Konačno vam nakon više od dvije godine nakon što je projekt započet predstavljamo Jabučnjak 3.0. Novi Jabučnjak je prema starom Jabučnjaku nešto kao OS X Snow Leopard prema Leopardu; sve je i dalje prepoznatljivo, ali je baš sve doživjelo promjene, vjerujemo na bolje. Gotovo niti jedan dio nismo ostavili netaknutim.

Forum je temeljito obnovljen i dodana je podrška za Tapatalk (testirajte!), izgled stranice je temeljito pretresen, kod je pročišćen, oglasnik je doživio značajan facelift, a dosta toga je i uklonjeno. Istovremeno je stranica preseljena na novi i znatno brži server!

Detaljan popis izmjena je predugačak pa ga nema smisla objavljivati - najbolje da istražite sami. Važno: ako naletite na kakav bitan problem koji nam je promakao pri testiranju, javite nam čim prije! Za sada smo identificirali problem sa Vikalicom (dupliciranje poruke, reload stranice pomaže) i neke sitnije nepravilnosti s prilozima u forumu. Nova anketa uskoro, kao i dio s datotekama koji je na remontu.

Hvala svima koji su sudjelovali u migraciji kao i svim posjetiteljima na strpljenju.

"On January 24th, Apple Computer will introduce Macintosh. And you'll see why 1984 won't be like '1984'." - završna je poruka TV reklame redatelja Ridleyja Scotta, prema mnogima, najboljeg reklamnog spota ikada. Ova reklama emitirana je samo jednom, u prestižnom terminu pauze Super Bowl utakmice. Iz današnje perspektive ta najava je bila zapravo skromna jer danas znamo da je Apple Macintosh temeljito revolucionizirao način na koji koristimo osobna računala.

Još niste odlučili kuda za Novu godinu? Uz vaš iPhone i Bose SoundLink Mini zvučnik s Bluetooth konekcijom nije bitno gdje ćete završiti! 21. stoljeće nam donosi nevjerojatne igračke, a ovaj džepni disco klub pravo je otkriće!

Za razliku od Fassbindera, Brett Leonard nije snimio puno filmova. Sudeći prema kvaliteti, možda je tako i bolje. Ali kada je 1992. jednu jedinu scenu iz Kingove kratke priče uspio razvući na 107 minuta dugačak i u to vrijeme izuzetno vizualno atraktivan SF, Hollywood mu se naklonio dodjelivši mu laskavu titulu "inovatora i vizionara". Pritom su pomogli budući James Bond i glavni lik kojeg je utjelovio Jeff Fahey: Čovjek kosilica.

Uživao sam u CGI kadrovima, neopterećeno ignorirao površnost filma i potom se još godinama u mislima vraćao na ideju virtualne stvarnosti.

Svima koji još nisu primjetili temu u forumu Jabučnjak, skrećemo ovim putem pažnju da ćemo se neformalno okupiti u Rijeci, u pizzeriji "Maslina", u subotu 21.12.2013. predvečer, od 17h.

Jedan od ranih marketinških vizuala za Apple Macintosh bila je stilizirana silueta biciklista. Ideja je nastala nakon Jobsove usporedbe osobnog računala s “biciklom za um”. I zaista, tadašnja osobna računala pomagala su nam da mnoge dnevne poslove obavimo brže nego li na tradicionalan način, tj. “pješke”. Centralni procesor računala bio je njegovo srce koje je odrađivalo sav dosadni dio posla koji bismo inače morali odraditi sami. Vremenom je snaga procesora rasla i računala su počela obavljati zadatke koji prije nisu niti postojali; to su bili oni poslovi koji su bili prekompleksni da bi ih čovjek mogao obaviti sam bez greške i u prihvatljivom roku. Tada se produktivnost nekih računalnih alata slikovito uspoređivala s “xy godina ljudskog rada”. Računala su u tom trenu prestala biti tek “bicikli za um” i postala su “automobili za um” jer na neka daleka putovanja ne bismo niti krenuli bez automobila - baš kao što ne bismo krenuli u neke poslove da nemamo računalo. U kojem smo dobu danas? Što današnja računala predstavljaju za naše umove?

