@m@xym
Ja se slažem s tobom u svemu što si napisao, ali ne govorimo o istom.
@JOHN ne ide na net putem bakrene parice nego putem koaksijalnog kabla (kabelski modem/router) i isti nije toliko osjetljiv na promet (drugih korisnika) SDTV je najbolji dostupan u HR i gledanje TV-a nema utjecaja na internet.
Osim toga, trenutno je u testnoj fazi DOCSIS 3,1 standard koji putem kabla može gurati do 10 Gbps downstreama i do 1 Gbps upstreama tako da to nema veze da mogućim brzinama na bakru.
Uostalom, po trenutnom standardu kojeg koristimo mogli bi kad bi htjeli bez problema korisnicima dati 344 Mbps downstreama (mislim da je plafon 400 Mbps po 3,0 standardu) i 124 Mbps Upstreama, ali ne žele jer nemaju zdravu konkurenciju na tržištu.

Utjecu drugi korisnici koji su spojeni na zajednicki cvor, ali mislim kako to danas ne bi trebao biti problem.

Čitao sam i ja o tome po raznim forumima, ali IRL u kvartu (pa i u drugim gradovima gdje BNet ima godinama svoju infrastrukturu) nikad od nikoga nisam čuo da ima problema zbog broja korisnika na istom čvoru.

Problema sa internetom sam nekad davno imamo i ja, ali ne zbog mreže, broja korisnika i sl. nego zbog blesavog tehničara koji mi je naponski adapter Atlante uštekao u TV-Box i adapter od box-a u Atlantu pa Atlanta nije dobivala dovoljno soka kad joj treba i restartala se ili smrzavala. Uglavnom, većina današnjih problema koje korisnici imaju su zbog loših tehničara (DCM je imao svoje tehničare, BNet ih je još imao tako-tako, Vip/A1 danas gotovo da i ne, nego koriste vanjske suradnike/firme).

Svaka je mreza podkapacitirana i ovisi o broju korisnika. Zato se korisnici ne mogu dodavati u nedogled.

Slažem se da svaki pružatelj usluge ima ograničen broj raspoloživih IP adresa pa zbog toga korisnike stavlja na CGNAT, a kako većina korisnika nema pojma o tome, ni ne bune se. Ona manjina koja zna (ako koristiš internet malo duže i malo drugačije, onda vidiš anomalije, usporenja i nemogućnost i poteškoće u korištenju određenih servisa do kojih dolazi zbog dijeljene IP adrese) nazove telefonom ili pošalje mail i skinu te sa CGNAT-a (mene su u zadnjih 10 godina tri puta bez pitanja stavili na CGNAT i makli odmah čim sam ih nazvao).

Što se pak tiče same infrastrukture koju je postavio DCM prije deset i više godina po kvartovima u ZG i ST (za ostale gradove ne znam, ali je vjerojatno slično) sigurno nisu podkapacitirane jer su polagali svoje vodove u zemlju, gradili svoja čvorišta i sve drugo kaj uz to ide, danas kad se u većini slučajeva ide na iznajmljivanje već postavljenih optičkih vodova ili korištenje postojeće telefonske infrastrukture to nije tako, ali nije ni bitno jer cijelo vrijeme govorim o kabelskom pristupu internetu a ne o bakrenoj parici ili optici.

Uostalom, mjerenja propusnosti koje sam do sad radio, isključivo radim u dijelu dana kad je vršno opterećenje (od 17 do 23 sata) i nikad nisam vidljivu i osjetnu razliku u dobivenim rezultatima, a baš ne vjerujem da sam na čvoru preko kojeg samo penzioneri gledaju TV

PS. Osjetnu razliku sam samo vidio u odnosu koji OS koristim, tj. MacOS i Linux imaju bez problema stalnu propusnost od 80/15 dok na Windowsima 7/10 i sa istim hardverom na kojem je Linux plafon bude 65/15.

