Ova tema se komotno mogla otvoriti pod "Mac hardver" još one godine kada je prvi G4 procesor probio tadašnju administrativnu granicu što američka država smatra superračunalom, a sve zbog raznih sigurnosnih ograničenja kako takva moćna računala ne bi završila u krivim rukama.

No, granice su danas pomaknute, a Apple se ne bavi proizvodnjom superračunala, ali to ne znači da jednog dana, s nekim novim "M" procesorom, tko zna koje generacije, neće opet zakoračiti u tu zonu.

Do tada možemo uživati u hardverskim divovima drugih proizvođača, a jedan od poznatijih je bio SGI. Kažem "bio" jer su serijom krivih poteza (čak su bili kupili i posrnuli Cray) završili u bankrotu. No, najveći razlog njihove propasti je bila NVIDIA kojoj je toliko dobro išlo na širokom tržištu kartica za igre, da je njihovom najboljim inženjerima ponudila dvostruke plaće i većinu otela.

Povod zašto sve ovo pišem je jer smo u našem muzeju računala PEEK&POKE pribavili još jedno superračunalo!



www.peekpoke.hr/new-exhibit-sgi-uv-2000-supercomputer/

Ovo superračunalo dandanas ima dojmljive performanse: koristi 48 Xeon centralnih procesora s ukupno 288 jezgri, na raspolaganju ima preko 1 TB RAM-a i 10+60 TB pohrane.

Znači nije baš "stara krama", to je stroj iz 2012. godine, tri godine mlađi od mog Maca na kojem ovo sada tipkam!

Mrcina!

Srecom NE Krsko je blizu za potegnut kabel za napajanje

Ogromna trafostanica za centar je doslovno zgrada do nas, pa smo se šalili da samo moramo probiti rupu kroz zid!

No, problem je ozbiljan, u punom radu koristi preko 34 kW i sada moramo smisliti kako ga uopće upogoniti. Firma koja ih kod nas održava je Silicon Masters i vjerojatno će ekipa tamo znati što se može izvesti i koliko troši kada je u idle načinu rada i može li se možda isključiti neke bladeove, jer realno za neki demo studentima, dovoljno je da radi i na samo 2 od 48 procesora i da pokažemo koje softvere vrti.

Najjeftinije i najjednostavnije je da nabavite agregat (možda i benzinski, da diže manju buku), kojeg bi pokrenuli samo kad radite nekom demonstraciju. To ti je kabel NYM-J 5x16 kojeg pružite provizorno po podu do agregata, pa poslije demonstracije opet smotate i spremite skupa s agregatom.

a kako je reseno hladjenje? i to moze da bude problem.
ovo me podseti kad sam proslog septembra bio u CSCS u Luganu - www.cscs.ch - (organizuju povremeno slobodne posete gradjanstva), i imao prilike da vidim njihovu opremu - razni Cray-ovi, Bluebrain...
za napajanje nekoliko solidnih trafoa (ne secam se koje snage su bili), a hladjenje se vrsi vodom iz jezera.
kuriozitet - ono sto sam u prolazu video za radne stanice i FEP se koriste iMac-ovi.

Ovo što Smayoo kaže je zapravo vrlo praktično rješnje s obzirom na to koliko rijetko bi se superračunalo zaista uključivalo. No, prije nego li odemo tim smjerom, saznat ćemo koja je idle potrošnja i koji dijelovi se mogu isključiti. Npr. cijelo Quantum Scalar i500 polje od 60 TB može biti offline jer su radni diskovi 10 TB.

Što se tiče hlađenja, u muzeju je trenutno, nažalost, hladnije nego li na ulici, zapadna smo strana i bez prozora na jug i istok, od listopada do kraja travnja u prostoru je kao u hlađenom ERC-u, oko 12 do 15 oC. Mislim da to neće biti problem.

Ne zaboravi da ti treba trofazni priključak za to, neovisno o tome koliko je mala snaga u idle režimu, sigurno ga nećeš moći spojiti na običnu kućnu jednofaznu utičnicu, a kamoli na produžni kabel.

dpasaric kaže:


Znaš li da je preporuka Svjetske hokejaške organizacije da se uz postrojenje za proizvodnju leda kombinira i neki wellness ili, čak, i bazen. Naime, kompresori koji tlače radni medij i onda hlađenje tog medija isijavaju toliko topline da se s njom može bez problem zagrijavati wellness i voda za bazen. Pa onda, tom logikom, na kat wellness koji pruža i akupunkturu pa nek se zove Pik&relax...

Za petnaestak minuta demonstracije ne treba nikakva rashladna tehnika. Dovoljno je mase zraka u prostoru da primi na sebe tu otpadnu toplinu, a da se jedva osjeti na temperaturi interijera.

Jel ovo racunalo bas samo za muzej ili je jos uvijek iskoristivo u nekim normalnim zivotno/poslovnim primjenama?

sigurno je iskoristivo, ali je neisplativo verovatno.

