Sretan Uskrs svima!

Svako dobro i Vama. Jel to Sienna na zadnjoj fotki?

Je. Il Campo. I na predzadnjoj (katedrala u Sieni). Prve dvije su pogled na Firencu i na drugu stranu iz palače Bardini (pokraj utvrde Belvedere). BIli smo još u Cortoni (moj osobni favorit u Toscani), ali tamo je bilo toliko lijepo da smo zaboravili slikati... . BIli smo i u Arezzu, ali navečer, pa nije bilo za fotkati...
I imamo stotine fotki predivnih ruralnih krajolika, ali to je onako... moglo bi biti i u Venetu, i u Istri...

Toscana je baš prelijepa i sve te stare gradske jezgre, svaka je lijepa na svoj način.

Mene tamo najviše oduševljavaju kuće po tim bregima i brežuljcima. Nema monstruoznosti kao kod nas. I kad sam bio tamo prije puno godina, pitao sam i saznao. Dakle, ako u Toscani želi napraviti kuću, onda ti na općini (ili gdje se već izdaje građevisnak dozvola) daju katalog sa 200-300 kuća različitih kvadratura, ali sve su u tradicionalnom stilu. I onda odaberš nešto od toga, postoji dopušteni postotatak modifikacija i to je to. Ti bi 4 kata? Ne može, jer se to tako nikad tamo nije radilo, pa neće ni sad. A ne da imaš recimo Kaštela s onim bogomdanim zaljevom koji je uništen onim betonjarama ili još gore ono makarsko primorje uništeno na sličan način...

Ili recimo Pag, sve van centra grada je totalno random-zemljaštvo. Tako tužno za vidjeti.

Točno na današnji dan prošle godine smo bili u Toscani (odsjeli u Sieni)
Uživajte i sretan Uskrs!

Mi smo odsjeli ovdje (na tri noći, danas smo stigli u Rim):
http://www.borgotragliolivi.com/
Otvoreno ih i namjerno reklamiram jer to vrlo vrijedno zaslužuju.

Djuro genijalac kaže:


Ma, nije baš tako, to je malo pretjeran opis. Kad netko gradi kuću, da je projektirati arhitektu, kao i bilo gdje drugdje, ali postoje jasno definirani lokacijski uvjeti od kojih se ne odstupa ni za Svetog Oca Papu, a kamoli za nekog lokalnog stranačkog mudonju.

Naravno. To nije sporno. Stvar je u tome što je šteta da itko to tako želi...

smayoo kaže:


Kolko para?

smayoo kaže:


Ne znam kako to oni rade, ali u glavnom nikome ne pada na pamet nešto sazidati što bi baš stršilo iz ostalih na tom području napravljenih kuća. To je kultura i osjećaj za urbanizam. Kod nas se uvijek viče za nekom strukom koja to tobože zna regulirati ali u praksi sve to nema nikakve veze s ničim. Sad su u modi kocke sa staklenim balkonima i svi rade iste kocke.
Betonirane, tamno sive kocke sa staklenim balkonskim ogradama. Okolo zgrade sve u asfaltu jer su nepismene seronje u prostornim planovima odredili da svaki stan mora imati 2 parkirna mjesta (namjesto da otežaju limitiranjem parkirnih mjesta kupovinu tolikih auta, svi trebaju imati auto, 4 ukućana = 4 auta, niko da se vozi javnim prijevozom ko prije ). Nijemci imaju limitirani broj parkirnih mjesta po stanu (uvijek 1) i ako hoćeš više moraš dati zahtjev i dobro ga obrazložiti u najvećem broju ti to odobre s uvjetom da moraš negdje posaditi drvo ili napraviti dječje igralište.

tino1 kaže:


Limitiranjem parkirnih mjesta nećeš spriječiti ljude da kupuju više automobila, a kao posljedicu nedostatnih parkirnih mjesta dobiti ćeš parkiranje na svim mogućim mjestima i posljedično gužve u prometu.

