Goran Paulin 01.04.17

Ako se pitate kako je bilo pretraživati Internet prije nego su nam se Google, Yahoo!, AltaVista ili, unazad sve do Archiea, uvukli pod kožu, imajte na umu da si to iskustvo možete priuštiti i danas, bez da u garaži sklapate vlastiti vremeplov - dovoljno je otići na Darknet, danas sve popularniji pod imenom Deep Web, i izgubiti se u oceanu neindeksiranih informacija.

To iskustvo je prilično monotono jer, ako ne znate kuda idete, teško da ćete na Darknetu do tamo i stići - nema putokaza. S druge strane, barem vas neće bombardirati slučajni oglasi koji poznaju vaše navike bolje od vas samih jer Darknetu ste apsolutni anonimac.

Putevima Marca Pola

Iako je, još u sedamdesetima, nastao zbog potrebe čuvanja privatnosti, danas se uz njega vežu primarno maligne aktivnosti, a epizode poput Puta svile sve češće ga dovode u mainstream medije kao glavnog negativca.

No, da na Darknetu nije sve tako crno pokazuje aktualni primjer o kojemu se zadnjih dana s nevjericom šapuće: Dobri momci.

Prema nadimku bi se moglo reći da je u pitanju grupa ljudi, ali s obzirom na faktor anonimnosti, neće iznenaditi ako se u budućnosti ispostavi da je u pitanju samo jedna osoba, fan Scorseseovog hita i pasionirani zagovornik mafijaške časti.

Kako god, Fred Cohen je, čini se, konačno nekome dužan davno obećanih 1.000 dolara, a ako ih ikada bude imao priliku uručiti sretnom dobitniku, kladim se da će biti iskorišteni kao milijuniti dio jamčevine Dobrih momaka.

Aleluja!

Da odmah riješimo dvojbu: spomenuti Cohen nema nikakve veze s Leonardom. Fred je poznatiji kao otac računalnih virusa. Zapravo bi bilo primjerenije reći da im je, skovavši frazu "računalni virus", krsni kum, s obzirom da ga je u izvedbi prototipa, godinu dana ranije pretekao petnaestogodišnji momak iz Pennsylvanije, Rich Skrenta - i to ni manje ni više nego na svojoj Apple II igrački.

Zanemarimo sad ironičnu činjenicu da je Apple, zahvaljujući kreativnosti svojih korisnika, svijetu podario i viruse - i vratimo se na Freda.

Fred je svojevremeno predvidio da je samo pitanje trenutka kada će se pojaviti "dobar virus", a spomenuta tisućica predviđena je nagrada budućem autoru. Predviđanje je temeljio na statistici u smislu da je malo vjerojatno da će baš svi virusi koji nastanu činiti zlo. U nekom trenutku barem jedan će imati oprečnu misiju.

Zahvaljujući Dobrim momcima (prigodnog li imena!) taj trenutak je, čini se, stigao.

Kad jaganjci utihnu

Trenutno je najzanimljivije pratiti - potpunu tišinu. Poznato je da svi veliki (a i mali) igrači u svijetu anti-virusa znaju za "događanje", ali čini se da ga dogovorno tretiraju kao nepostojeće. Kaspersky, Symantec, ESET... svi šute iako informacije koje su procurile iz samih kompanija daju do znanja da su njihovi najbolji inženjeri prealocirani na analizu komada kôda kojega se na Darknetu spominje kao "c4sper" ili "s4nt4" - da bude zabavnije, znatiželjni (i hrabri!) ga mogu preuzeti za "kućnu analizu".

Gudver

S obzirom da (još) nema konkretno ime odnosno da je uočen samo kao serija "simptoma" u pozadini kojih je pronađen konkretan kôd, "varijante" (ako ih se tako može zvati) se sve češće podvlače pod zajednički naziv "goodware". Filozofski nastrojeni stručnjaci i "stručnjaci" trenutno raspravljaju o tome može li nešto tako svojevoljnog karaktera u bilo kojem scenariju biti etiketirano kao "goodware" (a usputno pokušavaju definirati i što bi goodware, u najširem smislu, trebao biti).

