smayoo kaže:


Jao... pa kako ih možeš hvaliti?!?!?!?!? Čast IZNIMKAMA kojih ima 20, 30% al ostalim rać da su budale je kompliment!!!!

smayoo kaže:


To stoji, ali je i samo jedan dio problema. Kod korištenja "Save as..." dokument u .doc-u nekad neće izgledat identično kao u .docx-u čak ni kad se oba otvaraju u istoj verziji Worda.

To je već problem Microsofta. NEma veze s DOC i DOCX. TO je oduvijek tako bilo. Snimiš DOC i otvoriš ga na drugom kompu i sve je razbacano. Ali, taj isti problem postoji i s ODT-om, a postojao je (donekle, u puno manjoj mjeri) i ranije s WordPerfectom i WordStarom.

mruzic kaže:


Gle, baš sam htio izbjeći da opet započnemo tu diskusiju...

@ User, jako dobro napisano

Smayoo i mruzic .. zašto vi očekujete da bi prosječni korisnik MS Officea trebao znati gdje se u ovom novom "prekrasno posloženom" Wordu podešava "save as" ili "insert" ..

Ja tim ljudima ništa ne zamjeram, ali zamjeram mnogo informatičarima u državnim tvrtkama koji su sami sebi svrha i zbog kojih krajnji korisnici ispadaju bedaci.

O, brate...
http://humour.200ok.com.au/image_notmyjob.html
8 godina sam radio u takvom sustavu. U tih 8 godina sam najmanje 1000 puta čuo "zašto bi ja to trebao znati, nije to moj posao". I svaki put je to bilo u vezi neke trivijalne funkcije na računalu. Nikad nisam čuo od bravara da je rekao kako nije njegov posao naučiti kako radi nova bušilica ili brusilica, ili švajsaparat. Ili laserski mjerač duljine. Ali svaka indolentna budala koja sjedi za stolom, vrti palce, lista novine i čeka da završi radno vrijeme - obavezno tvrdi da ne može raditi jer mu nitko nije pokazao kako se napravi save as na novoj verziji softvera. A da nije taj razlog, onda je neki drugi. Važno da ima neki razlog da ne mora raditi.

Daj me smayoo nemoj zezati da tokar u nekoj xy firmi dobije novi tokarski stroj zapakiran u par kutija pa da si ga sam mora složiti da bi mogao raditi.

Međutim informatičari u državnim tvrtkama baš to rade .. pa ja sam poludio prije jedno godinu dana kad mi je došao lik iz moje informatike i donio tri PC-a i pospajao monitore s VGA kablovima i kad sam ga pitao zašto nije koristio DVI kablove (koji su usput uredno bili u kutiji uz monitore) odgovorio da koja je razlika i da svi imaju kablove s plavim konektorima pa zašto bi ove tri bila spojena s bijelim

Zašto ponovno kažem, zašto bi neki daktilograf koji je učio pisati na e-Olimpiji prije 20 godina morao znati gdje da traži do bola skrivenu ikonu (funkciju) "save as" i trebao misliti da li dokumente treba spremati u .doc, .docx ili .odt formatu,.. ne to su trebali sve već napraviti informatičari kako u mojoj, tako i u drugim državnim firmama no ovako na vidjelo izlazi tužna činjenica da oni ne znaju i ne rade svoj posao i kaj je najgore ne drže se propisanog standarda .

Ne branim informatičare u državnim strukturama i firmama, jer je i među njima statistika ista kao i među ostalim zaposlenicima, ali...

Namjerno nisam napisao "tokar" i "tokarski stroj", jer je tokarski stroj složen, zahtijeva puštanje u rad, podešavanje, itd, a tokar je čovjek koji se za svoje zvanje posebno školuje i obučava. Zato sam i napisao "bravar" i "bušilica, brusilica ili švajsaparat". Smatram da je to posve primjerena usporedba, jer se radi o alatu koji isto tako možeš imati i doma i, ako ga imaš doma, nećeš očekivati da ti ga netko sastavi i pusti u rad. To jest, ako već to ne znaš sam, lijepo ćeš zamoliti ukućana, susjeda, rođaka, itd. da ti to napravi i da te u to uputi, a nećeš očekivati da je nečija dužnost da ti "ulije znanje u glavu".

To što je netko prije 20 godina učio tipkati na Olimpiji ne znači da je time oslobođen potrebe i obaveze učenja do kraja života.

Znaš kako to funkcionira u nekim privatnim firmama (i velikim, i malim - čak prije velikim, nego malim - u malima su ljudi bliskiji pa se više oslanjaju jedni na druge)? Stigne im okružnica "Od ponedjeljka se radi tako i tako, u prilogu su upute, izvolite proučiti.". Od ponedjeljka pa iduća 2-4 tjedna onaj tko se ne snalazi dobije 2-3 opomene i poslije toga (ovisno o tome o čemu se radi) - od penala na plaću pa do otkaza.

