Znam, Bertone. Sve znam. Mada sam u Jutarnjem pročitao ne tako lošu, čak dobru "toplu ljudsku priču" s vozačem lokomotive HŽ-a. Tako bi otprilike trebale izgledati te reportaže:
www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/video...ce-umrijeti/7091670/

Yonkis kaže:

Yonkis, ni sam ne znaš koliko si u pravu.
Proračun zimske službe grada Zagreba iznosi 14,2 milijuna kuna.
Planom Zimske službe za sezonu 2017./2018. obuhvaćeno je raljenje i posipavanje cesta u ukupnoj dužini od 2.589 km, odnosno površini 13.553.324 m2. Uglavnom, da ne idem sada u brojke koje se mogu naći na stranicama Grada Zagreba - ispadne li da im je od prošle sezone ostalo sipine, kako zovu taj šljunak, i soli - a pripreme 5000 tona soli i 1500 m³ sipine - onda im je za iduću godinu budžet manji.
Logično, zar ne? Kada u spremi Zagrebačkih cesta od lani stoji x tona soli i y kubika sipine.
No to nekome nije u interesu. Kako taj/ti neki uzimaju lovicu iz svakog dijela budžeta, tako je radnicima rečeno da na snježne dane pobacaju što je moguće više svega na ceste. Kasnije (u proljeće) će smetlari pomesti najviše nabacanog šljunka, dok će u predgrađima svaka osoba pomesti pred svojom kućom. Njima totalno nebitno.
Jer, ako nema toliko milijuna, odakle će uzeti?
A čisto da usporedimo red veličine, proračun zimske službe Primorsko goranske županije je 80 milijuna kuna. Znači, Zagreb je uložio nekih pet puta manje od cijele županije u kojoj je metar snijega zimi normalna stvar. Grad koji već desetljeće ima cca dva tjedna snijega godišnje.
I to koliko - 15, možda 20 cm?
Inače, za one koji ne znaju, proračun Grada Zagreba je 8,8 milijardi kuna. Odakle se nabavljaju?

Bertone kaže:


Nekaj mi se čini da brkate.
Po mom iskustvu na snijegu, TRC gasim samo ako zapnem. Ne vidim smisao gašenja ESPa koji privremeno blokira kotač kod zanošenja vozila. U vožnji je daleko pametnije vozit s uključenim ESP-om jer pomaže(ni u jednoj varijanti nisam primjetio da je odmagao, osim ako ne radiš donut ak je u pitanju zadnji pogon jer ga nema šanse napravit ako je uključen ).
Ono što sam primjetio da je na ravnom ok isključit TRC, a na jačim usponima bolje ga je uključit jer se ionako nemože brzo vozit.
Uz svu elektroniku ipak je presudan osjećaj i logika jer elektronika ne može ispravit ljudsku glupost.

I da. U pravilu se na vozilima da isključit TRC(traction control) i postoji prekidač za to. ESP ili VSC vrlo teško(jedino računalom ili kombinacijom određenih prekidača u vozilu.