Razumijem njihovu skepsu i sklon sam i sam gledati na c4spera više kao na pošast nego "dar s neba" jer ne volim da netko (ili u ovom slučaju "nešto") donosi odluke za mene (pa čak ni dobre!) - jednostavno ne mogu prihvatiti ideju o "nepogrešivosti" alogritma, a nisam siguran ni dijelimo li ista etička uvjerenja.

Podrijetlo vrsta

"c4sper", odnosno "s4nt4" je prvi put primijećen oko zadnjeg Božića (dakle, prije nešto više od četiri mjeseca). Konkretna epizoda graniči s nevjerojatnom pa se izvan Darkneta prepričava kao urbana legenda - vjerojatno ni ne sluteći da je riječ o itekako stvarnom događaju. Ukratko, korisnik royl na jednom "whitehat" hackerskom forumu postavio je pitanje tko se našalio s njim, zahvalio nepoznatom počinitelju i nastavio čekati odgovor koji, koliko je poznato, do danas nije primio (thread je i dalje otvoren i aktivan).

Royl je, naime, bio u financijskim problemima (i ne, nije iz Hrvatske), a ono što ga je razlikovalo od svih drugih ljudi (spojenih na Internet) u sličnoj situaciji je to što su mu na (izrazito neurednom) desktopu za Božić ostale dvije datoteke: "cookies" (s očitim sadržajem) i jedan Winampov MildDrop (yep, s ".milk" sufiksom). Ujutro ga je dočekala poruka "Thanks for the milk and cookies.", što ga je prestrašilo misleći da mu je netko petljao po "cookies" datoteci, ali pravi šok uslijedio je tek nakon što je vidio stanje svog bankovnog računa - timestamp transakcije odgovarao je trenutku pojavljivanja poruke. Blago Internetu što royl nikad ne gasi svoje loggere.

Naravno, čim se priča proširila naišla je na opću nevjericu, ali royl je svojim whitehat kolegama poslao bankovne dokaze i zamolio za pomoć kako bi se otkrilo odakle je stigla transakcija. Združena operacija neslavno je propala - transakcija je bila predobro maskirana. Usprkos strahu da će mu banka oduzeti pristigle novce, prevladala je znatiželja do te mjere da je odlučio zatražiti banku verifikaciju transakcije. Banka mu je uzvratila odgovorom da je "sve u redu" i "neka se ništa ne brine". Što je cijeli forum dodatno zabrinulo jer ako sama banka nije bila dobročinitelj (a to dvoje ne ide u istu rečenicu), događa se nešto "čudno".

Royl na svom računalu nije pronašao ništa "sumnjivo", a dežurne šaljivdžije s foruma odlučile su na svojim desktopima držati po jednu "cookies" i ".milk" datoteku - međutim to nikome nije donijelo očekivane "darove" pa se nadaju da ima veze s Božićem. Pričekat ćemo još 8 mjeseci i nadati se da Kaspersky i ekipa nemaju jednako nonšalantan pristup problemu.

Pepeo

Sljedeća poznata epizoda dogodila se u siječnju. Dok su u prethodnoj mjesto događanja bili Windowsi, siječanjska epizoda odvila se na Macu.

Ovoga puta "sretni dobitnik" bio je Anoil0. Vjerojatno bi epizode bilo teško, ako ne i nemoguće povezati, da se ponovo nije radilo o novcima. I Anoil0 je imao financijskih problema (i ne, ni on nije iz Hrvatske), ali uzrok dijela njegovih bio je neki malware koji mu je počistio novac s kartica. Royl, iako je bio pozvan komentirati postoji li sličnost (instalirani malware), nije se oglasio po tom pitanju pa se špekulira da mu je "neugodno priznati" da je i njemu zapravo malware isisao novac.