User kaže:


Moje pitanje je poprilicno jednostavno:
Po cemu je OSX zatvoren sustav? To sto ne mozes vidjeti sami kod sustava ne cini isti zatvorenim. Jer sve sto mozes sa Linuxom/Windowsom mogu i sa OSX-om. Osim naravno prckanja po kernelu.

I da, i sam sam programer. I ne bih nikad isao dirati kod od OS-a. Bilo kojeg. OS je tu kao podloga koja mi omogucava rad u odredjenim alatima. Preko tih alata ocekujem kakvu-takvu zaradu. I sve sto ocekujem je da OS radi svoj posao, da se ne namece, itd. Sami kod OS-a me ne zanima. Niti ce me ikad zanimati. Kao ni 99,99% korisnika.

Ti si nabrojao neke stvari koje ce mozda u buducnosti biti ogranicavajuce, a mozda i nece. To me ne zanima. I to ne cini neki OS otvorenim ili pak zatvorenim.

Oprosti, no ni jedan razlog i konkretan primjer za zatvorenost OSX-a nisi nabrojao. Ni jedan. To sto npr. u Linuxu mozes zadirati u sami kod je drugi par carapa. I da, Linux je otvoreniji od OSX-a. No Linux je Open Source, OSX nije. Dva razlicita para carapa. No osim toga po cemu je jedan Linux otvoreniji od OSX-a? Nesto vise mozes napraviti sa Linuxom? OSX te negdje ogranicava? Ili pak windowsi?

Kako vec rekoh, ni jedan razlog te zatvorenosti nisi nabrojao. Osim open sourcea. No to vec nije za usporedbu. Jer onda su i Adobe alati katastrofalni i ogranicavaju korisnika. Sto naravno uopce nije istina.

Drugim riječima ti si zadovoljan činjenicom da je netko prije 5-6 godina kupio PowerMaca vrijednosti manjeg auta na kojeg danas nemre instalirati 10.8 jer je Apple odlučio.

Da je OSX otvoren, onda bi se problem nemogućnosti instaliranja riješio na legalan način (kad već Apple to ne želi) od strane xy korisnika i sve ok, ovako ostaje ilegala.

Dvije u potpunosti razlicite arhitekture su danasnji macovi i PowerMacovi. Kakve veze otvorenost OS-a ima s tom cinjenicom? I zasto bih bio (ne)zadovoljan tom cinjenicom?

OSX nije Open Source. Nije to bio ni u vrijeme power maca, nije ni danas. Niti ce to ikad biti. Niti bi to trebao biti. I sve da je i otvoren, taj problem ti ne bi bio rijesen. Jer sta ce tebi 10.8 na Power Macu ako nemas aplikacija za takav stroj?

OS je samo backbone za aplikacije koje koristis. Nista manje i nista vise. Sto se manje uplice u moj rad, i sto manje moram misliti o samom OS-u tim je bolji.

mileni kaže:


Zapravo... ovdje si u krivu. Po OS X kernelu itekako možeš prčkat jer je upravo to onaj dio OS-a koji je otvoren, kao i cijeli Darwin podsustav.

en.wikipedia.org/wiki/XNU
en.wikipedia.org/wiki/Darwin_(operating_system)



Cijela UNIX podloga OS X-a je također open-source i mnogo ljudi radi na njoj. Ti isti ljudi tebi i meni osiguravaju da možemo radit svoj posao tako što čačkaju po sustavu i čine ga boljim. No ipak, na kraju Apple ima završnu riječ.



Činjenica je da CUDA SDK zadire dublje u OS zbog specijalnih drivera te ostalih libraryja i utilityja koji pristupaju direktno grafičkom hardveru. Isto tako je činjenica da su ovi alati meni potrebni za rad i da zbog ovih upozorenja ne mogu bit siguran da neću u ovom ili onom momentu naletit na nepotrebne probleme. Isto tako je činjenica da NVIDIA nije kriva za ovo jer se problem javlja kad ubaciš bilo kakav path u ~/.bash_profiles, tj. krivnja je isključivo na Apple-u koji se već neko vrijeme nije potrudio da ispravi tu grešku. Ovo je uzrok smanjenog povjerenja u robusnost sustava, a kad već biraš pravi alat za posao onda ćeš radije odabrat onaj s kojim si sigurniji.

Možda ja nisam taj koji će kopat po OS-u da ispravi te stvari, ali jedan dio cijele priče o otvorenosti je i u tome da možeš očekivat od zajednice da će žurno reagirat. Linux je daleko popularniji od Darwina i samim time je veća vjerojatnost da se takve stvari brže popravljaju.



