Pozdrav, počeo sam ispisivati tekst diplomskog rada, napokon! Ono što mene zanima je sljedeće.

Naime, odvažio sam cijeli diplomski napraviti isključivo na macOS-u. Ideja za korištenje Numbers.app mi je propala jer iako moji zahtjevi tabličnog kalkulatora nisu veliki, numbers bi se srušio prilikom uvoza većeg broja podataka. Excel imam kao redovan student, pa sam taj dio tako riješio. To je bio prvi relaps u korištenje MS paketa.

Sada dolazi na red Pages.app, želim ga koristiti, ali ne vidim opciju za hrvatski spell check, postoji li uopće?

Nisam do sada pisao ovako nešto ozbiljnije, pa sam prije sam sve lektorirao, no možda jednostavno ne vidim opciju. Ako me netko može prosvijetlili

S excelom nemam problema, mene muči word. S nekim čudom excel odlično hendla na macOS-u, ali word je jedno bugovito sranje. Pa eto, ako imate koji prijedlog, pucajte!

Nadopuna:

U pagesu mi fali i user friendly editor jednadžbi. Znam da sve to imam s wordom, ali u wordu imam toliko problema uvijek. Probat ću sa latex, ali ako ništa nevoljko ću ići na word, ali to je zadnja opcija.

Ja koristim Mellel
Prilagođen baš za "akademsko pisanje" te se može povezati sa softverom za reference management. Ima velike mogućnosti prilagođavanja, odabir stilova, lagan, brz, minimalističkog sučelja. Eksport u format koji ti treba, otvara poznate formate dokumenata. Cijena je korektna, a moguće ga je besplatno isprobati i odlučiti zadovoljava li tvoje potrebe. BTW Ima podršku za provjeru hrvatskog pravopisa.
Pogledaj link kojeg sam stavio - tamo su video tutoriali.

DrAle me već bio zainteresirao s tim Mellelom, ali nikako da se odlučim probati. Ja osobno koristim Libre Office i pokazao se zadovoljavajuće stabilan čak i za vrlo zahtjevne dokumente (fakultetski udžbenik). Što se MS Excela tiče, to je oduvijek bio jedini komad softvera od Microsofta prema kojem sam imao odnos uvažavanja i poštovanja. Ali ova zadnja verzija ne UŽASNO bugovita. Dakle, ne samo Word, nego i Excel. Katastrofa. I to ne samo na Macu, nego i na Windowsima.
Pages ima spellcheck, normalno, koristi onaj sistemski. System Preferences, Keyboard, Text, check na Correct spelling automatically, dolje iz rolete odabrati Hrvatski. Ali, naravno, najprije treba u ~/Library/spelling dodati datoteke s hrvatskim rječnikom. Onaj koji je javno raspoloživ na internetu (vezano na aspell od Linuxa) uredno radi. Na primjer. Ili bilo koji drugi u tom standardnom formatu. I u svakom slučaju je puno bolji od MS Word hrvatskog rječnika koji nije ozbiljno ažuriran još od 2000 godine.
Ali Pages definitivno nije alat za pisanje ozbiljnih dokumenata. To je igračka za šminkere.

Mellel super izgleda, ali ipak za prvu ruku tražim nešto besplatno/opensource. Ali za ubuduće, ako budem u tim vodama, a nadam se da hoću, izgleda kao softver koji bi volio imati.


E tako sam i ja skužio za spellcheck, samo mi nije bilo hrvatskog, znači samo moram skinuti i ubaciti datoteke za hrvatski. Hvala! Probati ću to, ako budem na kraju koristio Pages.

Znam da je low level program, ali upravo je to dio "izazova".

Samo da pitam, Libre office ima equation editor nalik MS wordu?

Ako ima, možda ipak njega skinem.

U vezi jednadžbi, ja bih rekao da ti je to ključni element za odabir. Koliko imaš tih jednadžbi? Ako pričamo o nekoliko po stranici, u prosjeku, onda skrati muku i odmah idi na LaTeX jer nijedan word processor nema toliko dobro razrađen sustav za unošenje jednadžbi. Koliko god sa se u njemu verziraš, uvijek si užasno spor u odnosu na LaTeX.
Ja se uvijek sjetim kako je to izgledalo kad sam ja pisao diplomski. 1995. Koristio sam WordPerfect 5.1 za MS DOS. On je imao vrlo non-GUI equation editor, ali jednom kad si ga naučio, mogao si biti s njim neusporedivo brži nego s onim koji je bio u tada aktualnom MS Wordu 6 za Windows 3.1. I mislio sam da sam car jednadžbi dok nisam vidio svoju dragu (koja je diplomirala na PMFu) kako me razbija u LaTeXu (i to čisti goli tekstualni entry, bez grafičkog sučelja).

stefanjos kaže:


WTF? Naravno da ima, kakvo je to pitanje?
Libre je, po mom skromnom mišljenju, u ovom trenutku bolji, efikasniji, stabilniji i upotrebljiviji office alat of MS Office paketa.