Kad je Anoil0 prijavljivao što mu je sve bilo "čudno" na računalu otkako je uočio nenadanu bankovnu transakciju, spomenuo je deinstalirani MacKeeper. To je, očekivano, izazvalo val zgražanja na forumu (ne zato što je deinstaliran, već zato što je uopće bio instaliran), ali Anoil0 je pojasnio da ga je "secirao" pokušajući utvrditi što sve dotični zapravo radi. To je zvučalo kao smisleno objašnjenje pa se fokus preselio nazad na traženje što se još "bitno" dogodilo. Anoil0 je dao pristup kolegama koji su pretresli njegove diskove i pritom pronašli neidentificirani komad kôda koji je potom proslijeđen anti-virusnim kompanijama, ali i pušten za slobodni download uz upozorenje da nije jasno što i kako radi (ako išta radi).

Od siječnja do danas prijavljeno je još "sretnih dobitnika", ali (opravdano) se sumnja da je broj "zaraženih" bitno veći.

Obdukcija

Rijetki koji su se uspjeli probiti kroz dijelove kôda do sada su potvrdili samo da je u pitanju "dio" veće cjeline kôda. Zašto je preostao samo dio i što čini "cjelinu" u ovom trenutku je, barem široj javnosti na Darknetu, nepoznanica.

Glasine iz ESET-a govore o tome da kôd hosta tretira kao virtualnu mašinu, bez obzira u kojem okruženju (operativnom sustavu) se nađe. Što zvuči "ludo" samo po sebi. Repliciranje je, navodno potvrđeno (što ga svrstava među viruse), ali mehanizam morfanja je i dalje zagonetka. Glasine, koje svakako treba uzeti s rezervom, govore i o tome da dio kôda (kojeg je navodno izolirao Kaspersky, iz nekog drugog slučaja, nevezanog za ove Darknet epizode) može generirati Appleov code signature. Ako je to točno (a s obzirom na izvor glasina pretpostavit ću da jest), c4sper nema nikakvih prepreki za preživjeti na Macu u sklopu bilo koje aplikacije u koju se odluči naseliti - naravno, pomoglo bi (za utvrditi njegovu prisutnost odnosno prisutnost "nečega") jednostavno usporediti MD5 "originalne" i potencijalno zaražene aplikacije/datoteke, ali za sad ne postoje alati koji bi se time namjenski bavili. A i da postoje, čini se da ne bi puno pomogli s obzirom da nije jasno protiv čega se uopće treba boriti.

Lestatov ugriz

Zapravo... treba li se uopće boriti? To pitanje muči i ekipu na Darknetu.

Ako je jedina posljedica podebljani bankovni račun, deinstalirani MacKeeper (!) i uklonjen malware vjerojatno bi mnogi rado za takav software kupili pretplatu, a ne uklanjali ga sa svog stroja.

No, strah od nepoznatog je uvijek jači. Ako su Dobri momci poslali c4spera u svijet da ga učini boljim, imamo se pravo barem pitati odakle stižu novčane transakcije jer jedno je sigurno (hm?) - c4sper ne tiska vlastiti novac.

Počele su kružiti priče da "uzima od bogatih" i da "uzima od kriminalaca", ali mnoge i dalje brine ovo "uzimanje", bez obzira od koga se uzima. Primatelji uglavnom nemaju problema s mirnim snom jer se, čini se, nitko ne buni da mu nedostaje novac. Jedno od ozbiljnijih pitanja je može li se očekivati eksponencijalna ekspanzija ovih, za sada izoliranih, "incidenata" (novčane transakcije) i, ako da, kako bi takvo što, ukoliko se počne događati u značajnijem opsegu, utjecalo na ekonomiju.