Broj prometnih traka, i parkirnih mjesta na nekom području, se planira prema broju automobila u pometu i u mirovanju na tom području, a ne obrnuto.

m@xym kaže:


Tako je kratkoročno. Ali dugoročno je gužva = jednako traženje alternative, parkiranje na nepropisnom mjestu = Kazna = traženje alternative.
U Njemačkoj se to radi tako da se korištenje Auta napravi neatraktivnim tako da ljudi traže alternativu u mobilnosti. A kod nas je logika da ljudi misle da je njihovo ustavno pravo imati po 3-4 auta u familiji i da se za sve to mora naći riješenje bez gužve. To ti dokazuje da smo mi očito skroz krivo nasađeni.

E, Tino... ajde nemoj s Njemačkom...
Kad sam ja svojim partnerima u Njemačkoj rekao kako od aerodroma (Koeln) do sajma (Essen) dolazim ICE vlakom, oni su me sprdali danima. A kad tamo ispade da je meni od Koelna do Essena vlakom trebalo sat i deset, a njima od Duesseldorfa do Essena - 4 sata.
Jer oni svi još uvijek pričaju viceve o željeznici koja kasni i "gubi vlakove" (što je bilo prije, kako mi pričaju, skoro 30 godina kad je DB bio na koljenima i pred stečajem) i svi se voze autima makar gužve na autocestama bilo toliko da na lokalnom radiju servisna obavijest počinje sa (slobodni prijevod) "zbog velikog broja prometnih zastoja, navodimo samo zastoje dulje od 2 km".

tino1 kaže:


500 € za nas petoro na tri noći. Dakle prosjek ispod 35€ po glavi noćenje s doručkom. I to preko booking.com.

smayoo kaže:


e jebi ga sad su skužili da se treba nešto desiti. To su sve urbanističke mjere. Pa zar je normalno da traže kod nas 2 parkinga za garsonjeru u kojoj živi samo jedan samac?
Nijemci su dozvolili da se parkira na kolniku kako bi auti morali sporije voziti.

tino1 kaže:


Ako već radiš urbanističko planiranje, onda ga radiš dugoročno, i kontinuirano, a ne kratkoročno i 'ad hoc'.
Kod nas se na žalost ne radi ništa od toga, a ako se nešto i pokuša napraviti, onda je to ova druga varijanta.

Normalna je stvar da će, u uvjetima nepostojanja urbanističkog planiranja, doći do sve većih i sve češćih gužvi, i porasta broja nepropisnih parkiranja. Kad je par automobila nepropisno parkirano, to 'pauk' može riješiti, ali kada se pola kvarta nepropisno parkira onda je to problem grada, a ne pojedinca.



Nisam bio u Njemačkoj, pa ne znam kako to oni rade, ali čisto sumnjam da su se odlučili na varijantu reguliranja broja automobila tako da limitiraju broj parkirnih mjesta, jer, kao što sam već rekao, ne određuje broj parking mjesta koliko će se automobila kupiti, nego broj kupljenih automobila određuje broj potrebnih parkirnih mjesta.



Broj parkirnih mjesta se određuje po kvadraturi stambenog prostora, a ne po broju ukućana. Možda nije najsretnije rješenje, i sigurno da u pojedinim slučajevima dolazi do apsurdnih situacija, ali postavlja se pitanje koji kriterij bi bio bolji, i ne bi dovodio do apsurdnih situacija.



To je pravi recept za katastrofu i zastoje u prometu, pogotovo ako se radi o glavnim prometnicama.
Parking na kolniku podrazumijeva da svako uparkiravanje i (u manjoj mjeri) isparkiravanje, izaziva zastoj u prometu, što ne izgled ne djeluje tako strašno, ali u uvjetima gustog prometa, i još ako imaš veliki broj takvih parkirnih mjesta, izaziva dodatne zastoje koji onda uzrokuju prometne gužve kojih uopće ne bi bilo da je parking osiguran na način da imaš klasična parkirališta u koja se ulazi iz sporednih cesta,

zabac kaže:


Ne mogu se složiti da ne postoji urbanističko planiranje nakon Austro-Ugarske. Upravo je Novi Zagreb jako dobar primjer dobrog urbanističkog planiranja. Pa Vrbani. Pa i Špansko.