- Na što se grijete?
- Na superračunalo od 200.000 €!

Naime, toliko je nekada koštao osnovni model, ali zatražio sam i informaciju koliko je stajao ovaj naš konkretni.

Računalo je sasvim upotrebljivo i može biti korisno za neke izračune i obrade kod kojih bi kritična stavka bila vrijeme (kao što je bila vremenska prognoza), ali kvaka je u cijeni struje i pitanje je bi li to moglo biti isplativo. Druga ograničavajuća stavka je tip softvera koji podržava takav rad. Nažalost većina raznih rendering softvera (to je npr. domena koju smo u Kreativnom odjelu često izvodili za mnoge projekte) ne podržava takav rad ili traži da se kupi licenca za svaki posebni "blade". To bi značilo platiti 24 licence (na jednom bladeu su po dva Xeona).

DHMZ je sada nabavio novo superračunalo, daleko jače i znatno štedljivije - Atos BullSequana XH2000, njegov kodni naziv je “Neverin”, ima čak 12.288 jezgri s ukupno 373 teraflopsa procesne snage.

Po ovim karakteristikama ispada da je Neverin jači i od Bure na Sveučlištu u Rijeci koje ima 6912 jezgru i 240 teraflopsa.

Imamo li sad već neki podatak koliko bi trošilo eventualno M1 / M2 superračunalo s obzirom da znamo koliko je silicon arhitektura štedljiva prema prijašnjim "potrošačima"?

Gjuroo kaže:


Appleov ARM u većini zadataka troši oko 1/4 snage usporedivog Intela. Kada bi se to naslagalo u jednom superračunalu razlika bi bila ogromna.

Apple bi, uz možda ne previše truda, mogao složiti neki modularni koncept koji bi mogao konkurirati superračunalima - jer kada se malo bolje pogleda koliko su superračunala zapravo "sklepana", na kraju to bude hrpa matičnih ploča (tzv. bladeova ili čvorišta) s po dva Xeona (često i slabija nego li u npr. starim Mac Pro računalima) povezanih InfiniBandom i ništa mnogo više.

dpasaric kaže:


Još kad bi napravili neki M2 Extreme+ gdje bi čipseti bili "zalemljeni" jedan na drugi kao ko Ultre... Eto ti veselja

Pod stolom imam dual 10 core Xeon E5-2690 v2, koji (svaki od njih) troši skoro 120W pod punim opterećenjem, dakle oko 230W zajedno za 20 jezgri.

Ultra sa 20 jezgri uz korištenje svojih 48 jezgri GPU troši negdje izmedju 85 i 105W.

To je oboje u Blenderu, ista scena, ista verzija SW.
GPU u PC-u je nikakav, pa ga ne koristim...

U prvim verzijama Blendera na M1 PC je bio brži za dlaku, a Blender na M1 se znao rušit. Na zadnjoj verziji problema na M1 praktički nema (mislim, da se srušio jednom), a brzina je otprilike 30 posto veća od tog PC-a.

Temperature: 1. Xeon oko 72, drugi oko 79, a M1 oko 60.

smayoo kaže:


Imam sada vrlo čudan tijek misli, ali ti ćeš me vjerojatno razumijeti jer smo taj dio života prošli zajedno: okinula me smrt razrednice i kako bi svi ti naši, većinom sjajni, profesori reagirali da smo im tada, kroz neki Palantir, mogli pokazati dokle smo, kao informatička generacija, tehnološki dogurali.

Zamisli da smo legendarnoj profesorici Mutabžiji, dok kompajlira naše Pascal programe na CP/M Partneru sa Z80 procesorom na 3.5 MHz i 20 MB diskom, mogli reći: "Profesorice, kada budemo u vašim godinama mi ćemo imati na raspolaganju višeprocesorsko računalo s 288 ovakvih "Z80", ali bit će 64-bitno i raditi na taktu 3 GHz, imat će RAM od 1 terabajta i vrlo brze diskove od preko 70 TB! Ne znam što bi pomislila! A kada bi konačno to prihvatila kao istinu, onda bismo joj rekli: "Da, profesorice, ali to je, zapravo, staro, muzejsko računalo!"

Što je uopće s njom? Pretpostavljam da je u mirovini, ali - je li još negdje aktivna. Mene bi više zanimalo što bi rekla na AI koji sam piše programe koje više nijedan čovjek ne razumije...

smayoo kaže:


U mirovini je, nisam čuo da je nekako aktivna, ali zato smo u Kreativnom odjelu upoznali njenu kćer, koja je profesionalno također u informatičkim vodama, no iznenađenje je da je i glazbeno i vokalno izuzetno talentirana, pa smo tako prije 4-5 godina izradili animirani video spot za njen bend korištenjem naše in-house Hyperviz tehnologije: