Kloba kaže:


Hvala Ribi i od mene, ali evo, dozvolite mi ipak sitan ispravak. Hrvatski termin je RASTALNI osigurači, odnosno rastalni umetak (a osigurač je zapravo sve skupa, s porculanskim podnožjem i čašicom). Ova stranica je vjerojatno od nekog autora iz BiH, Srbije ili CG (vidim, naime i da spominje strujna kola, umjesto strujnih krugova i još neke izraze).

Osim što su automatski osigurači komforniji i brži u proradi, bitno je i to da rastalni osigurači, kad su ovako stari (a danas su svi koji su još u funkciji po kućama i stanovima - jako stari), više nemaju dobar dosjedni kontakt između umetka i podnožja, pa se na tom mjestu griju i potencijalno mogu izazvati požar.

Rastalni osigurači se koriste i danas na određenim mjestima, ali ne više ovakvog tipa, upravo radi nepouzdanog dosjednog kontakta. Usljed starosti i topline, podnožje se deformira, više nije ravno i dosjedna površina između podnožja i umetka se reducira i na manje od 10% one površine koja bi trebala biti, a to onda znači i da se prijelazni otpor tu poveća 10 puta, pa onda to pak znači da se razvija i 10 puta više topline, tj. bude znatno veća temperatura. I, nakon što jedne zimske noći uključiš električnu pećicu da ti malo dogrije sobu, drugog jutra čitaš o svojoj kući u crnoj kronici: "Noćas je u ... četvrti ... izbio požar u stanu na 4. katu stambene zgrade. Stanari su se srećom na vrijeme probudili i sigurno evakuirali, ali stan je potpuno izgorio, kao i dva susjedna. Vatrogasci kao uzrok požara navode kvar na električnim instalacijama."

Danas su rastalni osigurači u kućnim instalacijama samo tzv. "panceri" u priključnom ormariću Elektre, pod njihovim ključem. Oni su izvedeni sasvim drugačije, tzv. NVO (nožasti visokoučinski osigurači).

Pa onda, kad smo već zagazili u temu, a iz iskustva znam koliko sranja i fuša ima po kućnim električnim instalacijama, i koliko nerazumijevanja i neznanja među ljudima koji se ljudima prodaju kao "stručnjaci" za tu temu, da napišem još koju bitnu o tome.

OSIGURAČI (automatski ili rastalni) štite od kratkog spoja. Dakle prvenstveno služe zaštiti kabela (onog pod žbukom, u zidu, prvenstveno). Uz to, nekad se smatralo kako osigurač može poslužiti i kao zaštita od tzv. napona dodira. Instalacija se izvodila tzv. "nulovanjem" (kao na onoj horror slici, takav sustav zaštite se zove TN-C i danas nije dozvoljen za nove izvedbe u kućnim električnim instalacijama, kao ni u uredskim, trgovačkim prostorima, školama, bolnicama i sl.) tako da je metalno kućište nekog električnog aparata (u utičnici, ili tek na samoj razvodnoj ploči, ovisno o izvedbi) također spojeno na nulu strujnog kruga. Na primjer, neka je to štednjak (štednjak i vešmašina su najčešći načini stradavanja ljudi od električnog udara u kućnim uvjetima). Mama je ostavila kuhati juhu na štednjaku, juha je iskipila i jedno 2-3 dl je iscurilo pod ploču u unutrašnjost aparata. Isti dan ili koji dan kasnije se mama počela žaliti da je štednjak "trese" kad ga takne. Tata u potkošulji sjedi u fotelji i pojača TV, odmahne rukom i kaže malom Perici "pusti je, luda baba". I tako, mamu trese struja svaki put kad takne štednjak, a takne ga 42 puta dnevno, sve dok ga jednog dana ne dotakne, a da je dotrčala bosa mokrih nogu na kuhinjske pločice (npr. opet nešto kipi pa je dotrčala u panici iz kupaone). Ovaj puta je, međutim, otpor između njenih bosih stopala i keramičkog poda jedno 30x manja nego inače kad je u npr. plastičnim Scholl klompama i - tnjau - dva dana kasnije Perica uplakan u novom crnom odjelcu stoji kraj maminog lijesa i pita se kako se to dogodilo, a tata uplakan u odijelu od vjenčanja ponavlja "Sve su krivi oni iz Gorenja, jeboimpas mater, sve ću ih pobit.".