Dapače, bolji je eq editor od wordovog za heavy duty korisnike jer je puno efikasniji i direktniji ako ne klikaš po toolbarovima nego utipkavaš jednadžbe izravno s tipkovnice, njegovim "equation jezikom". Koji je donekle nalik LaTeXu, svakako više od MS Worda, ali nažalost ne potpuno. LaTeX je i dalje puno jači u tome.

smayoo kaže:


Upravo mi se skida LaTex, pa moram i njega proučiti.

Ovako na prvu, čini mi se da neće biti previše. Sve računa kompjuter pa u biti samo trebam pokazati koje jednadžbe koristi. Tako da bi ovo moglo funkcionirati.

smayoo kaže:


To je Smayoo moj, pitanje neznalice!

smayoo kaže:

Ja samo čekam da netko na forumu traži moćan softver za obradu teksta da bih se javio s preporukom za Mellel! Meni je to zaista fenomenalan komad softvera koji radi ono što treba raditi jedan tekst procesor. Ne žalim ni lipe (320 kn je edukacijska cijena, a 390 kn puna cijena). BTW Word je katastrofa od softvera (bar je na Macu tako). Bloatware prepun opcija koje se nikada ne koriste, koje su loše implementirane, koje usporavaju rad, ometaju koncentraciju te koje žderu resurse.

Da, u vezi spellcheckinga LaTeX dokumenata za Mac, možeš koristiti također sistemski spellchecker, ali neće biti lako jer on tagira sve LaTeX komande kao pravopisne pogreške. Trebat ćeš instalirati ili Excalibur (namjenski LaTeX spellchecker), ili CocoAspell.

Da ne otvaram novu temu, sličan problem s spelling, samo meni treba da ga kompletno maknem iz Mail aplikacije. Koliko sam pretraživao tabove od Mail, samo sam našao pod edit dio o spelling, pa sam poisključio što sam mogao....ali meni i dalje nudi nešto dok pišem, a kako sporo pišem i moram gledat u tipkovnicu, to je onda čisti horror od nekog mejla. Evo kako kod mene izgleda dio o spelling u aplakikaciji Mail.

Mala je slika, evo i direkt link na sliku

s10.postimg.org/66to1b1jd/Screen_Shot_20...2-17_at_17.54.09.png

Nisam shvatio što zapravo želiš i zašto? Odnosno - koji ti je u stvari problem?

Hoću da ono što napišem bude i napisano, a ne kad napišem "oba" on mi nudi "die" i ako ne kliknem na to die, ono se i napiše. Ili napišem riječ "rusku" a on mi napiše "susku" i slični primjeri. Znači ja nešto tipkam i sad kao on predviđa šta ću ja napisati i stavi to svoje umjesto mog odtipkanog. Da to izbjegnem morao bi nakon svake riječi gledati u ekran, da mi sistem nije izmjenio poneku riječ.

Ustvari pogledaj što piše u ovom kratkom mejlu, to niti baba vanga nebi odgonetnila

s10.postimg.org/ma651e5q1/Screen_Shot_20...2-17_at_18.40.36.png

cariblanco kaže:

Isključi opciju Correct spelling automatically

Ja sam hrvatski spell checker.

S tim programima ćete uvijek imati problema. To jest, nisu dovoljni jer, kao prvo, softver nikad neće znati padeže (ne znaju ih ni svi izvorni govornici), a i ima riječi koje su pravopisno i gramatički dobro napisane, ali su pogrešno odabrane, nije im dobar redoslijed. Ili, recimo, imaš tipfeler koji program ne prepoznaje jer se nedostatkom/viškom slova dobila riječ koja inače postoji u rječniku (tipa, htio si napisati "krug", a stisnuo si greškom "h", pa ti je ispalo "kruh").