Mislim da si potpuno krivo shvatio moj pojam otvorenosti u prvom postu. Otvorenost nije samo pitanje dostupnosti koda OS-a, već i cijelog ekosustava oko njega i prije svega politike vodstva projekta.

Mislim da je moj primjer o nepredvidivosti smjera razvoja nekog softvera isto vrlo solidan. Već sam u nekoliko tema spominjao da nikako ne mogu odredit u kojem smjeru Apple trenutno ide i da je vrlo neizvjesno hoće li žrtvovat meni bitne funkcionalnosti u korist krajnjih korisnika. Tu se javlja i prvi primjer zatvorenosti OS X-a koji tražiš - u slučaju da se iduća verzija OS X-a pokaže meni nepogodnom za rad, ne mogu ga forkat niti računat na zajednicu istomišljenika da će napravit isto jer je dio koda OS X-a zatvoren. Ajde, lako za mene jer sam student još nekoliko mjeseci pa mi napravit tranziciju nije problem. Međutim, za nekoga tko živi od tih alata i onda mu Apple "sreže", tranzicije na nešto drugo mogu bit duge, bolne i/ili skupe.

Također, najjednostavniji primjer zatvorenosti OS X-a je nemogućnost da ga instaliraš na bilo što osim Apple hardvera. Linux s druge strane radi na svemu što možeš zamisliti, a nove verzije nekih distribucija su dostupne čak i za PPC Macove koji su od Apple-a već davno otpisani. Možeš ti tu sad navodit kako bi bilo teško podržat sav taj raznolik hardver itd., ali je činjenica da je OS X zatvoren po tom pitanju i da je tvoj izbor strojeva na kojima ćeš ga vrtit znatno ograničen.

Ajmo malo i na otvorenost iOS-a vs. Androida. Mobilnu aplikaciju smo prošle godine razvili za iOS i sada tu istu aplikaciju nativno izrađujemo za Android. S obzirom da nemam iPhone, dobro bi mi došlo da sam rane verzije aplikacije mogao povremeno istestirat na uređajima prijatelja, ali... NISAM! Zašto? Zato jer oni nemaju certifikate i profile koji su mi potrebni da bi aplikaciju prebacio na mob USB-om ili downloadom s nekog servera. Po meni je ovo vrlo zatvoreno i bilo bi mi puno lakše da su to riješili malo liberalnije

S druge strane - bilo koji Android mob mogu priključit na komp i prebacit aplikaciju na njega ili ju čak stavit na neki file server za download. Ne trebam ni posebne certifikate ni profile, niti aplikacija mora bit na Play Store-u. Isto tako mi je puno lakše testirat istu aplikaciju na više različitih uređaja. Meni se čini da je u ovom slučaju otvorenost debelo utjecala na praktičnost

Da se razumijemo, ne želim počinjat Android vs. iOS flame jer mislim da su oba sustava odlična, ali kad već pričamo o otvorenosti onda je činjenica da Android po tom pitanju ima određenih prednosti.



Evo sad sam ih nabrojao malo više.

Što se Adobe-a tiče, nigdje nikad nisam spomenuo da je closed source softver katastrofalan i da nema svojih prednosti, niti sam slijepi zagovornik guranja open source-a gdje god se može. Isto tako koristim i dosta closed-source aplikacija jer su bolje od svojih otvorenih alternativa.

Dapače, open-source-u često zamjeram stvari poput velike disperzije sličnih projekata i česte neispeglanosti istih, ali već sam spomenuo da se ovdje ne radi samo o otvorenosti koda ili OS-a već o mnogo široj slici.

I još jedna bitna stvar - ovdje ne zagovaram stav da bi svi trebali razmišljat o prelasku na otvorene sustave, već sam samo spomenuo da je Linux za moje osobne potrebe jedan od potencijalno pogodnijih OS-ova za rad od OS X-a u budućnosti. Ako si ti zadovoljan s OS X-om i ako ti njegove i Apple-ove restrikcije ne predstavljaju problem, onda je normalno da ćeš ostat na onome što ti je najbolje za rad.

I ja sam trenutno vrlo zadovoljan OS X-om, ali sam i donekle oprezan po pitanju razvoja događaja u idućih nekoliko godina jer se već neko vrijeme javljaju naznake koje mi nisu baš najdraže.

Bertone kaže:


mileni kaže:


Ima svakakve veze, jer da je OS X otvoren puno je vjerojatnije da bi određen dio zajednice održavao njegove PPC verzije živima, a UniBin aplikacije bi živjele nešto dulje i time bi se riješilo pitanje ekosustava.