Nepoznati Netko

Dok većina komentatora želi vjerovati da su Dobri momci stvorili izuzetno naprednu umjetnu inteligenciju, manjinski skeptici zastupaju mišljenje da je c4sper samo kombinacija naprednog križanca virusa i crva koji omogućava "živim osobama" (Dobrim momcima?) pristupati pojedinom računalu i na njemu raditi "spačke" o kojima će se pričati na Internetu. Spačke ili ne, ono što razlikuje njihov proizvod, c4spera, od svega što smo do sada vidjeli je kriptičnost logike samog kôda kojeg je, i oko toga vlada potpuni koncenzus, kreirao neki genijalac (ili više njih).

Atomski s desna

Kako se obraniti od c4spera? Ili, ono što će mnogima pasti na pamet - kako se njime svjesno zaraziti? Na ta pitanja za sad nema odgovora. Svi se nadaju da će ih anti-virusne kompanije imati u skorije vrijeme, ali u međuvremenu svi skupa, htjeli ili ne, igramo "lutriju".

U ovom trenutku vjerojatno ne bi pomoglo ni odspojiti se s Interneta jer nema načina za utvrditi da li nam je računalo već "zaraženo".

Nadajmo se da c4sper čini samo dobra djela, a možda je i etički "čist" ukoliko novac u spomenutim transakcijama dolazi iz izvora koji ga je svjesno odobrio. No, jednako tako može, neovlašteno, dolaziti i s naših bankovnih računa pa mogu preporučiti samo da redovno pratite što se zbiva sa svim vašim digitalnim dobrima (u što spada i novac na računima banaka).

Ako primjetite nešto "nestandardno", bez obzira koji operativni sustav koristite, prijavite ovdje - bit će svima, pogotovo van Darkneta, korisno pročitati dokumentirane slučajeve širenja i djelovanja c4spera.

Nema mjesta za paniku - ali za oprez uvijek ima.

Za:
  • benigan
  • uklanja malware
  • djeluje inteligentno
  • donosi financijsku korist
Protiv:
  • virus je virus
  • djeluje preinteligentno
  • nepoznatno je što sve zapravo radi
  • čini se da će Fred ipak zadržati svoj novac
 

Komentari  

smayoo
01-04-2017 | 10:14
Đipi, hvala na sjajnom štivu za subotnje jutro! :) Imam samo jednu primjedbu:

Citat:
imamo se pravo barem pitati odakle stižu novčane transakcije jer jedno je sigurno (hm?) - c4sper ne tiska vlastiti novac.
"Novac" odavno više nisu šareni papirići. Pa se više odavno ni ne tiska. Novac su samo digitalni podaci u podatkovnim bazama raznih banaka. Ne treba ih tiskati. Treba ih samo "upisati". Digitalno.
To što načelno postoji knjigovodstvena kontrola (tzv. bilanca) kako bi se osiguralo da je svaki financijski priljev uvijek vezan uz neki financijski odljev na nekom drugom računu - ne znači ništa. To je stvar samo implementacije kôda koji tu kontrolu provodi. Podataka je odavno previše da bi ih ljudi ručno kontrolirali. Ako je "kompjuter rekao" da je sve u redu - sve je u redu.
Dakle, takav "goodware" može bez problema "tiskati" novac. Naravno, ako se to počne događati prečesto, novac će, kao takav, izgubiti svaku vrijednost. Ako mene pitaš, to je možda, u krajnjoj konzekvenci i najbolja stvar koju takav goodware može napraviti. B)
Citiraj
Djipi
01-04-2017 | 10:43
Primjedba na mjestu. Dakle, situacija je zapravo gora (ili bolja) nego što se čini.
Citiraj
Bertone
01-04-2017 | 17:23
Dobra :D

... jedan od tri najbolja danas pročitana članka ;)

PS. I zašto u tekstu "Dobri momci" nije prevedeno kao "Dobri duh" obzirom da je zvijezda priče "c4sper" :D
Citiraj
dpasaric
02-04-2017 | 01:07
Vjerujem da je u pitanju asocijacija na poznati "Goodfellas". :)