Tako da komotno pošalji meni da to pregledam kad završiš.

lektorica kaže:


Ja bih iskoristio priliku pa pitao, otkud govornicima hrvatskog jezika koji su učili standardni književni tijekom svog obrazovanja ideje da su imenice auto i bicikl srednjeg roda?

Dodatno, zašto bi itko toliko unakazio jezik pa nominativ/akuzativ množine pisao kao ova auta?

Neobično mi je i kad bicikl pišu bicikla, ali to je uhu mom manje nakaradno od "na biciklo ovde se naviklo".

Za auto imaš dva uzroka. Prvi je da je na njemačkom Auto imenica srednjeg roda (das Auto) pa onda u regijama gdje je jako puno gastarbajtera koji s vremenom zaborave materinji jezik, tj. pomiješaju ga sa svojim drugim jezikom počnu brljavit po oba pa nijedan ne znaju dobro.
Auto je skaćeno od automobil pa je tom logikom imenica muškog roda (ovaj automobil). No, kako je ionako riječ o tuđici, to je sklizak teren, jer imaš jednako stranu riječ koja je prihvaćena kao naša (u nedostatku naše) kino koje se smatra imenicom srednjeg roda (a isto je skraćeno od kinematograf).

A ova auta... Pa to je ipak vezano za regije gdje se sve i svašta krati (iz meni nepoznatih razloga) pa imaš Rvacku, a ideš na tržnicu koja je 'na Do'cu'...

A ovo zadnje, kaj spominješ, na 'biciklo ovde se naviklo' je ipak stih od Bore Čorbe pa ga moraš prihvatit s debelom rezervom s obzirom na zemlju porijekla, jer oni tamo na jugu Srbije ne koriste ni padeže kako spada pa netko ' ide u Kruševac', ali je on i (rodom) 'od Kruševac'.

Djuro genijalac kaže:


Hehe, jug Srbije je Eldorado za padeže Od kud si, od Niš, bife kod Ljubu ( Ljubo je vlasnik ) muške gaće za odrasli...itd

Ne pase. Juznjaci stavljaju auto u srednji rod a oni nije kopali po Njemackoj.
Ako je i u talijana auto srednjeg roda mozda ima spasa.

Talijanski je "una macchina" ili "una vettura", u oba slučaja ženski rod. Iako kažu "un' autista" za vozača (automobilista), nisam nikad čuo da koriste riječ "auto" za auto. Čak ni autobus ne kažu tako.

Inače, srednjeg roda u talijanskom nema.



"Ja sam rodna gruda svih valova!"



Kad bih uspio svoje studente natjerati da koriste spellchecker makar tako traljavo, skakao bih od sreće...
Ali nisam ja te sreće...
U osnovi, znam da je projektni zadatak student/studentica napisao/la sam(a) - kad je nepismen. Čim vidim tekst koji je jezično korektan, znam da je copy-pastean iz nekog internetskog izvora...



Misliš da ti pošalje svaki svoj E-mail na lekturu prije nego ga pošalje primatelju?

Djuro genijalac kaže:


Ajd probat ću drugačije. Pričam o hrvatskom jeziku. Standardnom, književnom. U njemu je automobil imenica muškog roda, baš kao i bicikl. Bicikla umjesto bicikl razumijem jer se rabi na područjima koji su bili pod utjecajem Talijana a u talijanskom jeziku je bicicletta što je imenica ženskog roda. Kao što to smayoo reče, talijanski nema srednjeg roda.

Obzirom da nismo Piroćanci ko bicikl nikako ne bi trebao biti srednjeg roda. Nekako sumnjam i da smo svi gastarbeiteri povratnici iz .

No, to me zapravo i ne čudi previše jer u udžbenicima osnovnoškolskim se uredno pojavljuje "mlado u krave" i ovo auto i biciklo.

A kako se, po tvom sudu, kaže "mlado u krave"?
Nakon troje djece, od kojih je najmlađe upravo u prvom razredu, moram priznati da nisam ni u jednom udžbeniku vidio da negdje piše "ovo auto" i "ovo biciklo" (naročito ovo drugo).
Nego, kad smo već kod toga, ja sam puno češće čuo da ljudi (najviše u Zagrebu) pogrešno kažu "dobar večer" (kao da je muškog roda, iz njemačkog) umjesto "dobra večer". "Ovo auto" sam tu i tamo čuo, uglavnom od ljudi iz Bosne, a "ovo biciklo" jedino u spomenutoj pjesmi Riblje Čorbe.

