da promijenim termalnu pastu (Arctic MX-4)?..

temeljnik kaže:

Ocitanje temp. sa kojeg tocno senzora? Samo na CPU ih ima nekoliko.

temeljnik kaže:


Nema potrebe... Ako ćeš tako razmišljati: " Moram mijenjati termalnu pastu, moram gurnuti čačkalicu pod ventilator da bi malo bolje hladio..." nisi ni trebao prelaziti na Mac... To su stvari koje možeš ostaviti iza sebe u PC svijetu. Mac je jako dobar u tome da vodi brigu sam o sebi... Ako nema neki očiti kvar, a te temperature to nisu, pusti ga da to i radi...

evo screenshot:

@temeljnik:

U principu Mac racunala su konfigurirana da dobijes ugodnost na ustrb sigurnosti/trajnosti procesora (ako procesor konstantno radi na visim temperaturama skracujes mu vijek trajanja). Ventilatori su podeseni da budu besumni ili sto tisi, kompromis je da su radne temperature procesora nesto vise. I to ti je tako.

Ocigledno nije neka opipljiva razlika jer Macovi tako rade godinama bez da procesori izgore u njima

Ja imam mali utility na rMBP kojim te ventilatore ipak vrtim malo brze od Apple postavki (ali ja sam u pustinji, prasina, vreline, pa nisam bas skolski primjer korisnika).

Kada igram Tropico 4, temperatura mi ide na 104C. Ostale igre su u rasponu 80-95. Tako da, po meni, ti tvoji podaci uopce nisu alarmantni.

ali opet ne možemo isključiti mogućnost da je na njegovom mini-u netko nanio pastu na cooler nogom
čega sam se sve narastavljao i kakve sam sve tvorničke slojeve skidao... auuuu... znam da to nitko ne maže u tvornici, nego sloj paste "preinstalled" na cooler-u... ali ga u dosta slučajeva ima previše... kad mi nanosimo, to bude u minimalnom sloju i malo se napravi s hladnjakom lijevo/desno, da se lijepo priljubi... ja bi svakako probao s dobrom pastom ukoliko mini mije pod jamstvom

Termopasta je termalni vodič. Nema bitnog utjecaja da li je sloj debeo desetinku milimetra ili čak nekoliko milimetara. Veći je problem ako je ima premalo pa ostanu "rupe" po kojima nema paste, jer se onda ta površina bitno slabije hladi.

Svoj Mini sam znao po 4, 5 sati ostaviti da transkodira video u ffmpegu, cpu na 100%.
Nije mu smetalo osim što je bio glasan.

I da, naravno da sam nakon 5 sati znao skužiti da sam neku potavku krivo stavio.

smayoo kaže:


O ovome smo vec razgovorali pred godinu-dvije. Debljina sloja ima bitnog utjecaja i pravilo je da sloj bude cim tanji. Funkcija termalne paste je da popuni rupe gdje bi se inace zadrzao zrak, i u idealnom slucaju da ne stoji izmedju dva elementa ako to nije potrebno. Naravno, uvijek je bolji i deblji sloj od zraka.
Pa i ne tako davno su Apple laptopi imali problema sa grijanjem jer su u proizvodnji bacili spatulu te paste na hladnjak.

Koliko znam termalna vodljivost paste je 1-2 reda veličine manji od recimo aluminija.
Al ima oko 200 W/mK, dok je termalna vodljivose paste do 8 W/mK (srebro).
Trebalo bi kupovati skupu pastu gdje piše silver ili diamond ili tako nekako.
Sloj mora biti što tanji i stime se slašem s Ribom.

Može se razglabati do besvjesti.
Ventilatori su poželjni, toplinske cijevi (heat pipe) isto, termoelektrični generator (Peltierov element) valjda isto.

Debljina sloja paste ima veze samo u početnom periodu, dok temperatura hlađene površine iznimno brzo raste, i to u smislu da će 20-30x deblji sloj paste (dakle, debeo 2-3 mm umjesto 0,1 mm) imati početnu tromost od 10-15 sekundi, dok ne postigne ujednačenu temperaturu. Nakon toga je sasvim svejedno.

To da ima termalnu vodljivost 2 reda veličine manju od krutih metala - je točno, ali nije relevantno, jer je termalna vodljivost dovoljno velika da vanjska površina paste UVIJEK poprima temperaturu hlađene površine, čak i da je kilometar debela, samo je pitanje proteka vremena (govorimo o rasponu od milisekundi do sekundi, dok proces prenošenja topline ima dinamiku u minutama i desecima minuta).

Naravno da nije dovoljno dobro staviit puno paste, a ne razmazati je dobro pa da ostanu mjehuri zraka u debelom sloju paste, ali to nema veze s debljinom paste, nego s aljkavo obavljenim poslom. Osobno sam vidio nekoliko slučajeva gdje su razni "stručnjaci", od želje da sloj bude što tanji, stavili premalo paste pa se nije imalo što razmazati pa je efektivno manje od 40% površine imalo svrsishodno hlađenje.