U realnosti je podrška više-manje ovisila o Jobsovoj volji nauštrb volje korisnika.

@User
Jako lijep post. I potrudio si se.
No ja i dalje ne priznajem za argument zatvorenosti bilo kojeg OS-a to sto ti ne znas sta ce u buducnosti biti sa istim. Niti u kojem smjeru ce kompanija odvesti isti. To nije pojam zatvorenosti. Barem ne za mene.

Imas danasnji 10.8. Po cemu te on ogranicava u radu? Koliko sam skuzio po tvojim postovima, ni po cemu. Osim bojazni da ce mozda u buducnosti biti tu nekakvih ogranicenja. To ne negiram, mozda i hoce. No trenutacno ih nema.

Uzmi naprimjer ovo:
' Dapače, open-source-u često zamjeram stvari poput velike disperzije sličnih projekata i česte neispeglanosti istih, ali već sam spomenuo da se ovdje ne radi samo o otvorenosti koda ili OS-a već o mnogo široj slici.'

Cijeli svoj post 'slavis' otvorenost Linuxa i navodis pozitivne primjere istoga. I sa svima se slazem. No evo upravo ta otvorenost i cesto previse forkova, previse distribucija, itd. i prodnose nepopularnosti Linuxa. Tko normalan ce sve to ispratit?

Napominjes da OSX ne mozes instalirati na sta god zelis. Istina. No meni osobno to nije mana, dapace, prednost mi je. A imaj na umu da sam ja na OSX-u tek nekih godinu u pol, prije toga isti nisam nikako koristio. Simbioza hw-a i sw-a meni odgovara, a ocito rezultira i boljom stabilnosti cijelog sustava.

Samim time se vracam na svoju tezu o tome da ne zelim OS kojeg moram odrzavati, na kojem moram raditi i koji na kraju krajeva ovisi o meni. Prije sam redovito mijenjao hw u svom PC-u, pravio custom instalacije windowsa, isprobavao razno razne linuxe, muku mucio sa driverima istih... Vise to ne zelim raditi. Ne zelim ni cuti za to. Zelim upaliti Visual Studio ili SublimeTxt i raditi. A ne brinuti se o glupostima.

O samim osobnim potrebama OS-a nema smisla pricati. Svakome njegovo, uvijek bilo i uvijek ce biti. Jedino na cemu mozemo biti zahvalni je stvar izbora. Ja osobno Linux u produktivne svrhe nisam upalio vec godinama. Imam server i to je jedino gdje trenutacno imam doticaja sa Linuxom. No to ne znaci da je cjelokupna ideja Linuxa (bilo koje distribucije) opcenito losa. Dapace, meni je fantasticna ideja (no ne i realizacija), no za mene osobno to nije.

I kad smo vec spomenuli instalaciju Linuxa/OSX-a na razna racunala... Linuxove distribucije u teoriji mogu ici na sve. No vjerojatno znas i bolje od mene da to nije tako jednostavno. Ponekad ima i muke da se svi driveri srede i da bi radili kako spada.

S druge strane imas savrsenu simbiozu hw-a i sw-a. Meni osobno drugi princip puno vise odgovara. No da si me pitao prije cca 2 godine totalno drugaciji odgovor bi od mene dobio. I tko zna sta ce me puknuti za dvije godine

Uostalom, kazes da si pri kraju sa faxom. Pricekaj da krenes radit, u roku od godinu-dvije na dosta stvari gledat ces drugacije. Barem vecina nas promjeni pogled na neke stvari u potpunosti. Ja recimo ne mogu vjerovati da sam nekad davno bio zestoki overclocker. Kupovao sam iskljucivo hw koji sam mogao kloknuti. Danas me takve stvari uopce ne zanimaju, niti zelim cuti za to

Sto se tice iOS-a i Androida... Sve navedeno je tocno. No tu su mobilni OS-evi, pa ne vidim smisla ni raspravljati o njima. Meni se puno vise svidja princip androida, no klasicnog korisnika pristup iOS-a je kud i kamo bolji. Prosjecnog korisnika je cesto puno bolje ograniciti da ne napravi glupost, a iOS je radi toga puno sigurniji OS. Mada tvoju tegobu sa testiranjem aplikacija na iOS-u u potpunosti shvacam, kroz istu glupost sam i sam prolazio. Debilizam na desetu sto na bilo kakav nacin nisu malo olaksali stvar za developera. No jbg, tako je kako je.

mileni kaže:


Pa i napisao sam od početka da sam trenutačno zadovoljan OS X-om i da još nije vrijeme za prijelaz, ali isto tako da razmišljam o prelasku na Linux u nekoj budućnosti iz raznih razloga koji su nadalje navedeni i potpuno opravdani.