Ajmo biti precizni. Sustavi elektroničkih pomoći su se pojavili prvi put '78 ili '79 na tadašnjem Mercedesu SL. Bio je to ABS (Anti Blokier System) tj. sustav koji spriječava blokiranje kočnica tijekom naglih kočenja.
Idući korak je bio da se vozilu podari isti sustav, ali u 'obrnutom smjeru' pa su došli sustavi protiv proklizavanja pogonskih kotača ili TC (traction control). Prvi su sustavi koristili isti hardveraj koji je ionako u autu već postojao (ABS) te se selektivnim kočenjem kotača koji proklizava smanjivalo to proklizavanje.
Prvi veliki napredak u tim sustavima je omogućila masovna primjena Hallovih senzora vrtnje kotača. Prvi su senzori vrtnje bili induktivni (još poznati i kao analogni) koji su bili blizu prstena davača (limeni, razmak od 0.4 do 0.8 mm). Ta senzorika radi pri brzinama >cca 7 km/h.
Hallovi senzori gledaju promjenu magnetskog polja davača koji imaju male magnetiće po sebi izmjenično poslagane sjever-jug. Ovo je bolje iz dva razloga. Moguće je detektirati okret kotača koji se mjeri u stupnjevima (ne okretajima!) i dopuštena zračnost je veća, reda veličine 2-3 mm.
Kad su pojavili ti Hallovi senzori, naša upravljačka elektronika je dobila puno preciznije informacije (može detektirati slabo napumpanu gumu zbog veće brzine vrtnje kao posljedice manjeg polumjera rotacije jer guma 'sjeda') i kontrola proklizavanja je postala puno preciznija pa se proklziavanje detektira u samom nastajanju.
Zašto je to loše zimi? Zato što je podloga sipka, a zimska guma je zamišljena da proklizavanjem ore podlogu dok ne dođe do tvrdog dijela koji onda omogući hvatanje. I sad ako elektronika ne dopusti da se guma zavrti u prazno (dakle prokliže) to se neće dogoditi i naš auto je nepokretan.
Što je ESP? Electronic Stability Program je također doživio premijeru u mercedesu SL coupe, ako se ne varam negdje oko 2000. godine. ESP ima dodatne senzore zanošenja vozila (tzv. yaw senzori koji gledaju brzinu rotacije vozila oko okomite osi) te senzor zakreta kuta upravljača. Senzor zakreta kuta upravljača je bitan da sistem zna kud vozač želi da mu auto ide, a senzori zanošenja gledaju što se događa. Ako se auto počne zanositi (dakle izmjerena je neka kutna brzina oko okomite osi) selektivnim kočenjem pojedinih kotača se ta vrtnja zaustavlja (ako je to moguće, do granice prianjanja). Također, ako vozač okrene upravljač, a vozilo nije skrenulo (yaw senzor nije zamijetio da je počela rotacija oko okomite osi) onda se opet selektivnim kočenjem pojedinih kotača 'pomaže' skretanje.
Kod modernih se auta najčešeć može isključiti samo kontrola proklizavanja do brzine od 50-ak km/h kak bi se omogućilo izvlačenje iz ovih situacija skliske podloge na kosini. ESP kao kontrola zanošenja se najčešće ne može isključiti (od 2012. je u EU to obavezna oprema jer pruža dodatni vidi aktivne sigurnosti). No, na nekim se vozilima nude različiti stupnjevi nadzora nad zanošenjem (reakcija ispravljanja vozila se odgađa), a na sportskim modelima se može i u potpunosti isključiti.

Izgleda da te ne zovu zaludu: Đuro genijalac !!!

m@xym kaže:

Mene je podsjetio na onaj film Flash of Genius

Djuro pa kaj nisam bio jasan, osim kaj mi je R izletio? I ženska populacija bi me shvatila.
Iz prve ruke. Djuro ESP se recimo na Mercedesu da regularno ali djelomično isključit i za to postoji mjesto u izborniku. Ovo pod djelomično mislim da je asistencija na cca 75%. Također se da i potpuno isključit i to su nazvali Dyno mode(vjerojatno za testiranje na valjcima) no u tom slučaju nema nikakve asistencije u vožnji, osim serva. Potpuno isključivanje se da riješit kombinacijom određenih tipki na upravljaču. I onda je zabava na snijegu. Naravno na poligonu ili parkingu.
Na Toyoti, koju sam prije vozio, se recimo VSC(isti klinac kao i ESP) nije dao nikako isključit, a TC je imao svoj prekidač(sa svrhom).

JOHN kaže:


Djuri Genijalcu hvala na detaljnom objašnjenju. Sa strane vozača-korisnika, evo ovako:

Toyota Avensis 2.0TD 2007. godište Sol oprema ima dugme lijevo od volana, dolje, na kojem piše TRC. Kad ga pritisneš, upali se žuta lampica TRC, i kad vozim po snijegu, pijesku ili blatu pa me lagano zanaša, imam punu kontrolu nad vozilom. Jednom sam vozio po A6, bio je kraj ožujka i pao je bio neki glupi snijeg ranije tog dana koji se već bio na pola razbljuzgao. Na izlazu iz tunela Veliki Gložac u smjeru Rijeke bile su se ralice valjda prestrojavale iz trake u traku pa je ostao jedan mali trokut tog razbljuzganog snijega posred srednje vozne trake. Vozio sam 120 cca, nisam imao isključen taj TRC i kad je auto uletio u taj snijeg, to sranje je proradilo i njegovo djelovanje u kombinaciji s mojom reakcijom na volanu je dovelo do toga da nisam uspio zadržati stabilnost te sam se razbio o bočni odbojnik, srećom bez težih posljedica. Da sam očekivao snijeg na cesti i imao isključen TRC, prošao bi kroz njega, uz blago zanašanje, bez frke.