Jednostavno razliku vidiš na svojoj mreži. NA dva uređaja paralelno pusti speed test i ne budeš dobio max. brzinu, već se bude rasporedila. Tako je i u čvorovima.
Naš čvor u kući/stanu je access point.

Bertone,

Nije toliki problem u nedostatku IP adresa, koliki u ograničenom bandwidth-u.

Ne znam kakvo je točno stanje sa B-net-om, ali niti jedan davatelj internet usluga nije toliko glup da kapacitira svoju infrastrukturu tako da zadovolji maksimalni potencijalni bandwidth (situaciju u kojoj svi korisnici tog operatera istovremeno koriste maksimalnu moguću brzinu internet priključka), ili da prilikom izgradnje svoje mreže odmah ugrade svu potrebnu opremu za sve trenutne i potencijalne korisnike na području koje pokrivaju.

Nije toliki problem razvući kablove koji će zadovoljiti određenu potrebu za bandwidth-om, ali komunikacijska oprema košta, zakup internetskog prometa za potrebe njihovih korisnika također košta. Zakupom prevelikog kapaciteta plaćali bi (bez potrebe) bandwidth koji ostaje neiskorišten, a zarada od najma korisnicima bi im bila ista (kao i kada bi unajmili vod one brzine koja im se javlja u vršnim periodima). Kupnja telekomunikacijske opreme koja bi ležala neiskorištena, je de facto bacanje novca.

Zato svaki davatelj internetskih usluga kapacitira svoju mrežu tako može pokriti vršnu potrošnju uz eventualno djelomično smanjenje brzine u nekim periodima.

U mobilnoj mreži stanje je čak i nešto gore.
Recimo, imam tu sreću (ili nesreću, zavisi kako se uzme) da živim u Dubrovniku, svjetski poznatoj turističkoj destinaciji sa cca. 40-ak tisuća stanovnika, i otprilike isto toliko turista u špici sezone (7. i 8. mjesec). S obzirom da već duže vrijeme koristim LTE (na 'obje' nacionalne telekom mreže), znam iz iskustva da je u tim 'vršnim' mjesecima, brzina download-a na razini malo lošijeg ADSL-a od prije par godina (1-3 Mbita), dok je uobičajena brzina tijekom godine solidnih 50-70 Mbita, ovisno o poziciji.
Dakle, očito je da (zbog izražene sezonalnosti) nisu u stanju pružiti maksimalnu brzinu svim korisnicima u vršnim periodima, jer bi to vjerojatno bio bačeni novac.

Naravno, kada govorimo o pružanju usluge rezidentima (dakle u fiksnoj mreži) ove sezonalnosti nema, ali se svejedno mora voditi računa o broju korisnika, i količini prometa koji oni generiraju, te praćenjem tih parametera, nadograđivati mrežu kako ne bi dolazilo do osjetnog smanjenja brzine kod krajnjih korisnika. Pitanje je samo, koliko ažurno naši davatelji internet usluga to i rade.

Opet se slažem sa svime što ste napisali, ali govorim vam iz perspektive korisnika kablovskih usluga od mislim 2005. godine, nemojte me sad držati za riječ, godina više ili manje, davno je to bilo, ali znam da sam bio među prvih 100 korisnika kojima su spojili xnet na danas smiješnih 128/64 kbps, ali je tada to bila jedina usluga sa flat internetom koju je bilo koji operater davao u HR (mislim da je T-Com u to vrijeme davao ADSL na 384/128 kbps, ali uz ograničenje od 512 MB prometa mjesečno).

Uglavnom, kako su mi telefon i TV spojili nekih pola godine ranije i bio sam možda jedan od bijelih testnih miševa često sam komunicirao sa njihovom tadašnjom servisnom službom i po njihovim riječima su već tada već mrežu dizajnirali sa razmišljanjem o 20 godina unaprijed i da će im uslugu uzeti 50% korisnika u N.Zagrebu. Iskreno vjerujem da će Vip/A1 za par godina uništiti do kraja ono što su drugi prije njih napravili dobro za korisnike pa ću onda i ja vjerojatno drviti zbog problema koje ću imati, ali za sada kod mene godinama nema problema zbog broja korisnika i sa zagušenjem mreže.