Onaj koga zanima i kojemu to treba. Zna se koje su distribucije za čačkanje i kemijanje, ali se i zna koje su za ozbiljan rad. Ne znam koliko si upućen u Linux općenito, ali primijeti da sam gore spomenuo prelazak na CentOS/RHEL koji su robusne enterprise distribucije iza kojih stoji jaka firma i podrška.

Btw normalno je da ću navodit pozitivne strane otvorenosti jer su me one i ponukale na razmišljanje o prijelazu. Svjestan sam i mana koje otvorenost nosi (zato sam ih i naveo), ali kad ih izvažem s prednostima opet ispada da je prijelaz potencijalno isplativ.

Napominjem još jednom da se radi o osobnim razlozima i potrebama koje možda dijele neki drugi forumaši, ali nikako se ne radi o nekakvoj evangelizaciji Linuxa i open sourcea s moje strane po kojoj bi svi trebali prijeći na taj OS i otvorene sustave.



Jedno je isprobavat razno-razne distribucije, drugo je koristit ih za ozbiljan rad. Jedan vrlo ozbiljan znanstveni projekt u koji se nadam uključit u skorije vrijeme je u potpunosti razvijen na CentOS-u. Podrška za tu distribuciju traje puno dulje nego za OS X, a s obzirom da se glavne verzije rjeđe mijenjaju lakše je orijentirat se na sam softver nego na prilagođavanje novom OS-u svako malo.

Također, takvu distribuciju jednom namjestiš i možeš bit miran godinama Kompromis je, naravno, nešto stariji softver, ali i pouzdaniji.



Začudio bi se koliko su dobre neke realizacije, ali to opet ovisi o izboru distribucije.



Debian je na starom iMacu G3 prepoznao moderan wi-fi USB adapter. Mislim da taj ni na OS X ni na Windowsima nije radio out-of-the box

Imao sam ja poprilične muke i s nekim driverima na OS X-u, ali je istina da je u prosjeku takvih problema nešto manje nego na ostalim platformama.



Tu je Apple stvarno jak, no ipak nema monopol na tu simbiozu. Ako želiš dobro iskustvo u softveru, moraš uložit i u kvalitetan hardver. Normalno je da će ti iskustvo rada s nekim OS-om bit daleko lošije na nekom škart laptopu u odnosu na neki HP EliteBook ili skuplji ThinkPad.

Doduše, ta simbioza mi je i zakazala na 21.5" iMacu gdje je OS X bio unaprijed podešen da drži ventilatore tihima umjesto da ih zavrti malo jače pod opterećenjem i tako mi je lijepo spržio ekran. To je onaj famozni problem s flekama na iMacovima. Morao sam zaobić simbiozu smcFanControlom da se isti simptom ne bi pojavio ponovno nakon servisa.

Istina je i da ćeš za Linux kod kupnje novog računala potrošit malo vremena dok ne skužiš koji hardver je najpogodniji za stabilan rad, ali tu opet imaš daleko više opcija nego kod Apple-a. Također se više zalažem za kupnju brand PC mašina nego za složence.



E vidiš, mene su s druge strane uvijek zanimali workstationi i računala kod kojih su kvaliteta, stabilnost i pouzdanost ispred performansi. To je i jedan od razloga zbog kojeg sam prešao na Mac odmah početkom faksa, a htio sam i prije. Danas imam dojam da su ipak malo popustili po tom pitanju, s obzirom na gorespomenute fleke na iMacu i ghosting kojeg sada imam na rMBP.

Čini mi se da o linuxu imaš generalnu predodžbu kao o OS-u za entuzijaste, igranje i prčkanje. Ima distribucija koje su namijenjene tome, ali ima i onih koje su namijenje za profesionalne primjene što u serverskom, što u workstation okruženju. Što se posla nakon faksa tiče, najveća je šansa da će mi upravo Linux okruženje bit najpogodnije zbog područja u kojem se nadam specijalizirat, no ipak ne želim trčat pred rudo s izjavama...



Ima smisla raspravljati jer je iOS vrlo zatvoren i ujedno vrlo dobar pokazatelj toga što eventualno možemo očekivat od OS X-a - touch gestures, Gatekeeper, notifications, App Store, Launchpad, OS X verzije iOS aplikacija itd. Gatekeeper je, recimo, prvi korak u blokiranju aplikacija koje nisu s Mac App Store-a, a nastao je tek nakon što je već uhodan princip iOS App Store-a koji ne dopušta vanjske Appove. To je OK za krajnje nezahtjevne korisnike, ali ljudi kojima aplikacija nije odobrena na App Store-u i oni koji ga žele zaobić iz ovog ili onog razloga prolaze kroz nepotrebne komplikacije. To je OK još dok se može isključit Gatekeeper, ali nitko ne garantira da jednom nećeš morat jailbreakat svoj Mac za vanjske aplikacije, a to onda više ne bi bio stroj za ozbiljan rad.