Toyota Corola Verso 2.0TD 2006. godište Sol oprema ima dugme desno dolje kraj ručice mjenjača, na kojem piše VSC. Kad ga pritisneš, upali se žuta lampica VSC. Osim ta tri slova razlike, efekt je isti kao na Avensisu (Versom se nisam razbio, ali se jednom nisam mogao izvući iz blata u dvorištu kod punice u Moslavini, dok nisam isključio to sranje).

Ford Galaxy 2.2TD 2010. godište max oprema ima u meniju pod Settings opciju ESP kojoj možeš maknuti kvačicu. Kad je makneš, upali se žuta lampica na kojoj je nacrtan auto koji proklizava. Kad to napravim mogu po A6 po snijegu (max 5-10 cm, zimske gume i to, jel...) uredno voziti 80-100. Ako to ne napravim, ne mogu po 2-3 cm snijega niti izaći iz vlastitog dvorišta (uzbrdo mi je na cestu) jer uopće nemam kontrolu nad autom, okreće kamo on hoće, a ne kamo ja hoću, oduzima gas motoru kako mu padne na pamet i tako...

No, da ne mudrujemo, evo, sad mi je pri ruci knjižica uputa od Forda i u njoj vrlo jasno piše: "Isključite ovu opciju kada vozite po snijegu, blatu ili rastresitoj podlozi!". Prilično se jasno sjećam da slična uputa piše i u priručniku od Toyote...

Meni na Avensisu nije bilo opcije da isključim VSC(vehicle stability control), TRC/TC prekidač koji se nalazio lijevo dolje je bilo samo za proklizavanje pogonskih kotača.I svaki put kad bi zapeo na dubljem snijegu, njega sam gasio da se izvučem. Uvijek sam imao fetiš da negdje volim zapet , vjerojatno jer vozim ponekad Hilux na terenu, jbg ponese me. Neki glupi gušt. TRC/TCkad bi isključio, kad bi isforsirao zanošenje, treperio je VSC....puštao zvučni signal odpozadi i naravno roštanje kočnica.
I sam si mi jednom rekao nedavno, upute za vozilo može pisat i.....
A imao si vjerojatno Avensis 2.0 D4D, 126KS. TD vuče na oznaku za krampvagen. To su dva bitno različita svijeta po poimanju kvalitete.

Ono što bi ja svima preporučio, ne uzdajte se u tu elektroniku. Daleko je to od neke spomena vrijedne asistencije, pogotovo po pitanju zanošenja. Probao na nekoliko auta, od 20-100 tisuća eura, raznih proizvođača. U X situacija vlastitog testiranja, ti sustavi kasne s reakcijom ili reagiraju kada to uopče nije potrebno. Vjerojatno si se smayoo zanjeo zbog manjka iskustva (neprimjerene kontre i kočenje su najčešći problem) u takvim situacijama, a možda je elektronika u datom trenutku zakazala. Sve u svemu, brzina od 120 je velika za takvu situaciju pa je pitanje dali se išta moglo napravit vlastitom reakcijom ili reakcijom elektronike jer su tu u pitanju milisekunde, a premalo prostora za ispravljanje.
Jedina elektronika vrijedna spomena je kod terenaca za offroad. Naravno, kod Toyote. To je prokleto čudo od terenca.

Ja sam recimo svojoj punici probleme oko čišćenja snijega riješavao ko ralica.



A ovo se desi kad se zaneseš u stup.



A ovo se na žalost desi kad se previše zanese

@Smayoo, kaj nije max dozvoljena brzina kroz tunel bila 80 km/h

@JOHN, u pravu si, i meni je Land Cruiser (3,0 D-4D, automatik, pet vrata) bio fin auto za voziti, ali je u gradu okretan kao slon u dućanu lustera i na njemu nema koristi od gašenja elektronike jer kad tri tone nekam krene, onda tamo i ide dok se samo ne zaustavi

Nemam toliko iskustva sa LC, dva-tri puta ga vozio al samo po asfaltu.
Hilux mi je službeni kad mi zatreba baš za teren(van asfalta), to je baš gušt za vozit ak naletiš na vlažnu zemlju ili glibaru.