Dio koji mi u ovoj priči nije jasan je odakle "dobrom virusu" podaci o bankovnom računu korisnika izuzev ako sami korisnici nisu iznimno nepažljivi? Ili ako traži sve moguće potencijalne bankovne račune po mailovima, keychainu i slično, kako može znati koji od računa je korisnikov? To mi je dosta labavo. Netko bi morao posvećeno pratiti nekog korisnika, keylogati sve živo i onda vremenom nadoći do takvih podataka. Krađa novca tim putem mi se isto čini malo vjerojatna uz sustave gdje se lozinka generira svaki put iznova putem tokena.

Druga stvar koja mi pada na pamet jest da je sve to nekakav grupni hoax jer su sve te "hakerske priče" neprovjerljive i lako ih je lažirati.

Treća stvar koja mi pada na pamet je da je to... ah, neću valjda ispasti party breaker? ;)
Citiraj
MacSlavko
06-04-2017 | 17:04
Ja sam se izgubio... negdje.
Ne kužim ništa od ovoga...
Tj. rekao bih da autor definitivno poznaje materiju i da je članak dobar, ali valjda treba biti geek da bi se ovo kužilo?
Anyway, congrats from ignorant me!
And keep going, Djipi
Citiraj
smayoo
06-04-2017 | 21:08
Davore, način kako se pristupa vlastitim bankovnim računima (osobnim ili onima od firme) kod nas i način kako se to radi u USA je potpuno neusporediv. Najveće američke i britanske banke JOŠ UVIJEK omogućavaju fizičkim osobama pristup i poslovanje po svojim računima putem weba SAMO NA BAZI STATIČKOG PASSWORDA! Osim toga, kod nekih jeftinijih token rješenja, tokenov pseudorandom algoritam je toliko jadan da ti je dovoljno imati jedan funkcionalni token kome znaš pin i dovoljan broj generiranih uspješnih OTP-ova (manji od 1000) da dođeš do seeda za određenu banku i nakon toga možeš si sam napisati program za emulaciju tokena. Kod nas se takav šrot ne koristi, ali u Americi - da. Zašto? Zato što relevantni zakoni u USA (pa i UK) bankama dozvoljavaju daleko neodgovorniji odnos prema svojim komintentima, nego u Europi, a da za njega ne snose posljedice.
Citiraj
Bertone
+1 06-04-2017 | 21:47
Ček' malo... vi to ozbiljno analizirate i komentirate članak??
... a jesam telac... ja sam ga shvatio kao 1. aprilsku šalu :S
Citiraj
dpasaric
06-04-2017 | 21:58
Bertone ;)
Citiraj
smayoo
06-04-2017 | 22:33
:)
Bez obzira na to odakle smo krenuli, ovaj zadnji dio stoji. U Americi je neusporedivo lakše neovlašteno pristupiti nečijem bankovnom računu.
Citiraj
HardcoreMAC
+1 17-04-2017 | 08:16
Nedavno sam odslusao webinar : "Cryptocurrenci es", gdje je definitivno objasnjena i funkcija i moguce posljedice poslovanja virtualnim novcem.
Evo glavnih tocaka oko kojih se vrtjela diskusija:

Cryptocurrencies are a new form of value transfer. Many are beginning to treat them as a digital currency that leverages encryption to regulate the digital monetary units and verify the transfer and movement of the funds/value. They operate totally independent of a central bank and are not backed by any nation – at least at this point. In January, the total value of cryptocurrencie s in circulation exceeded the annual GDP of nearly 60 percent of countries in the world today. This new form of value/money/pay ment is growing and beginning to impact organizations around the world.

1. Given the fact that cryptocurrencie s currently in circulation exceed the annual GDP of 60% of the countries in the world today.

2. More and more are beginning to accept cryptocurrencie s as a method of payment. As such their sales and financial accounting systems will need to be modified in order to accept cryptocurrencie s.