Zašto bi netko stavljao Linux na MAC? Zašto je u ljudskoj prirodi da popravlja nešto što radi?

tino1 kaže:

Jesi uspio instalirati Parallels Tools na Ubuntu pod Parallelsima? Ja sam se bio dobro izmučio i nisam uspio. Pojavili bi se kao virtualni CD i onda što dalje? Našao sam neke upute i probao po njima iz terminala s upisom admin lozinke i jopet ništa. Instalirao sam Ubuntu preko onog dugmeta na Parallelsima.

Iskreno, Linux je dobar samo za one s debelim živcima i koji su obožavali DOS pa još vole tipkati komande u terminalu dočim treba napraviti nešto više od kliknuti na neku aplikaciju da ju se pokrene.

Sank, imaš posve površan i paušalan stav o Linuxu. Osim toga, to što si ti probao nije "nešto više od kliknuti na neku aplikaciju", nego je najmanje 3-4 stepenice dalje. 90% današnjih korisnika računala ima potrebe koje su takve da bi vrlo uspješno i zadovoljno cijeli život odradilo na nekom Linuxu, samo da im ga netko podmetne umjesto windowsa. Štoviše, bili bi i zadovoljniji, jer je sve na hrvatskom, a imali bi čak i kontrolu pravopisa u mailovima i LibreOffice Writeru. Tako da im windowsi ne bi nikad ni trebali, a kamoli da još idu nešto kemijati da na windowse instaliraju virtualni Linux.

Inače, zašto smatraš da je problem u Linuxu? U tvom konkretnom slučaju, ja bih prije pomislio da je problem u Parallelsima. Jer - moje je iskustvo s Parallelsima upravo takvo - da sve što oglašavaju radi ponekad, ili samo na nekim konfiguracijama, ili... Probaj s VirtualBoxom pa donesi zaključak.

@Žabac - ne znam zašto bi netko, ali znam zašto bi ja - zato što je Apple odlučio da ih moj iMac G4 više ne zanima i da ne pružaju za njega nikakvu podršku. Zadnje što mogu staviti na njega je 10.5.8, a zadnje na čemu ikako radi je 10.4.11. A za 10.4 gotovo da više uopće nema softvera. I onda...

@milieni

Nigdje nisam rekao da bih želio 10.8 na G4,.. osobno mi je i 10.6 vrh i najbolji OSX no ni njega ne mogu staviti na G4
Priča o G4 počinje prije kojih pola godine kad sam ga našao doma u kartonskoj kutiji gdje je bio polu ispravan godinama .. i onda sam jednog dana kad sam imao malo viška vremena krenuo u reparaciju tog starog stroja, ne da bih na njemu zarađivao kunice, ne da bih mogao u realnom vremenu obrađivati video ili bilo što drugo nego iz čistog gušta vračanja u život jednog starog stroja kojeg vjerojatno i neću nešto koristiti, ali ču sa osobnim zadovoljstvom kad poželim istog upaliti i vratiti se malo u prošlost

Jbg, ak nisi nikad probao ili imao vremena reparirati ili oživjeti stvar iz prošlosti onda ne razumiješ o čemu pričam. Da malo skrenem s teme, ako si ikad vozio motor onda se to može usporediti s recimo guštom lagane vožnje na kakvom NSU Pretisu 175 ili BMW-u R25 brzinom od 50-70 km/h kojeg nemaš na novim i modernim motociklima koji već u prvoj povuku toliko

I za kraj dolazimo do misli zašto probati Debian Linux umjesto korištenja 10.4 ili 10.5, ja ću pitati zašto ne?

Bertone kaže:


Noviji korisnički softver i brži OS na tom hardveru. Mislim da su razlozi skroz dobri

I ja sam programer. Linux kernel programiranjem sam se bavio još prije 15 godina kao student.

No sad od programiranja živim i mogu reći da je za mene licenca na kojoj se bazira Linux (GNU General Public Licence) najgori mogući izbor.

Uzmimo da je izumitelj kotača licencirao taj isti kotač pod GPL licencom.
Da li bi tada postojali auti kakve imamo danas? Naravno da ne, jer bi i ti auti morali biti pod GPL licencom. Aute ne rade studenti jer nemaju raditi što drugo, već tvrtke da bi zaradile novac, a tada bi to bilo problem jer bi svu tehnologiju morali djeliti sa svima ostalima, što povlaći da se tehnologija baš i ne bi razvijala istim tempom.