A zašto je mama poginula? Zato što se sustav nulovanja oslanja na to da će u slučaju kad faza probije na kućište (a) proboj biti potpun i (b) da će otpor uzemljenja kućne instalacije biti manji od 2Ω, jer u tom slučaju će, čim dođe do takvog proboja na masu, osigurač (automatski ili rastalni) odmah izbiti krug van. Međutim, otpor uzemljenja manji od 2Ω možda je takav u kontinentalnim krajevima, osobito u Zagorju, Moslavini, Prigorju, Zagrebu ponegdje, gdje su glinena tla, ali u primorskim dijelovima Hrvatske niti 10 Ω nije baš lako postići. A upravo u tom najčešćem slučaju (iskipila juha po štednjaku) proboj na masu nije potpun, tj. postoji određeni značajniji otpor kvara, jer se strujni krug na kućište zatvara preko ostataka masne slane juhe, a ne preko tvrdog metala. I onda struja kvara nije dovoljno velika da izbije osigurač, pa kućište trajno ostaje pod naponom. Ne punim naponom od 230 V (btw, 220 V više nije mrežni napon u Hrvatskoj još od 1996. godine i uključenja Hrvatske elektroenergetske mreže u europski UCPT), nego nekim djelomičnim, npr. 70 ili 80, možda 100 V prema zemlji.

E, sad, tih 70 ili 80 V, dok mama nosi Scholl plastične klompe, ne stvara dovoljnu struju da je usmrti ili ozlijedi, jer se značajan dio napona izgubi na izolaciji samih papuča. Međutim, kad jednom dođe bosa, pa još mokrih nogu, 70 ili 80 V je više nego dovoljno da je kvalitetno ubije. Zauvijek. I tako Perica ostaje siroče jer je tata mislio kako mu je žena "luda baba" i "pusti je, fantazira", a i samoj mami je bilo važnije promijeniti pločice u kupaoni, nego imati sigurnu električnu instalaciju.

Iz tih se razloga danas ne dozvoljava električne instalacije izvoditi na takav način, a osobito se ne dozvoljava električarima "brikati" (onesposobiti) FID sklopku koja "kurac samo uvijek nešto zajebava i što će ti to".

A FID sklopka (ona koju je Kloba nazvao "T" sklopka jer ima na sebi tipku označenu s "T" kao "test", da svatko može sam provjeriti radi li mu ispravno) ne služi da štiti od preopterećenja, nego upravo da štiti od djelomičnog proboja na kućište, takvog koji ne okida osigurač, ali je opasan za ljude.

Ona radi sasvim drugačije, uopće nije bitna da štiti instalaciju, nego upravo i jedino i samo ljude. Tadi tako da konstantno provjerava je li struja faze jednaka struji nule (a morala bi biti jednaka, zato se i zove strujni krug) i, ako se javi razlika koja je veća od one koja bi mogla biti opasna (a to je, po aktualnoj normi, za normalne kućne prostore - 0,03 ampera), izbacuje taj dio instalacije kojeg štiti. Dakle, FID sklopka (FID je btw uvriježeno, ali zastarjelo ime, danas se naziva ZUDS na hrvatskom - zaštitni uređaj diferencijalne struje - ili RCD na engleskom - residual current device) reagira na struju od 0,03 A, a osigurač kakav tipično štiti utičnice i slične priključke - 16 A. Razlika je, dakle, veća od 500 puta.

Ovisno o tome kako je izvedena instalacija, negdje je (kao u primjeru s početka teme) moguće jednostavnom zamjenom razvodne ploče i ugradnjom diferencijalne zaštite unaprijediti svoje instalacije sa zastarjelog TN-C na današnji TN-S sustav. Negdje, nažalost, to nije moguće izvesti bez štemanja i razvlačenja nove instalacije jer su se u vrlo starim objektima instalacije razvodile sa samo dva, umjesto s tri vodiča, tako da nema tog trećeg zaštitnog vodiča (tzv. žutozelene žice iliti uzemljenja).

Prije 20+ godina, kad su se počele ugrađivati, FID sklopke su bile jako skupe pa se obično na svaku razvodnu ploču stavljala samo jedna, koja bi, u slučaju prorade, izbila sve što se napaja s te ploče (npr. cijeli stan, cijeli kat kuće i sl.). Ja danas popi*dim kad mi škriljac od investitora unjka da što sam mu nacrtao "tolike FIDovke" kad to "ne treba" i "skupo je", a nije mu skupo bljunuti 500+ kuna za kvadrat pločica i da ne povlačim druge usporedbe. A btw govorimo o cca 100 kn po komadu FIDovke. A još više popi*dim kad investitor nema problema s tim, a onda električar počne mudrovati i srati da šta kome to treba itd.