Znate li one sitnice koje često koristimo a ne razmišljamo o njima? One koje bi nam najviše nedostajale kada ih ne bi bilo? Mali sitni dragulji, ponekad besplatni ali uvijek vrijedni. :) Upravo takve sam potražio u svojem folderu s aplikacijama i izdvojio 10 koje ću podijeliti s vama.

Danas kada govorimo o vrstama podataka kojima svi raspolažemo te koje koristimo, dijelimo i konzumiramo, moramo se složiti da je njihova količina, zahvaljujući prvenstveno kvaliteti, poprilična te se nemalo puta dogodi da nemamo gdje sa svim tim "materijalom".

Naravno sve ovo prelazi u potpuno novu dimenziju kada je riječ o poslu. Arhiviranje, backup, dijeljenje, sve su to svakodnevne operacije koje zahtijevaju dobru organizaciju svi navedenih procesa, ali i cjelokupno (hardver/softver) rješenje koje će omogućiti da cijeli proces na dnevnoj bazi prođe kako treba.

San Francisco je u ovo doba godine uvijek zanimljiva pozornica za predstavljanje Appleovih novosti. Iako legendarne "Keynote" prezentacije više nikada neće nositi karizmu Stevea Jobsa, njegov tim se dobro uigrao i odlično odradio posao. Danas su predstavili gomilu novosti, kako softverskih, tako i hardverskih. Mnogo toga zaslužuje pozornost i uglavnom nitko neće ostati razočaran osim obožavatelja skromnog, ali izuzetnog upotrebljivog Mac minija. No, znajući ritam obnove te klase računala sigurno se i na to neće još dugo čekati. Idemo po redu...

Pomalo neprimjetno je pored nas upravo proletjela važna obljetnica: 10 godina Jabučnjaka! A nezasluženo neprimjetno jer 10 godina u online svijetu nije malo. Jabučnjak je na svijet stigao 15. srpnja 2003. godine kada su vladali PowerPC strojevi (prvi PowerMac G5 je netom predstavljen!), vlasnici Applea u Hrvatskoj stali bi u dva autobusa, a iPhone je bila daleka budućnost.

Apple je jučer predstavio dva nova iPhone modela: iPhone 5c i iPhone 5s. Prvi je put izvedena jasna podjela na dva ekonomska razreda ovog pametnog telefona. Je li to prvi slučaj da Apple razdvaja funkcionalno sličan hardver na skupine kupaca koje se prije svega razlikuju po ekonomskoj snazi? Iako to Apple rijetko radi, imali smo takve slučajeve u prošlosti. Najbolji primjer su luksuzni Twentieth Anniversary Macintosh (poznat kao "Spartacus") koji je 1997. godine stajao deset tisuća dolara i dizajnerska ikona - Power Mac G4 Cube koji je prvi put prikazan 2000. godine. Oba računala osim svoje specifične forme i fantastičnog dizajna nisu imala neku kritičnu tehnološku prednosti u usporedbi s jeftinijim modelima u ponudi. Povijest se sada ponovila s iPhoneom koji je u svojem najskupljem izdanju funkcionalno vrlo sličan ulaznom modelu.

Navigacijski softver za pametne telefone jest među najskupljima koji se uopće prodaju za mobilne platforme. Među stotinama tisuća više ili manje korisnih aplikacija po dolar, dva pa čak i tri :-), aplikacije za cestovnu navigaciju odskaču kao iznimno skupe s cijenama od 20 do gotovo 100 dolara (ovisno o paketu karata i brandu). U takvoj konkurenciji, naravno, nije zanemarivo ako netko nudi svoj proizvod upola cijene od konkurenata. Tako sam i ja, nakon što sam dobio nekoliko oprečnih viđenja, ali nijednu baš kategoričku kritiku, prije dva mjeseca odlučio kupiti Mireov Don't Panic Europe.