Isto je i sa software-om. Ako želim izdati npr. iOS aplikaciju ili Mac aplikaciju koja je na Mac App Store-u ja ne smijem svoj kod polinkati sa software-om koji je pod GPL licencom, već umjesto toga moram sve raditi od nule da napravim to isto, što usporava razvoj.

S druge strane ako želim polinkati sa software-om koji je komercijalan samo trebam platiti.

Isto tako mogu bez problema (i besplatno) koristiti i software izdan pod BSD, Apache, APL ili sličnom licencom.

Zbog tih istih razloga drugi često znaju uzeti dio koda koji je pod BSD licencom (npr. Windows network stack je zapravo BSD kod, Linux kernel je isto tako uzeo dio koda, itd.).

No u suprotnom smjeru to ne funkcionira, jer se GPL ponaša kao virus: ako uzmeš dio GPL koda i ubaciš u svoju aplikaciju, tada tvoja aplikacija mora biti pod GPL licencom.

"Otvorenost" je vrlo nedefiniran pojam, no ja i dalje uvijek progutam knedlu kad netko spominje da je Linux otvoren. Darwin i FreeBSD su otvoreniji.

Sank kaže:


UNIX i DOS komandne linije su n-e-u-s-p-o-r-e-d-i-v-e.

Ne da mi se sada obrazložavat koliko je UNIX shell moćan i koristan, ali ću ti samo reć da mi je on obavezan alat u OS X-u i ne bi nikad bio Mac korisnik da toga nema.

User kaže:


Ma znam ja to,.. htio sam da čitatelj sam dođe do tog zaključka

EDIT: Jutros stigao paket s sunčanog otoka pa poslijepodne ide dugi HDD u G4 pa će Debian malo pričekati .. a ostao sam dužan još i sliku teflonske tave (sorry žabac, nisam stigao no nisam zaboravio )

num kaže:


S ovime i ostalime što si napisao vezano uz to se mogu donekle složit. Međutim, nitko ti ne brani da na Linuxu vrtiš softver pod BSD/MIT ili čak nekom proprietary licencom, a GPL garantira da će ta distribucija uvijek ostat otvorena i dostupna.

Štoviše, zamisli da je RHEL bio pod nekakvom BSD licencom. U tom slučaju bi dostupnost source-a, a samim time i izvedene distribucije ovisile samo o Red Hatovoj dobroj volji jer bi oni u bilo kojem momentu mogli iskopirat taj kod i onda ga interno nadograđivat bez puštanja u javnost.

Apple još uvijek ima tu opciju, ne zaboravimo No ipak, bez obzira na to, činjenica je da su BSD i MIT licence liberalnije, ali i one su jedan dio cijele slagalice o otvorenom softveru pored samog GPL-a.



Ne nužno:
en.wikipedia.org/wiki/GPL_linking_exception

A što se plaćanja tiče često postoje i opcije s dualnim licenciranjem, tj. besplatno koristiš library ako ga koristiš u open-source softveru, a plaćaš ako radiš zatvoreni softver. Ovo je situacija npr. s Qt-om (mislim) ili Ext JS-om.



I to je super



Da su Darwin i *BSD otvoreniji - jesu i tu se slažemo. S GPL-om ovisi o dodatnim detaljima, ali se isto slažem da GPL forsira tu otvorenost i da to nekad može bit ograničavajući faktor kod razvoja.

smayoo kaže:

Možda si u pravu da je moj stav prema Linuxu površan i paušalan, ali je činjenica da jedino Ubuntu nisam uspio bez problema instalirati na Parallelse, dok sa windowsima, pa i OS X nisam imao baš nikakvih problema i sve je prošlo s par klikova. Davno sam se igrao sa Suse Linuxom, čak sam ga platio jer sam ga uzeo u kartonskoj kutiji sa štampanim uputstvima i opet nije išlo glatko sa instalacijom na računalo. Da ne spominjem muke sa softwerom gdje je trebalo paziti da li paše za tu distribuciju ili ne. Iskreno, ovo što sam na brzinu vidio nije me nimalo oduševilo i uopće mi se nije činilo da je išta uznapredovalo još od Suse Linuxa mislim da je bila distribucija verzije 8 ili 9. Ubuntu je verzije 12 i instalirao sam ga jer mi sam Parallels nudi tu mogućnost.


Koliko je meni poznato Windowsi su prevedeni na hrvatski, a i MS Office podržava naš pravopis ako se takav kupi, dakle, jedina prednost Linuxa jest što je besplatan, kao i većina programa za njega.


Moguće je da je i problem u Parallelsima, no radi se čisto o tome da ja moram otvoriti terminal i preko njega instalriati Alate kucajući naredbe što ne moram ni u jednom drugom OSu, a to definitivno nije rabota za obične korisnike, zar ne? Zar nisu mogli napraviti da se pojavi prozorčić i pita me administratorsku lozinku kao na Win i Mac OSu ako pokrenem nešto za što treba administratorska privilegija?