Ali mogli bi se složiti da od 1990 nema više urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Samo glad za profitom.

zabac kaže:


to je posljedica toga kad se prostor planira po prometu a ne obrnuto, jednostavno nestane prostora. Prostor je konačan, a promet beskonačan.
Švabe su taj trend shvatili i otežavaju autima da postoje u gradovima. Što to teško ulazi u glave njihove autonacije je druga stvar. Ali kad svi budu trošili hrpu love za njihove nepomične aute i kad uvide da je ipak brže podzemnom željeznicom nego u zastoju, a to polako dolazi u glave, isplatit će im se ovakva strategija.
Kod nas ima još hrpa prostora, jer nas nema puno. A naši urbanisti uče iz knjiga iz SFRJ i ne prihvaćaju ništa novo. A i mi moramo uvijek dotaknuti bilo kakvo dno. Dok sve ne zakrčimo nećemo ništa mijenjati. A onda se više ne može nazad.

tino1 kaže:

Prostor može nestati jedino u slučaju ako je prostorno planiranje rađeno za trenutno stanje, bez predviđenih promjena u budućnosti, pa je izgrađenost zgrada 100%, a javne površine svedene na minimum minimuma



Konačni prostor možeš rasporediti tako da ga u cijelosti iskoristiš za trenutačne potrebe, ili na način da predvidiš dio za kasnije širenje (stambenog prostora, javnih sadržaja, prometnica ili parkirnog prostora).

Promet nije beskonačan, je ovisi o broju stanova, javnih sadržaja, turističkih kapaciteta... Taj broj, s vremenom, ima tendecncijur rasta, ali ni u kom slučaju nije beskonačan. Eventualno može biti prevelik za (ne)prdviđeni broj parkirnih mjesta i broja prometnih traka.



Ili će doći do takvih gužvi da će netko od odgovornih shvatiti da je takva strategija uzrok gužvi, pa će doći do promjene strategije.
Naravno, takva strategija može i uspjeti, ako su ostali faktori dobro posloženi (kvalitetan, čest i dobro raspoređen javni promet, koji je uz to i isplativ),



Nije problem ni u prostoru, niti u broju ljudi, problem je u koncentraciji velikog broja ljudi na jednom mjestu i dislociranosti mjesta stanovanja i radnog mjesta, koje onda dovodi do svakodnevne migracije velikog broja ljudi sa jednog mjesta na drugo i nazad.

Prostora ima sasvim dovoljno, a ljudi baš i nema toliko puno kako nam se čini.
Svojevremeno sam gledao video na YouTube-u, u kojem su izračunali da, kada bi svi stanovnici svijeta živjeli u kućama prizemnicama, ukupna površina Zemlje koju bi zauzimali, ne bi bila veća od jedne (ne sjećam se točno koje, ali nije velika) Američke savezne države.
Nije problem u broju, nego u koncentraciji i distribuciji.



Što time želiš reći?!
Da u bivšoj državi nisu imali pojma o urbanizmu?

Samo za primjer, zadnja prometna studija u gradu u kojem živim, napravljena je iste godine kada sam ja rođen (a natukao sam punih 50). Dakle, u vrijeme SFRJ, i u vrijeme kada je broj automobila bio zanemarivo malen u odnosu na sadašnje brojke.
Od tada, pa sve do danas, nitko nije niti pokušao napraviti nešto slično, i upravo zato nam je tako kako nam je.


Sa ovim se slažem, s tim da bih dodao da, iako se ne može nazad, uvijek postoji opcija da se veći ili manji dio sruši, i napravi iz početka. Kod nas je i to problem, jer, za razliku od zapadno-europskih zemalja i SAD-a, kod nas je većina stanovnika ujedno i vlasnik prostora u kojem živi, pa to ide puno teže i emotivnije nego na zapadu, gdje je većina stanara u najmu.

Ako je odluka lokalne samouprave da svaki stan (pa i najmanji) ima npr. 2 parkirna mjesta, onda je to prostor koji je zauzet parkiralištima, betoniran i na kraju neupotrebljiv za bilo koju drugu upotrebu, time je nestao.



Ali to u praksi nije ni blizu. Kod nas su se napravile dvije zgrade sa preko 40 stanova što znači preko 1600 m² betoniranog tla koje nije u upotrebi za javni sadržaj, time mrtav prostor a i štetan za okoliš.



