OK, to je stvar prije svega životne filozofije. Usporedba s autima nije posve primjerena jer razvoj auta stvara konkretan ulazni trošak, dok je razvoj auta 99,9% vezan za utrošak vremena ljudi koji rade taj razvoj. Ali ajde. Neki ljudi smatraju da imaju pravo na svoje znanje staviti cijenu kakvu sami odrede, a neki smatraju da znanje treba biti besplatno i slobodno za sve. A ima i nekih koji su između te dvije koncepcije. Ja, npr. smatram da je svatko tko piše dobar softver zaslužio moći pristojno od toga živjeti (i prezirem svakog tko krade softver kojeg prodaje ili daje uz opciju donacije izravno njegov autor, po primjerenoj i umjerenoj cijeni), ali isto tako smatram da su korporativni proizvođači bloatware go*ana zapravo najveća kočnica stvarnom razvoju.

Međutim, ako je to ograničavajući faktor kod razvoja, pravo pitanje je - kako je moguće da onda postoje opensource programi koji su bolji, potpuniji, pouzdaniji, manje bugoviti, itd. od onih odgovarajuće namjene koji su komercijalni?

Kako se mozes slikati? Ne znam za MS office, no hr jezicni paket skines i instaliras vrlo lagano. Istina, nikad taj proces sam nisam obavio (navikao na eng jezik kad je IT u pitanju), no opciju sam jasno vidio, a dosta ljudi je istu stvar obavila bez ikakvih problema.

Za MS Office nemam pojma, jer (nazalost) isti imam unaprijed na HR jeziku, a ionako ga jako rijetko koristim (vise mi sluzi kao reader nego li radim u njemu).

mileni kaže:


Ovako: windows.microsoft.com/hr-HR/windows/language-packs#lptabs=win7 , samo Ultimate ili Enterprise verzije imaš kroz update mogućnost nadogradnje, za HP ili Pro se možeš slikati ili možeš kako su mi odgovorili iz MS-a Hr kupiti novu licencu (ključ) usput, nemreju ni Slovenci mogućnost nadogradnje, no korisnici u Srbiji i BiH mogu, e sad koja je to politika MS-a ja baš i ne razumijem

Usput, ne smeta ni meni što je En verzija, no mojoj mami bi bilo definitivno lakše da je na Hr.

@Žabac - ne znam zašto bi netko, ali znam zašto bi ja - zato što je Apple odlučio da ih moj iMac G4 više ne zanima i da ne pružaju za njega nikakvu podršku. Zadnje što mogu staviti na njega je 10.5.8, a zadnje na čemu ikako radi je 10.4.11. A za 10.4 gotovo da više uopće nema softvera. I onda...

To može biti ograničavajući faktor kod razvoja - točno - zašto? Zato što netko ne želi ulagati resurse u razvoj nečeg što mora dati van kao otvoreni kôd (tj. da netko drugi koristi njegov know-how)?

OK, to je stvar prije svega životne filozofije. Usporedba s autima nije posve primjerena jer razvoj auta stvara konkretan ulazni trošak, dok je razvoj auta 99,9% vezan za utrošak vremena ljudi koji rade taj razvoj. Ali ajde. Neki ljudi smatraju da imaju pravo na svoje znanje staviti cijenu kakvu sami odrede, a neki smatraju da znanje treba biti besplatno i slobodno za sve. A ima i nekih koji su između te dvije koncepcije. Ja, npr. smatram da je svatko tko piše dobar softver zaslužio moći pristojno od toga živjeti (i prezirem svakog tko krade softver kojeg prodaje ili daje uz opciju donacije izravno njegov autor, po primjerenoj i umjerenoj cijeni), ali isto tako smatram da su korporativni proizvođači bloatware go*ana zapravo najveća kočnica stvarnom razvoju.

Međutim, ako je to ograničavajući faktor kod razvoja, pravo pitanje je - kako je moguće da onda postoje opensource programi koji su bolji, potpuniji, pouzdaniji, manje bugoviti, itd. od onih odgovarajuće namjene koji su komercijalni?

I još - ne treba zaboraviti da je softver specifičan proizvod upravo po tome što je u svojim samim počecima i bio utemeljen na konceptu otvorenog i slobodnog dijeljenja. Stručnjaci iz raznih polja su imali kompjuter kao komad hardvera i sami su si pisali programe za ono što im treba. Te su te source kodove među sobom dijelili baš kao što bi si posuđivali šrafcigere ili bušilice. Ja sam bio još srednjoškolac, osamdesetih godina, interneta nije bilo ni u talonu, a otvoreni kôd se tada nazivao "public domain" (kao i druga autorska dijela koja su voljom autora ili zakonskom odredbom bila javno dobro) i distribuirao se po cijeni koštanja disketa i poštarine. I još tokom osamdesetih je puno jače bilo "tržište" otvorenog softvera, nego komercijalnog. Mislim da su zapravo devedesete doba najvećeg "mraka" po tom pitanju, jer se u njima nekako uzdigla da koncepcija da softver koji košta kao auto mora da je super zato što je skup, a onaj koji je besplatan ili jeftin (ili tzv. shareware) - je - kao - smeće. Srećom pa se danas sve više pokazuje da to nije tako.

Teško mi je povjerovati da je ovo prvi put da te je Mail.app zaje*o. To je jedna od lošijih aplikacija u OSX-u i ima u njoj podosta bugova, naročito ako želiš IMAP spajanje na svoje mailboxove.

Ja je se držim jer ima addon za projektno tagiranje mailova koji mi je nezamjenjiv (nisam mu našao dobru alternativu). Ali da nije toga, samog Mail.app bi se odavno riješio.

BTW, Mozilla više ne razvija Thunderbird (compatibility i security updates only). Sad guraju SeaMonkey. A i Thunderbird je isto ćudljiv u bugovit ako si iole zahtjevniji korisnik. SeaMonkey je u tom smislu neupotrebljiv.

Riba bi ti vjerojatno preporučio Postbox. Nije besplatan, ali...

mail od faksa je sad drugu godinu na Exchange-u.

Ne znam je li to ono što mislim, ali ja sam si na GMailu riješio sortiranje i dodjelu labela po filterima. Tako imam posebne foldere/labele u koje mi automatski sortira mailove po nekim kriterijima, neke briše automatski itd. I sve je to neovisno o mail klijentu

User kaže:


Argh... Koji to faks drži mail server na Exchangeu? Barem su Carnet i akademski krugovi bili cijepljeni od Micro$ofta...

Ne, nije to to. Paradigma s folderima je OK ako ti je bitno mailove sortirati samo po jednom ključu. No, ako želiš jednom po pošiljatelju, drugi put po projektu, treći put po ključu dobavljači-podizvoditelji-klijenti, treći put po ključu konkretne opreme na koju se prijepiska odnosi, itd. onda sortiranje po folderima samo unosi veći kaos. Zato koristim tagiranje.

Danas je Canonical objavio Ubuntu 13.04 te paralelno s verzijom za PC dostupna je i verzija za PPC (G3, G4 i G5 strojeve) pa ko ima volje probati ili udahnuti malo života u već otpisane strojeve ...

A da je staviti neki lakši GUI od Unityja ili Gnomea?

Hm, "moderna"... Ne nužno "moderna", tj. najzadnja, nego neka možda starija, ali koja nije napuštena i zaboravljena od developera, kao što je npr. 10.4 napušten. A i 10.5.

Eno moje lampe. Što ću s Tigrom na njoj? Nema browsera za 10.4 koji podržava HTML5. Itd.

Čekaj, ali to je bilo na nekom novijem, intel Macu? Mene zanima linux za stare ppc macove.