JOHN kaže:


Da. D4D. Whatever. TD kao turbodiesel.

Jbg sad, sve upute pišu krivo, ja s 30 godina za volanom i malo manje od milijun km u guzici ne znam voziti, tipka koju sam u autu imao i koristio sto puta zapravo ne postoji i samo je plod moje mašte.
Tako je, ti si u pravu.

Pa ja nisam ni rekao da si izmislio neki prekidač, samo je pitanje jesi li dobro protumačio njegovu svrhu.
Vozio si se i jedan od kotača imao je dobro prijanjajuću podlogu a drugi nije. Aktivirao ti se VSC(onaj treperajući znak auta s krivuljama. Nešto je pošlo po krivu i dogodilo se sranje. Ponavljam, sa 120 neznam dali bi te išta spasilo od te nesreće. Da si sjedio u nekom drugom autu koji nema VSC/ESP, možda danas nebi ni pisao poruke. A možda ti taj auto nebi ni trznuo. To nečemo nikada saznati i bolje da ne saznamo. Eto, samo toliko.

Upute (pogotovo prevedene na HR) su kao i rupa na plotu ... ja tri godine nisam znao da mi se bočni retrovizori sklapaju na struju... da su samo-zatamnjujući, električno podesivi i grijani sam znao jer piše u uputama no da se mogu sami i preklopiti nisam jer nigdje ne piše i ostao bih živjeti u neznanju da mi se jednom dijete nije igralo sa gumbima na vratima

EDIT:
@JOHN, zaboravio ti reći... jako lijepa boja bimera.

Bertone kaže:


Iz iskustva ti mogu reći kako se rade ti prijevodi. Prvo, nitko ih ne voli, jer su gnjavaža. Potom, riječ je o specifičnm sadržaju. Prodaja samo želi prodati i boli ju qurac za sve ostalo. Pa se to onda obično prepusti marketingu koji, pogađaš, zna samo angažirati agenciju. I onda to neka agencija prevodi. One koje drže do sebe imaju profesore i sudske tumače koji NE ZNAJU ništa o autima. Pa ti se dogodi da se ne razlikuje guma, kotač i naplatak: sve je kotač. Agencije koje ne drže do sebe to outsourcaju studošima za nikakve novce. A studoši idu linijom najmanjeg otpora i prevedu dva pasusa, aonda iduća dva ubace u google translate i c/p natrag. Ionako to nitko za njima ne kontrolira poslije, jer to svi tretiraju kao nužno zlo. I onda ti se dogodi da je prijevod očajno loše kvalitete i posve neupotrebljiv.
Životni vijek auta na tržištu je cca 6 godina. Nakon tri godine se dogodi FL (facelift) gdje se auto doradi kako ne bi imao stigmu starog modela, tj. da prodaja može lagati da se radi o novom autu. Najčešće su to sitni kozmetički zahavti izvana (svjetla, maska i sl), a ispod kože eventualno novi motor/mjenjač i neki novi sustav (samostalno parkiranje, pomoć pri prestrojavanju, upozorenje na mrtvi kut itd itd). Tvornica predvidi i proizvede novi korisnički priručnik, ali zastupniku je to trošak, a kako rekosmo, nikog za to ne boli qurac i onda se auti isporučuju i dalje s istim priručnikom pa se dogodi da ti u njemu usfale neke opcije na način na koji to spominješ.

smayoo kaže:


Smayoo, ESP (mislim na sveobuhvatnu kontrolu nad proklizavanjem kotača i zanošenjem auta kojiima različite komercijalne nazive jer je ESP zaštićen od strane Boscha i koriste ga samo Mercedes i VW pod tim imenom) je u tvojem slučaju radio ovo po koracima:

1. Jedna strana ti je počela proklizavati zbog snijega (kotač izgubio kontak s podlogom i počeo se vrtjeti brže od ostalih). ESP je to pokušao spriječiti selektivnim kočenjem tog kotača.
2. Ti si, u maniri iskusnog vozača s milijunima kilometara u guzici počeo raditi korekcije volanom kako treba. No, tako si zbunio ESP. Vidi gore opis rada. Tu je ključan detalj senzor kuta zakreta upravljača koji ESP tumači kao 'vozač želi skrenuti desno/lijevo (nije bitan doslovan smjer, nego to što on misli da ti ŽELIŠ).
3. Da bi ti pomogao u tom pogrešno protumačenom nastojanju on je počeo selektivno kočiti kotače i tako te lansirao u tom smjeru. Na žalost, ti NISI htio ići tamo, jer je tamo ograda.