Tako je. Ali ideja je, da ako se smanji prostor za skladištenje (parkiranje) auta i prepusti sreći dali ćeš moći skladištiti (parkirati) tvoj auto i da će ti da nađeš mjesto trebati svaki dan i do 30 min uvečer (pred kućom) i 30 min ujutro (na poslu) i 30 min samoga puta kroz gužvu grada što bi po danu bilo preko 1,5 sat za sami odlazak i dolazak na posao. Onda ćeš razmišljati o tome da sjedneš na tranvaj i pročitaš novine u 20 min vožnje. I kad vidiš da si investirao hrpu love u nabavku auta koje samo stoji, pasti će ti sigurno na pamet da se treba koristiti alternativnim prevozima, i da si vikendom kad ti terba auto iznajmiš auto (od ušteđene love od nabave).
Ja sam dugo živio u München negdje u visini Sendlinger Tor a radi sam u Pasingenu, ispred posla sam imao parking koji je bio rezerviran za mene, uvjek sam koristio U Bahn i S Bahn i ako sam morao presjedati, jer je bilo brže i opuštenije.
To znači odluka mora pasti između:
1. Prilagođavanja prometa uvjetima. (Otežati njegov rast, neatraktivnošću njegovog korištenja)
2. Prilagođavanju uvjeta prometu. (graditi dodatne prometne trake i parkirna mjesta i time subvencionirati njegov rast)
Novac koji se štedi u izgradnji parkirnih mjesta bi se mogao koristiti za financiranje javnog prevoza.



Shvatili su oni da će doći do gužva ali do njih je došlo i prijašnjim strategijama, tako da im je samo ovo preostalo.

Tino, to je samo zato što je teren kod nas previše jeftin. Da je kvadrat površine terena dovoljno skup, ti, niti itko drugi, kao investitori, ne bi gradili stambenjak s parkinzima oko zgrade, nego bi napravili podzemnu garažu ispod zgrade, zar ne? Kao u Njemačkoj ili Italiji. A kupci stanova bi sve to lijepo platili.

I sa podzemnim u njemačkoj imaju taman toliko da svaki stan ima 1 parkirno, ako želiš više plati i odobrit će ti.
Kod nas te uvjetuju sa 2 sve jedno koliko ljudi u stanu ima mjesta za stanovanje. Kod nas se sve regulira i to po meni u krivom smjeru.

Dva parkirna mjesta u prosjeku po stambenoj jedinici je meni ok. Jer u nekim stanovima ima obitelji sa i po tri, i četiri auta. A gdje su još gosti?

zabac kaže:


Bravo Žabac, konačno je neko shvatio poentu. Zašto treba imati toliko Auta, u najviše slučajeva samo stoje. Palac gore.

zabac kaže:


Takvi koji imaju toliko auta, taj svoj 'luksuz' plaćaju kroz davanja državi svake godine u vidu: troškova za registraciju, godišnjeg poreza na vozila, davanja iz cijene goriva...

Bit svega je da će uređena država nastojati spriječiti probleme sa parkiranjem na način da ne dozvoli izgradnju stambene zgrade sa 20 stanova i 10 parkirnih mjesta, ili gradnju privatne kuće od 500 m^2 sa samo jednim parkirnim mjestom, ili otvaranje restorana kapaciteta od 100 ljudi, koji ima samo 5 parkirnih mjesta.

Kod nas, naravno, država o tome uopće ne vodi računa, a i kad povede računa o tome, onda odabere model koji je sve samo ne pravičan.

Recimo, u Dubrovniku već dugi niz godina vrijedi pravilo da investitor (zgrade ili kuće) mora osigurati određeni broj parkirnih mjesta na svojoj parceli, a ako to nije u mogućnosti (što nije rijetkost jer se gradi i na najmanjoj mogućoj površini) onda je dužan uplatiti određeni iznos u gradsku kasu (mislim da je 100.000 Kn po 'nedostajećem parkirnom mjestu' u 1. zoni). Uzaludnost te odluke ogleda se u činjenici da se ti novci ne koriste namjenski za izgradnju dodatnih parkirnih mjesta, nego tko zna kako i za što.
A pored toga, nekim velikim investitorima je 'oprošteno' plaćanje te naknade, a neki drugi su uplatili samo dio toga novca.