3. Current figures indicate that 2 in 3 organizations suffer successful cyber attacks. One of the fastest growing cyber attacks is ransomware. Ransomware encrypts the victim's data and holds it hostage until a ransom is paid and it has to be paid using cryptocurrencie s because they are UNTRACKABLE!

4. A mult billion dollars industry has emerged creating electronic wallets, cryptocurrency miners, online content, training programs and other materials that support the global cryptocurrency movement.

5. Multiple countries are looking at or planning to issue their own cryptocurrency. This will require a number of changes to existing computer and payment systems and the creation of new ones.

6. Cryptocurrency ATMs are beginning to catch on and as such they must be produced, installed, maintained and integrated with other financial systems. All generating programs and projects that must be managed. How about all the existing ATMs that will need updated? More projects.

Give the 6 items listed above and many more, the number of projects that will need managed that involve cryptocurrencie s will grow dramatically over the next several years. This webinar will provide the PMs a basic understanding of the current state of cryptocurrencie s, how they work online and what will likely take place of the next few years. That will prepare the PMs for the challenge of managing these projects when they come across their desk or laptop.

Ugodna zabava.
Citiraj
HardcoreMAC
17-04-2017 | 08:18
I hvala, jos jednom , sto niste objavili nista o "Novum" iPOD-ovima.
U biti se i nema sto objaviti do novoga iPOD-a PRO (i brach mu)
Citiraj
Sigurnosni kod
Osvježi