Navozio sam se auta i po poligonima i po zaleđenim jezerima. I uvijek je bio veći gušt to ugasiti i voziti ovako kao na donjim slikama (Volvo Winter Challenge u Laponiji). No, ako nisi ugasio ESP, onda se tako ni ne možeš voziti jer te on stalno korigira i ako ti kontriraš volan i nadzireš zanošenje on to tumači kao da želiš skrenuti u drugu stranu i to obično završi izlijetanjem na tu stranu.
Dakle, ESP je napravljen za neuke vozače bez iskustva i ako se on aktivira, vozač mora sjediti kao drvo i ne raditi ništa volanom dodatno. U tvojem slučaju to znači da moraš ići protiv sebe i svojeg iskustva i milijuna km koje si prevalio i pouzdati se da će ESP odraditi svoje. Najčešće i hoće. No nije svemoguć. Postoji tzv. Volvo sindrom koji je prvi put primjećen kad su se počele pojavljivati kontrole proklizavanja. Korisnici su mislili da su sad nedodirljvi i počeli su provocirati aktivaciju sustava da vide kako ona može sve. Jasno, posljedica su bili brojni auti u jarku uz cestu, ali bome i gadne saobraćajke frontalnog karaktera (small wonder da se to događalo u SAD). Da je neznam kakav sustav u autu, on ne može negirati fiziku i zakon sile trenja, ali te može približiti granici. A granica je uvijek tanka. Ide, ide, ide, e jbg, u grabi smo....

JOHN kaže:


I opet hvala Djuri Genijalcu na detaljnom objašnjenju.
Dakle, znam ja jako dobro što bi se dogodilo da mi nije bio uključen taj TRC. Jer mi se barem desetak puta dogodila vrlo slična situacija na cesti, čak i pri većim brzinama. Kad bi vidio što je ispred mene, pustio bi gas, lagano bi me zanijelo, ja bi to volanom blago poravnao, pričekao da se smiri rep i onda bi opet dodao gas.

Uglavnom, da ne idemo dalje unedogled, slažem se s Bertoneom. Sva ta elektronička pomagala u takvim uvjetima treba isključivati, kao što i piše u uputama.

E jbg.

Bertone kaže:

Bila lijepa boja. Na žalost to je od kolege auto i nesreća se dogodila pred neki dan. Malo su se on i drugi kolega natukli(ništa strašno). Auto totalka, sva sreća da je imao kasko.

Meni je uvijek ljepša onako tamnija boja, ne crna, tamno siva - kao ovaj C_Two, i kao tvoj auto JOHN.
Kako se ta boja službeno zove?
Frend koji je autolakirer mi je jednom prilikom rekao da je najzahvalnija nijansa za auto bijela. Kao, da se na njoj najmanje vide mrlje, nečistoća i te stvari. Iznenadilo me to. Mislio bih da je bijela najlošija boja po tom pitanju - kad ono...

Za korisnika je najzahvalnija srebrna. Kad opereš auto, on samo zasja, ali ovak se skoro ni ne vidi da je prljav. Autolakireru je draža bijela, jer je lakše pogoditi nijansu kasnije (famozno ušpricavanje), nego na srebrnoj.

Uvjerljivo najgora boja za korisnika je crna metalik. Auto izgleda super, ali samo prvih 5 minuta nakon pranja. Auto je furt zmazan, jer se na njemu sve vidi....

Da, to je i on rekao za crnu. Doduše nije išao u detalje pa rekao metalik, možda je podrazumijevao. To mi je pričao kada su svi auti bili metalik. Sada se mat ponovno vraća i meni je crni mat auto čak i ljepši od metalik boje. Nekako mi izgleda (još ako je mrcina od automobila) moćnije od metalik varijante, da se tako izrazim.