@žabac, ona brzina sa prethodnje stranice je izmjerena za vrijeme dok je klinac na drugom kompu igrao Fortnite pa je i on malo koristio resurse routera, ali kako mi nije teško isprobavati staviti ću dva MBP jednog pored drugog i istovremeno odraditi test pa ćemo vidjeti što će se dogoditi

Upali na par uredjaja YT u 4K i onda mieri.

... zaboravio si da obavezno trebam pokrenuti i torrent klijent

Torrent mislim da ne generira veliki i konstantni protok ako je guzva, vec se prilagodjava.

Odabrao sam si Croatian tastaturu, ali imam jedan problem s tim odabirom.
Jel moguće negdje podesit da se zamjene slova y i z, pod Croatian?
Naime ako podesim da je Croatian -PC onda mi to riješi problem, ali mi se pojave novi i to takvi da su simboli raštrkani i ne odgovaraju onima na tipkovnici

Kaj nemaš mbp tipkovnicu s našim znakovima ?

Ščupaj tipke i zamijeni ih.

cariblanco kaže:


Imam al su mi krivo fizički stavili y i z. Za moje PC pojmove, u proteklih 30 godina, tipke su bile na pravom mjestu. Kod Apple je to obratno.

energyman kaže:


To bi trebao sam moći ili je ipak bolje odnijeti u servis? U pitanju je MBPro 2018.

A gle, ja imam air s Švedskom tipkovnicom i imam odabir našu tipkovnicu. Nemam taj problem s X i Y, ali već napamet znam gdje su mi; č,ć,ž i š ...sve je stvar rutine, ako i ostaviš tako vremenom ćeš se naviknuti.

Teško, jer svaki dan koristim PC i MBPro! Na jednoj tastaturi moram zamjenit fizički tipke.

Ja isto svaki dan koristim oba i ne smeta.
Na PC-u je lakse fizicki zamjeniti tipke jer bi tipka na MBP mogla puknuti i onda si u velikom problemu.

A probaj otići u iStyle i zamoliti da ti dečki u servisu zamijene tipke, uvali im za kavu i bok.

Ima li netko iskustva s ovim proizvodima, možda neka alternativa?
StarTech.com S251BU31C3CB www.startech.com/fi/HDD/Enclosures/usb-c-sata-enclosure~S251BU31C3CB
Satechi B01FWT2N3K satechi.net/products/satechi-type-c-aluminum-hdd-ssd-enclosure

Koji youtube downloader koristite? Ima ih gomila, pa da mi malo suzite izbor prema iskustvima. Neka free varijanta ili nešto sa simboličnom cifrom.

Ne treba ti. Safari može ali malo treba poraditi.
1. Safarei>Preferences i uključu Develop menue
2. Nađi video
3. Develop>User Agent>Safari-iOS 10-iPhone (prebaciti će se kao na prikaz za telefon)
4. desni klick i Download Video

Ako je za neko ozbiljno skidanje višestrukih videa, onda ipak bolje neko program, ali za neobavezno ovo je sasvim OK.

zabac kaže:


Ti imaš neki privatni Safari, nema te opcije u normalnim Safarijima.

Hvala na prijedlogu ali na taj način nemam opciju da napravi samo download muzike, što mi je u biti češći slučaj.

cariblanco kaže:

JOHN kaže:

Ako je video mjuza može ClipGrab. Besplatan.

čini mi se ok.

Imam ga na Macbooku jer sam jednom trebao nešto skinuti a bio sam na putu , te sam na brzinu dok sam imao wifi njega instalirao. Jednostavan za korištenje a koliko se sjećam ima i konverter tako da je OK !

JOHN kaže:


To odradiš u QuickTimePlayer-u File>Export>Audio Only...

Hvala obadvoma. Svašta sam sam sada saznao.