Sank kaže:

Koliko je meni poznato Windowsi su prevedeni na hrvatski, a i MS Office podržava naš pravopis ako se takav kupi, dakle, jedina prednost Linuxa jest što je besplatan, kao i većina programa za njega.



U pravu si samo ukoliko kupiš Hr verziju, ukoliko si kao ja kupio En verziju jer Hr nije bila dostupna moš se slikati s Hr jezičnim paketom (govorim o Win7).

To može biti ograničavajući faktor kod razvoja - točno - zašto? Zato što netko ne želi ulagati resurse u razvoj nečeg što mora dati van kao otvoreni kôd (tj. da netko drugi koristi njegov know-how)?

OK, to je stvar prije svega životne filozofije. Usporedba s autima nije posve primjerena jer razvoj auta stvara konkretan ulazni trošak, dok je razvoj auta 99,9% vezan za utrošak vremena ljudi koji rade taj razvoj. Ali ajde. Neki ljudi smatraju da imaju pravo na svoje znanje staviti cijenu kakvu sami odrede, a neki smatraju da znanje treba biti besplatno i slobodno za sve. A ima i nekih koji su između te dvije koncepcije. Ja, npr. smatram da je svatko tko piše dobar softver zaslužio moći pristojno od toga živjeti (i prezirem svakog tko krade softver kojeg prodaje ili daje uz opciju donacije izravno njegov autor, po primjerenoj i umjerenoj cijeni), ali isto tako smatram da su korporativni proizvođači bloatware go*ana zapravo najveća kočnica stvarnom razvoju.

Međutim, ako je to ograničavajući faktor kod razvoja, pravo pitanje je - kako je moguće da onda postoje opensource programi koji su bolji, potpuniji, pouzdaniji, manje bugoviti, itd. od onih odgovarajuće namjene koji su komercijalni?

I još - ne treba zaboraviti da je softver specifičan proizvod upravo po tome što je u svojim samim počecima i bio utemeljen na konceptu otvorenog i slobodnog dijeljenja. Stručnjaci iz raznih polja su imali kompjuter kao komad hardvera i sami su si pisali programe za ono što im treba. Te su te source kodove među sobom dijelili baš kao što bi si posuđivali šrafcigere ili bušilice. Ja sam bio još srednjoškolac, osamdesetih godina, interneta nije bilo ni u talonu, a otvoreni kôd se tada nazivao "public domain" (kao i druga autorska dijela koja su voljom autora ili zakonskom odredbom bila javno dobro) i distribuirao se po cijeni koštanja disketa i poštarine. I još tokom osamdesetih je puno jače bilo "tržište" otvorenog softvera, nego komercijalnog. Mislim da su zapravo devedesete doba najvećeg "mraka" po tom pitanju, jer se u njima nekako uzdigla da koncepcija da softver koji košta kao auto mora da je super zato što je skup, a onaj koji je besplatan ili jeftin (ili tzv. shareware) - je - kao - smeće. Srećom pa se danas sve više pokazuje da to nije tako.

Kako se mozes slikati? Ne znam za MS office, no hr jezicni paket skines i instaliras vrlo lagano. Istina, nikad taj proces sam nisam obavio (navikao na eng jezik kad je IT u pitanju), no opciju sam jasno vidio, a dosta ljudi je istu stvar obavila bez ikakvih problema.

Za MS Office nemam pojma, jer (nazalost) isti imam unaprijed na HR jeziku, a ionako ga jako rijetko koristim (vise mi sluzi kao reader nego li radim u njemu).

Sank kaže:


Pa to inače tako radi i na Ubuntu. Ja sam na VirtualBox bio instalirao i Ubuntu, i Debian. 0 problema. Sve je radilo od prve.

mileni kaže:


Na Open/Libre/NeoOffice je doinstalirati HR jezični paket za cijelu aplikaciju + pravopis, na bilo kojem OS-u - 5 minuta posla. Na MS Office na Mac i Windows koji nisu kupljeni kao HR nisam nikad uspio naknadno staviti HR pravopis (osim na onaj Zsoltov način koji zapravo nije to, nego je neki kemijski workaround), a probavao sam nekoliko puta. Doduše, ne s ovom najzadnjom verzijom MS Office. Nju nisam ni vidio.

Ali sam vidio Windows 7 na hrvatskom. Pa mi je jasnije zašto se ljudi sprdaju iz toga. To im je valjda google translator prevodio, a neki nepismeni Rus lektorirao. HR lokalizacija Ubuntua ili Mac OS 10.6.5 je neusporedivo bolje jezično odrađena od Windowsa.