Pa svaki drugi BMW, Audi ili Merc su crni ili sivi tako da je ova plava baš lijepo osvježenje u moru bezličnih istih boja samo treba imati muda i izaći iz stereotipa... kad bih kupovao recimo Focusa RS morao bi biti narančasti ma što susjedi (i ženka) mislili o tome



Što se pak tiče zahvalnosti boje, trenutno na autu imam neku nijansu tamno sive (zove se Bajkal siva) i boja je prekrasna kad je auto opran jer pod suncem vuče na sivo-ljubičastu, ali je takav isto samo pet minuta nakon pranja, ostalo vrijeme auto ima boju neba iznad industrijskog dijela Detroita u njegovim najboljim danima ... a kaj se tiče bijele, istina je da je lakireri vole (objasnio @Djuro), ali se na njoj zmazanoća vidi skoro isto kao i na crnoj.

Obzirom da se iz hobija bavim auto detailingom, po iskustvu em vlastitih em vozila obitelji i prijatelja, ja se pridružujem mišljenju Djure. Srebrna je najzahvalnija, nije za odbacit ni neka svijetlosiva. Sve ostalo je podjednako. Jako tamne boje su najgora opcija za održavanje, no oku jednostavno najljepša za vidjet. Problem nije čak zmazanoća koliko s vremenom lak počne dobivat defekte u obliku swirlova holograma itd. To jako dolazi do izražaja. I onda ta famozna oku ugodna boja gubi svoju smisao, pa joj treba vratit izvorni sjaj. I tu uskaču detaileri, koji rade čuda kako izvana tako i u unutra. No da se razumijemo, čuda do odeđene granice. One ipak postoje.
Ovo su fotke, čisto za ilustraciju da se stekne dojam što čini zub vremena i što se da napraviti da izgleda bolje i da se koliko toliko vrati izvorni sjaj.
Toyota Corolla šeste generacije iz 1990, original lak. Od poznanika iz toyota kluba.
50:50


Ili recimo Golf III od prijatelja, također original lak. Hauba je bila totalna koma.
Prije detailinga.

50:50

Konačni rezultat



Ako je auto vani na parkiralištu, ja bi izbjegao kupovinu tamnog auta. Ako je u garaži i ako se drži nekih osnovnih pravila pranja vozila...go for it.

Kod mene je boja Dakota smeđa metalik. Ugodna i ne baš česta boja, mada je u zadnjih godinu dvije sve više ima po cesti.

Zanimljivo skroz!
Krov od Toyote (obrađeni dio, naravno) je super sređen.
Nikad ne bi rekao da je tako nešto moguće.
Za poliranje da, to sam ručno i sam radio - ali ovako vratiti auto u prvobitni izgled - za to zaista nisam pojma imao. Kako se to uopće radi?

Ako ima laka, ima pomoći. Ako laka nema(duboke ogrebotine ključem sve do lima), onda jbg nema pomoći osim novog lakiranja.
Ukratko.
Ručno poliranje zaboravi, u pravilu je poboljšanje zanemarivo. Najčešće se pojave i hologrami. Probao i doživio. A to nije fora, niti je poliranje, kao što to rade neki mulci po garažama. To je novo stvoreni defekt na laku. Ručnim ispravnim poliranjem možeš postoći 10% onoga što se postigne strojnim. A da ne velim da ti treba fizički oporavak od bar tjedan dana.
Da bi se poliranje odradilo, potrebno je odradit inspekciju laka, pripremu za poliranje(pranje, dekontaminacija, čišćenje glinom itd.). Strojno poliranje(možda brušenje, možda cut, možda samo polish i uvijek finish) radi se sa dva tipa polirke. Poslije toga ide buffing, čišćenje određenim sredstvima, inspekcija. I na koncu nanašanje zaštite( vosak, sealant, hibridi voska i sealanta, keramička zaštita i opet buffing.

I koliko bi koštalo za mali gradski auto, tipa Ford Fiesta (bordo metalik boja), mislim da je auto 2006. godište i unatoč što imamo garažu non stop je parkiran na ulici. Samo me zanima da znam ako ikada odlučim?
Imam jednu ključ ogrebotinu, oko pola metra dugu, za to znam da bi se trebala cijela ta površina lakirati nanovo.

Cijene ti se kod detailera, koji znaju što rade, kreću od 700kn pa do nekih 2500kn

Thanks!
EDIT:
Da se vratimo na original temu, BUG objavio Petricev razgovor sa dva auto novinara o Geneva Motor Showu 2018, Rimčevom C_Two, traje 20ak minuta - pa koga zanima: www.bug.hr/tv/iskusni-auto-novinari-o-ri...rnim-vozilima-s-3235