Koristio sam termalnu pastu u vrijeme dok se ona uopće nije korisitila u računalima jer se procesori još nisu toliko grijali da je bila potrebna. Znam o čemu pričam.

ma sve to stoji... ali to mi se čini u idealnim uvjetima... ne znamo kakve je kvalitete pasta na hladnjaku... redovito zamijenim pastu na par godina starim laptopima i temperatura se smanji... meni se činilo radi debelog sloja koji je možda i izgubio svoja svojstva, jer se ne da skinut, nego je potpuno suh i jednostavan način skidanja je aceton ima logike da debeli sloj paste svejedno odvodi toplinu... ali gubi li pasta svoja svojstva upravo zbog debelog sloja nakon određenog vremena ili ne, ne znam

Pasta se stvrdne čim se prvi put izloži temperaturi preko 100º, ali ne gubi (bitno) svojstva toplinske vodljivosti. Međutim, jednom kad se hladnjak "otkine", mora se nakon toga zamijeniti jer, ako je stvrdnuta, više se ne može ostvariti kvalitetan termički kontakt kod ponovne montaže.

Ne slažem se kako je debeli sloj paste jednak kao i tanki sloj. Makar i ne imao mjehuriće zraka. Vodljivost zraka je 0,02 W/mK (više je toplinski izolator, nego vodić) i kako ne bi ostalo zraka između hladnjaka i komponente, stavlja se pasta koja je za dva reda veličine bolji vodić topline. Ako bi bilo svejedno, debeli ili tanki sloj, tada bi i zrak bio dobar jer su pore mikronske (a znamo da nije tako).
Onda bi se s pravom zapitali, zašto uzimati bakar, a ne aluminij jer je sve jedno. Debeli sloj paste uzrokuje veću razliku temperature (gradijent je veći) i komponenta je na višoj temperaturi. Gradijent mora biti blaži, kako bi većina tolpine bila preuzeta od strane hladnjaka. Pa pobogu, cijalo vrijeme ovdje brundamo kako je mormalno da se MBP grije izvana i to je točno to. Da je od bakra, bio bi još toliji.
Pastu treba nanjeti u tankom sloju da pokrije površinu koje se prethodno ispolirala. Samo hladnjak će istisnuti višak paste, te time i popuniti one rupe sa zrakom.

Žabac, analogija razmišljanja ti je posve pogrešna.
Zrak, naravno, ne bi bio dobar jer je njegova toplinska vodljivost toliko loša da je slabija od radijacijskog efekta, što znači da se na drugoj strani sloja zraka temperatura nikad neće izjednačiti s onom na hlađenoj površini (zato se i zove izolator). Nikad. Niti nakon beskonačno vremena.
Kod termalne paste će se temperatura izjednačiti s temperaturom hlađene površine u roku od djelića sekunde ako je sloj debeo 0,nešto mm, a u roku od nekoliko sekundi ako je sloj debeo 2-3 mm. Što je posve beznačajna razlika s obzirom da se dinamika hlađenja mjeri u minutama.

Problem je jer se nece nikada izjednaciti temperature. Kad bi to bilo talo i kod zraka bi se isto desilo. Jedna strana je toplija (blize izvoru), a druga je hladnija (dalje izvoru). Koliko je hladnija, ovisi jedino o materijalu i njegovim svojstvima.
Ako je materijal toplinski izolator, onda je taj gradijent strmi i velika je razlika u T, a ako je materijal vodic topline, tada je razlike T manja izmedju krajeva.

Razumijem što smayoo govori... pasta je u neku ruku tekući metal... silikonska pasta s metalnim česticama ovako laički govoreći... jedino mi je nepoznanica kakva su njena svojstva ovisno o debljini...
Logika mi govori da što je sloj tanji, to su metalne čestice bliže površinama, odnosno manji je razmak od čestica koje trebaju prenijet toplinu
IMHO

To ti je cijela nauka oko toga. Treba se gledati toplinska vodljivost.
Ovdje imaš materijal: en.wikipedia.org/wiki/List_of_thermal_conductivities
Veći broj, veća vodljivost.
To je samo dio priće jer i površina igra ulogu (rebra) gdje prirodno ili prisilno odvodimo toplinu s tijela hladnjaka.
Na sličnom principu radi i izolacija na kućama, samo je ovdje idela da NE hladimo prostor. Krivulja nije linearna. Duplo veća izolacija ne daje i duplo veće smanjenje gubitaka. Duplo deblja pasta ne daje duplo lošije odvođenje topline.
Idealno bi bilo bez paste, samo hladnjak na procesor ili već nešto uz 100% prijanjanje (što nije moguće).
Bakar je bolji vodić topline od aluminija, ali je i skuplji iteži. Vjerojatno, kad bi se MBP napravio od bakra tada bi i odvođenje topline bilo veće. Kad bi mogli koristiti dijamant. Mada postoje paste koje imaju dijamantnu prašinu u sebi. Brzim pregledom, cijena je 15$.

Sve to štima, osim što je bitna razlika između materijala koji ima toplinsku vodljivost manju od efekta radijacije. To su izolatori i kod njih se temperatura nikad ne izjednači pa, što deblji sloj izolatora imaš, to je veća razlika temperature i jače se sprječava gubitak topline.
Kod materijala čija je toplinska vodljivost veća od efekta radijacije, to su toplinski vodiči i kod njih se temperatura *UVIJEK* izjednači, samo je pitanje da li to traje par milisekundi, par sekundi ili par minuta (kad bi se radilo o sloju koji je debeo par centimetara).

Zašto je toplinski otpor proporcionalan debljini sloja i obrnuto proporcionalan koeficijentu toplinske vodljivosti?

Za odgovor na to i mnoga druga pitanja iz te domene preporučam knjigu "Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije", 1. dio, doc.dr.sc. Petar Donjerković, FSB Zg, Alfa, Zagreb, 1996.

Zaključak: nema veze koliko je debeli sloj paste, makar bio i centimetar.