Je, je, bosanci su krivi, hercegovci preciznije.
Cijela Dalmacija tako govori.
Naš kolega nije znao razliku izmeđi piceka i pajceka.

smayoo kaže:

puno češće

Ima tih grešaka koje su se uvukle u svakodnevni govor toliko da više ne znamo što je ispravno, a što ne. Osim "puno češće" može se čuti i "često puta" (ovo "puta" nije potrebno), a ono što je najčešća (!) greška jest miješanje "slijedeći" i "sljedeći".

smayoo kaže:


Hahahaha, isti slučaj i kod mene!

Kako sam oženjen Dalmatinkom, do sada sam u Splitu i od ljudi iz te regije milijun puta čuo "ovo auto", ili "ovo biciklo". Oni tako govore. Meni čak simpatično.
Za Bora Čorbu bih prije rekao da je tražio rimu u stihovima za "Amsterdam" nego da tako priča, ali možda sam u krivu...
A kao čovjek iz Zagreba koji se tu rodio, mogu potvrditi da nas puno više kaže dobra večer, umjesto dobar večer.
No, to zaista ovisi odakle su tvoji i kakve su ti govorne navike.
Za Split i Zagreb, kao dva najveća naša grada, bih rekao isto što je pokojni Nebojša Glogovac rekao za Beograd, da se nakon rata doselilo ljudi sa svih strana i da on u životu možda zna četvero ljudi koji su pravi Beograđani. Da su im roditelji, djedovi itd. generacijama živjeli u tom gradu.
Meni punac nije vjerovao kada sam mu pričao da mi imamo više Hercegovaca u Zagrebu nego oni u Splitu. Čovjek je bio uvjeren da ja pretjerujem. Pričam o razgovoru koji se odvio neke 2005., kada se Zagreb već odavno prestao isčuđavati dolasku ljudi iz Hercegovine (što je bilo 90-ih, do 2000-ih smo se već navikli).
A tada su se valjda počeli doseljavati i u Split, pa su se oni dolje počeli čuditi.
Uglavnom, dolazak jako puno ljudi iz svih krajeva Hrvatske i Hercegovine, miješanje lokalizama u govoru - kajkavski se pomiješa sa govorom osobe odakle je već došla - i to je to.
Mada se sada javio problem da se - uzet ću Dalmatince za primjer jer znam par iz Sinja kojima se to desilo - djeca koja se školuju u Zagrebu dolaze doma i ispravljaju roditelje da se ne kaže "ća si reka", već "što si rekao".
I dođe do situacija za umrijet od smijeha jer malo dijete ispravlja tatu i mamu od laganih 40-ak godina. A tek kada dođu kod dide i bake, klinci doslovce popizde na stare ljude koji ne vjeruju šta slušaju: "ne kaže se juva, nego juha! Šta ti je to ferata? A šta je anarhišt?!? Nije ankora nego sidro!!!"
A jadni dida samo htio naučiti malce pecati...
Meni je to sve nekako postalo normalno.
A ako ćemo stvarno iskreno tko priča najpravilnijim hrvatskim jezikom u svakodnevnom govoru - i ja ću se prikloniti mišljenju - upravo Hercegovci.

smayoo kaže:


LOL. Može, ali tu ćemo već uključiti neku tarifu.

Daddo, vidim da su se već raspištoljili s odgovorima, tako da nemam što dodati.

Ja sam čula da u Srbiji kažu biciklo i bicikli - koji je standard, ne znam. Uglavnom, u srpskome, odnosno općenito u štokavskim jezicima/narječjima itd. nije prihvatljivo staviti naglasak na zadnji slog kao što je to kod bicikl, tako da je logično dodati još jedan vokal na kraju kako bismo dobili tri sloga i onda nam je naglasak na srednjem slogu. To je fonetika.

A što se tiče auta, riječ u nominativu završava na "o", što je čest slučaj kod imenica srednjeg roda tipa selo, pa se onda zdravoseljački prati ta analogija (ovo auto). Možete čuti kako neki ne kažu da je vruće, nego da je vrućo, jer prate princip toplo, suho, hladno, pa je onda automatski i vrućo, jel. A nisu proučavali jezik (opet fonetiku) i vidjeli da palatali poput ć zahtijevaju drugi vokal uza se. I tako.

Ako se nekome da, može pregledati moju arhivu jezičnih savjeta, slobodno mi na mail ili u poruke napišite sve slične nedoumice jer mi uvijek dobro dođe materijal za nove članke. Hvala. LINK: Jezični savjetnik.