Uglavnom, moj je pristup da na kućnim instalacijama (pametnim ili klasičnim) imam na svakoj razvodnoj ploči minimalno 4 ZUDS: 1 za utičnice i priključke u suhim prostorima, 1 za utičnice i priključke u kupaonicama i na terasama i sl, 1 za rasvjetu u suhim prostorima, 1 za rasvjetu u kupaonicama i vanjskim prostorima. Glavni razlog je taj što je poželjno, kad ti izbije FIDovka zbog neispravnog aparata, da ne ostaneš u potpunom mraku, jer taj kvar može biti povezan i s nečim drugim, pa bi bilo dobro ostaviti mogućnost sigurne evakuacije iz prostora. Zato je rasvjeta na posebnim FIDovkama. A "mokri" su krugovi na posebnima jer su rizičniji pa je opet dobro da kvar na "mokrim" krugovima ne izazove ispad svih utičnica ili rasvjete u kući, tako da život u kući funkcionira dok se čeka majstora. Po mom sudu, to vrijedi dodatnog troška od 300-400 kn, jbg...

Bajdvej, niti događaji kao što je ova legendarna scena nisu mogući ako postoji diferencijalna zaštita na instalaciji...

Poučno štivo Smayoo. Palac.
Samo, ono sam zvao T sklopkom jer sam taj osigurač koji ispada izgleda poput slova T (baš ona polugica koju vraćaš nazad). Valjda sam likovni tip, pa sve nazovem iz prve na što me podsjeća dok me netko pametniji ne ispravi. Nije meni ništa napisano ispod, znaš da sam slikao - da nemam natpise koji osigurač je za koju prostoriju, i što je najgore - čitajući tvoj predzadnji post - sve više imam osjećaj da je i meni sfušareno.
Znaš da sam se i ja žalio na štednjak i jednom napisao da na njemu, i na suđerici (ne sjećam se da li sam to napisao) znam osjetiti ta mala stepavanja. Samo mi na podu kuhinje imamo linoleum.
A tu je on kao, mijenjao struju.
A već sam i pod ovom temom napisao kako uvijek u kuhinji FIDovka ispada.
EDIT:
Čekaj, znači danas bi osoba, ukoliko su instalacije izvedene kako to treba biti - ostala živa jer ju je spasila FID sklopka u ovom zadnjem videu?

JOHN kaže:


Mislim da je se @JOHN zaebao za jednu nulu. Prije desetak godina i ja sam imao sklop poput kolege, koji je poslao te slike. Meni je to odrađeno za cca 600-700 kn. Ok bila je neka akcija ili popust za moju zgradu, ako to napravi ovlašteni elektičar od Elektre, tako da ta cifra ne stoji. Mišljenja sam da je plafon za tu uslugu oko soma kn.

Ja sam dobio ponudu od električara:

- 50 kn FID jedna sklopka (kod mene ih je 8)
- 350 kn kutija
- 250 ruke ili nešto zaboravio sam što ali 250 je.
- 250 -300 (ako su žice prekratke otvaranje sata i njegovo novo pečačenje - plaća se elektri)

Cca 1000 - 1300 kn

NIsam pitao je li to preko računa i potvrde kako @Smayoo preporuča

John vjerojatno nema iskustva s tako malim razvodnim pločama pa je zato napisao veću cijenu. Na ovih 1300 kn ja bi dodao još 400-500 kn trošak ispitivanja i izdavanja zapisnika i potvrde od ovlaštenog ispitivača.

Kloba kaže:


Točno.

Što bi bilo jednostavno kad može komplicirano. (Druga strana Balkana )

Krenu spojiti žice iz problematične utičnice.

Naravno idem redom, provo provjeriti koja je faza.

Odvrnuo osigurač skinuo zaštitne izlolir trake, očekivano idem prvo provjeriti smeđu između dvije plave.

Kad ono nije smeđa.

Baš je onaj tko je birao boje žica...

Koliko vidim morat ću tražiti električara koji je voljan doći i utvrditi koja je od preostalih žica uzemljenje.

Prvo, čime provjeravaš? Ako je običan probirštift, to nije dovoljno pouzdano. Može ti zasvijetliti i na žicu koja nije faza. Ako ti na probištift svijetli više žica, ili čak sve, najpouzdanija provjera je obična klasična žarulja sa žarnom niti. Grlo, dvije žice, krokodil stezaljke (izolirane na prstima). Jednu spojiš na žicu koju testiraš, drugu na npr. neki metalni dio vodovodne armature. Ako žarulja živo svijetli, to je faza. To je posao za raditi s električarskim cipelama, u dugim hlačama i jakni (radna odjeća, za električare) i izolacijskim rukavicama.

Ako ti nije zasvijetlio probirštift ni na jednoj žici, moraš drugom rukom biti naslonjen za keramičke pločice na zidu ili se držati za vodovodnu armaturu.

Naravno, ako ti je osigurač izvađen, logično da ne svijetli probirštift, jer si prekinuo fazu.

Drugo, na nulovanoj instalaciji nije moguće utvrditi koja žica je nula, a koja zaštitni vodič. Obje su žice - nula, nema zaštitnog vodiča.