Komentiraj

Vikalica™

Zadnja poruka: pred 7 minuta
  • JOHN: O kojem molu je riječ?
  • JOHN: Energyman, di je u Krku ribarnica?
  • JOHN: Uzeo i ja lignje, 160kn/kg. Standardna cujena za domaće lignje
  • JOHN: Malo su mići srdele, a inćuni su jako sitni.
  • JOHN: OK je bila ponuda. Čak su srdele bile po 10kn, no ja ih ipak dobio sa plivarice. Uglavnom me iznenadila veličina ribarnice. Plave ribe ima na pretek, a bijele nešto slabo. Al zato cijene povrća i recimo jagoda su malo žešče, 19kn mjerica.
  • energyman: Ja sam u Krku prije 2 sata upecao friške lignje u ribarnici odmah preko puta mola.
  • JOHN: Sutra ujutro idem. Danas je bio spavanac do 11h. :-). Šaljem sutra fotke s ribarnice. Al cu prvo probat uzet s plivarice
  • smayoo: I? Jel bilo šta?
  • JOHN: Ok, pratit ću radio
  • smayoo: Načelno, na ribarnici iza 12 više nema ni mačaka. :) Ali oko 10 je još živo.
  • smayoo: Slušaj Radio Rijeku (104,7 ili 102,7) ujutro, obično se javlja netko s place pa kaže čega sve ima i po kojim cijenama
  • smayoo: Kad je lijepo vrijeme, onda je bogat ulov, u 10h ima još svašta za izabrat.
  • JOHN: jel kasno ako navratim u 10h, u smislu da je sve rasprodano što valja?
  • JOHN: Ma ja sam navikao kupovat sa plivarice. Tu je najfriškija srdela i inćun, osim ako ju sam loviš. :-) Al hvala na info. Za očekivat je da će sutra/prekoautra biti lijepo vrijeme. Do kada radi ribarnica?
  • smayoo: Nije mi poznato da u Rijeci netko prodaje ribu s broda. Kad je lijepo vrijeme, riječka ribarnica ima vrlo solidan izbor. Na glavnoj tržnici, u blizini lukobrana. Pitaj bilo koga gdje je placa, a kad dođeš tamo, ribarnicu ćeš nanjušiti. :)
  • JOHN: U pitanju su subota i nedjelja ujutro
  • JOHN: Ajmo ekipa iz Rijeke i okolice. Gdje ima dobra ribarnica na relaciji Malinska-Rijeka i koje joj je radno vrijeme. Jel se da na likobranu kupit plave ribe sa plivarice ili lignje sa koća
  • Josip R.: Facebook event [link]
  • Josip R.: Svi ste pozvani! :)
  • Josip R.: Organiziram izložbu automobila na struju i sl.
  • Josip R.: Ekipa bacite pogled na [link]
  • zabac: Hvala jos jednom.
  • zabac: Hvala
  • Daddo: žabac, računaj riješeno.
  • zabac: Meni treba maskica sa klinca. Nemam bas nesto za dati osim kave/pive.
  • JOHN: Ima jedna na jednom oglasu za 2800, navodno neraspakirana s računom i jamstvom, samo prodavatelj neće spustit ni lipe
  • JOHN: Nadam se da nisam otišao mimo pravila foruma što spominjem te tvrtke!!!!
  • JOHN: Ma ja ništa na sivo. Mediamarkt(Austrija), a kod nas svijet media, keindl sport ili elipso.
  • Daddo: usput, ako tko treba zaštitno kućište za iphone 6 ili 6s... eno ga na poklanjam-mijenjam
  • Daddo: recimo Sony ti je svojedobno imao službenog distributera i 3 ili 4 siva uvoznika i ovlašteni servis uredno je odbijao servisirati uređaje koji nisu legalnim kanalima ušli u RH i prodani kroz službenu prodajnu mrežu...
  • JOHN: Ma sve ok, uvažavam i tvoje mišljenje. Samo mi malo neobično, al u ovoj državi svašta je moguće
  • Daddo: ok, ja ti pričam o elektronici o kojoj znam jer sam negdje bio voditelj servisa i tako to.
  • JOHN: Neznam baš. Provjereno znam da vrijedi za vozila.
  • Daddo: jamstvo ti nije međunarodno... što će reći bilo što što kupiš van granica RH ti nijedan ovlašteni servis u RH neće servisirati u jamstvu jer je kupljeno na drugom i prodano za drugo tržište. HP (pozdrav Smayooo) ima čak s printerima foru da ne rade ako promijene zemlju u kojoj jesu (duga priča).
  • JOHN: Ma zvao bi ih samo za info, dal vrijedi jamstvo i koliko dugo, ako proizvod kupim van granica. Ili da zovem neki servis?
  • Daddo: TY stefanjos...
  • Daddo: John... iz iskustva, moji delaju sa CT distribucijom... bježi od tog...
  • stefanjos: cariblanco
  • stefanjos: evo link
  • stefanjos: [link]
  • JOHN: Ma to frenda mogu zagnjavit, samo što ako bude rklamacija. Stime mi ne pada na pamet ga gnjavit. Zvat ću sutra CT distribuciju, oni su neki zastuonik za HR pa ću vidjet.
  • Daddo: pozdrav ekipa... trebam info, ne nalazim na forumu onaj thread poklanjam... a imam neki višak koji bi htio udomit... može uputa di je? hvala
  • cariblanco: to je ok, ako ti tam nejdeš
  • JOHN: U mediamarkt je 3000kn. Ak imam jamstvo 2g , onda mi ga frend može kupit u Austriji
  • cariblanco: i opet puno...ili
  • JOHN: Pa što je niže moguće. Za sada je keindl sport najpovoljniji. 3300. Da se preko web shopa u svijet media uzet za 3150kn
  • cariblanco: sad ti je u ronisu 3.499,00 Kn uz neki dodatak
  • cariblanco: toliko sam ja platio na 6 rata doma...a koliko bi ti dao ?
  • JOHN: Ne kužim šta me pitaš?:-)
  • JOHN: 469 eura na gopro. Po tečaju koji bi mogao biti 7.7, to ispada malo previše

Za vikanje moraš biti prijavljen.

Prijava

Novo na Jabučnjaku

Teme

Poruke

Anketa

Koja Apple novost vas najviše veseli?

Registriraj se za sudjelovanje.
Page Speed 0.76 Seconds

Provided by iJoomla SEO