipak mislim da si pomiješao kruške i jabuke.

Uglavnom, gore spomenuti id3 koristi regenerativno kočenje (da, auto koči ali malo) čime dio energije kočenja vraća u bateriju.
Da koristi dinamičko kočenje na zadnju osovinu (kod kotača) bi trebali ugraditi dodatne rotore (dva komada, na svaku po jedan) čime bi dodatno podigli masu vozila i još gore podigli bi neogibljenu masu što je još gore... plus što za dinamičko kočenje treba u kočenje uložiti dodatnu energiju koje kod EV-a ionako trenutno nema dovoljno... zato i dalje mislim da id3 nemre stati od 100 do 0 km/h ispod 35-36 metara (možda i puno više od toga)

Inače evo pikčr platforme id3 gdje se lijepo vidi jad od kočnica koje trebaju zaustaviti 1600+ kg.

Za kočenje se može koristit elektromotor koji se prebaci u genertorski rad. Ne treba ništa dodavati.
Generator koliko god se optereti ne bude blokirao ali bolje koči ako se brže okreće, a kad okretaju padnu tada lošije koča i tu nastupaju mehaničke kočnice.

Kočnice uopće ne trebaju biti velike da zaustave 1600kg od recimo 20km/h na 0km/h. KAko je energija ovisna s kvadratom brzine a linearna je s masom, nije isto zaustaviti auto od 120mk/h do 100km/h ili od 20kmh do 0km/h.

jura22 kaže:


Pustimo vlakove, vratimo se na originalnu tvrdnju. NIJE TOČNO da elektrodinamičko kočenje (efektivno, kod EV radi se o reverziranju pogonskog motora u generatorski rad, pri čemu je teret generatora - baterija preko poluvodičkog sklopa invertera/ispravljača) ne može zaustaviti na nulu, ili da je za to potrebno trošiti električnu energiju.

Mislim... može li neki relevantan izvor za te tvrdnje? Trudim se (jako jako se trudim) da ih ne nazovem kako zaslužuju, da bih izbjegao izazvati neke loše emocije, ali stvarno su to tvrdnje koje su potpuno netočne, da se izrazim najblaže moguće.


Djuro genijalac kaže:


Djuro, sve to štima, ali supravodljivost rješava samo problem električkih gubitaka. Mehanički gubici ostaju. A električki gubici su zanemarivi u odnosu na mehaničke. Osim toga, efekt supravodljivosti nije nikad istraživan na elektrolitima (koji akumuliraju električnu energiju), nego samo na vodičima i poluvodičima. Dakle - laički - supravodljivost NEMA VEZE S BATERIJAMA.



Tako je, a supravodljivost je efekt pri kojem su, da se poslužim istom analogijom, cjevovodi, ventili i ostalo beskonačno široki i ne izazivaju praktički nikakav pad tlaka, pa onda fluid teče uz vrlo malo spremnik i vrlo mali tlak u njemu. Ali ako sad na taj cjevovod staviš npr. turbinu, ona ipak treba značajniji tlak (ako želiš da se okreće). Da, turbina može natrag nadrukati tlak u spremnik kad se okreće u suprotnom smjeru (recimo - kad ideš nizbrdo), ali i dalje moraš imati dovoljno velik spremnik da se popneš do vrha brda. Kužiš?

Naravno da za kočenje ne trebaju velike, ne trebaju biti ni diskovi na kotačima kad i bubnjevi služe svrsi... ma ne trebaju ni kočnice na svim kotačima kad većinu posla ionako odrade prednje kočnice

Bertone kaže:


Spomenuo sam vlakove čisto zato da bude jasno da se puno zahtjevnije kočenje događa elektrodinamički, od nekog tamo osobnog auta. Možemo ih slobodno staviti na stranu, ali tehnički princip je isti.




Nisam sad siguran o čemu točno pričaš, zvuči kao neka potpuno promašena konstrukcija.
Normalan, funkcionalan princip električne vuče kakav ima smisla razvijati na električnim vozilima (osobito na osobnim automobilima čija je masa mala, manja od 3 tone) je takav da svaki kotač ima vlastiti elektromotor te da su svi elektormotori koordinirano upravljani i napajani iz jednog središnjeg uređaja energetske elektronike (tzv. "invertera/ispravljača" ili "DC/DC konvertera" ovisno o tome kojeg su tipa motori).
I - to je to. Želiš zaustaviti auto? Naglo, interventno? Ne treba ti više ni diskovi, ni hidraulika, ni ABS, niki q.ac. Upravljački uređaj reverzira motore u generatorski režim, sva 4, i podiže snagu punjenja baterija (ili pak disipacije na kočionim otpornicima, ako su baterije pune) dok se kotači (osovine generatora) ne uspore na željenu brzinu vrtnje, odnosno na nulu. Po zadanoj krivulji. Pri čemu praćenjem struje svakog od motora (generatora) točno znaš je li kotač izgubio trakciju s podlogom, blokirao i sl.
Nije to nikakva topla voda. To je tehnički princip koji funkcionira u industrijskim postrojenjima, na električnim transportnim sustavima, dizalicama, kranovima, itd. već 40 godina. Samo što netko tko je laik misli da je sad to sve neka revolucionarna tehnologija jer je do sad nije bilo u automobilima.

A to što sad neki automobilski stručnjaci od jučer misle da njihovo znanje od jučer može biti dostatno da se napravi auto za sutra - to je samo stvar subjektivne nesposobnosti sagledavanja granica vlastitog (ne)znanja.

Ako je to tako jednostavno i učinkovito zašto onda ipak ugrađuju kočnice? Da imaju što servisirati i to naplatiti?