"Masonsko izmotavanje"...
Žabac, to što netko dođe na određeno tržište rušiti ustaljene cijene, ne znači da je u dumpingu. Dumping znači da netko prodaje robu za nižu cijenu nego što je platio. To je sve što ti pokušavam objasniti.

Mobitel za kunu je uvijek vezan uz ugovor, a mjesečna pretplata dijelom pokriva i cijenu mobitela. Kao da si kupio mobitel na otplatu. Što tu nije jasno i zašto je to "masonsko izmotavanje"?
I zašto, k vragu, moraš BAŠ SVAKU temu okrenuti na neku politiku? WTF? Daj idi negdje drugdje s tim sranjima...

zabac,

Nije mi jasno koja je tvoja poanta?!

I tvoja i naša pretpostavka podjednako je pogrešna ili ispravna dok ne znamo o kojoj se to cijeni točno radi (nabavnoj ili uobičajenoj prodajnoj), pa je svaka rasprava besmislena dok ne saznamo o kojoj cijeni se radi.

Što točno mi tvrdimo, a, po tvome, to ne stoji?

Mobitel 'za kunu' ne postoji.
Danas svi teleoperateri nude mobitela 'za x kuna', a ustvari prodaju mobitele 'uz obročno plaćanje', uglavnom po cijeni višoj od tržišne, i uz 'vezanu prodaju usluge' i 'vezivanje kupcq na određeni vremenski period'.
Eventualno u ponudi imaju neki šrot uređaj koji na tržištu košta do 1000 Kn, a oni ga prodaju za kunu, jer će tako očistiti skladište, i dobiti još jednog pretplatnika ili korisnika.

Amazon je ogroman i za svjetske razmjere, a kamoli za Europske, i s obzirom na njegovu veličinu, organizaciju i cijene koje postižu u nabavi (zbog velike količine) jasno je da su oni u stanju ponuditi tržištu knjige po cijenama koje su znatno niže od cijena koje mogu postići mali izdavači ili prodavači.

I uz takve, niže cijene, Amazon može ostvariti zaradu, jer su im troškovi znatno niži od troškova 'malih igrača'.

Prodajom ispod nabavne cijene ne možeš ostvariti profit (pa makar se zvao i Amazon) i takva prodaja ima smisla samo u slučaju da takvom cijenom možeš uništiti konkurenciju, ostvariti monopolistički položaj, i onda prodavati proizvode po znatno višoj cijeni od uobičajene prodajne cijene (da bi nadoknadio izgubljene novce u prethodnoj fazi i ostvario extra-profit).
Ali protiv takve tržišne strategije se bori svaka normalna država, ne radi svojih stanovnika, nego radi sebe.

Onda nemojte pretpostavljati.
Meni su na racunu mobitel naplatili 1kn. Pretplata zbog toga nije bila nista veca jedino sam bio vezan ugovorom na 2 godine.
Po toj logici i Amazon moze neke naslove pridavati po 1kn jer rasliku namiri na ostalim knjigama.
Primjer: kupim 4 knjige po 10$. Amazon je tri od njh platio 8$ a jednu je platio 12$. Koliko je izgubio Amazon?

Tu mi objasnjavate logiku kao u onom vicu o Muji i Hasi, ako nemas akavarij onda si peder.
Postavili ste krivu premisu i sad konkluzije izvodite od te krive premise.

Kako autokuce mogu poklanjati gume, tepihe, produljena jamstva badava iako to prodaju i imaju u cjeniku?

Onda krenete s time kako ja ne znam kolika je VPC pa tako ne mogu tvrditi da li je nesto ispod ili iznad cijene. Isto tako ni vi nemate pojma pa je vasa tvrdnja potpuno vrijedna i jednaka mojoj.

Ne zelim se dotaknuti free i open sorce programa jer to pak ne budemo raspetljali.

Ne budemo raspetljali jer ti moraš sve utrpati u isti lonac. Ako je netko sam napisao softver, to je njegovo autorsko djelo, a ne trgovačka roba. Svaki autor svoje autorsko djelo ima pravo pokloniti.

Svi primjeri koje navodiš - mobitel za kunu (iako tvrdiš da se pretplata nije razlikovala, u stvari taj pretplatni model nitko nije ugovorio bez tog mobitela za kunu), besplatne gume, tepisi, osiguranje, ili što god već uz auto - su marketinške akcije koje su zakonom posebno regulirane i rade se pod posebnim uvjetima te moraju biti na određen način vezane uz neke normalne trgovačke aktivnosti. Da dođeš sad u neki autosalon i tražiš besplatne tepihe (a da ne kupuješ auto), što bi ti rekli?

Također se može, kao dio trgovačke akcije, raditi rasprodaja zaliha ispod nabavne cijene, kad je ona organizirana i najavljena sukladno zakonu, te kad se radi o ograničenoj količini (čišćenju skladišta). Kao što je Tisak nedavno (ras)prodavao Apple žičanog miša za 90 kn.



Može svatko (ne samo Amazon) prodavati tako ako prodaje u zadanom paketu. Dakle, "Prodajem ti ove 4 knjige za $40." i onda je ukupna nabavna cijena $36, a zarada $4, to jest 10%.
Ali ne smije (ako se ne radi o rasprodaji odnosno nekoj vezanoj akciji) oglašavati tu jednu knjigu po $10, ako je ona u nabavi $12.

zabac kaže:


Veliš, ti možeš pretpostavljati, a mi ne možemo?!
Interesantna ti je logika...



Tebi očito nije jasno što je to 'vezana prodaja', i da si ti kupnjom uređaja za '1 kunu', iduće dvije godine plaćao (pre)skupu pretplatu?!
Ti si se tješio time da si 'kupio mobitel za kunu', a tele-operater se tješio time da ti je uspio 'uvaliti' preskupu pretplatu i sebi osigurati stalni izvor zarade tijekom dvije godine. Mislim da ne treba spominjati kako je nabavnu cijenu mobitela isplatio iz pretplate, i još uspio dodatno zaraditi.

Probaj mi naći neki primjer gdje trgovina mobitela prodaje iste za jednu kunu, ili ispod nabavne cijene.



Može ako prodaje knjige u kompletu (što ima logike jer uvjetovanom prodajom će sigurno ostvariti dobit), ali pojedinačno ne može prodavati knjigu ispod nabavne cijene.



Tvoja 'logika' nije ni za vic, a kamoli za što drugo



I u ovom slučaju se radi o 'vezanoj prodaji', jer te proizvode ne možeš dobiti besplatno bez kupnje automobila, čija vrijednost višestruko premašuje vrijednost 'poklonjene' robe.



Možeš ti tvrditi da je nešto ispod ili iznad cijene, ali dok ne znamo da li se radi o nabavnoj, ili uobičajenoj prodajnoj cijeni, ta tvrdnja ne vrijedi ni 'pišljiva boba'.



Upravo to, i ako malo bolje pročitaš moj prethodni odgovor, vidjeti ćeš da sam upravo to i rekao.



Kakve veze sa nabavnim i prodajnim cijenama imaju različite vrste softvera?