O umjetnom disanju, ronjenju na dah i tko zna čemu sve još... :)
(1 korsinik/a gleda/ju temu) (1) Gost

O umjetnom disanju, ronjenju na dah i tko zna čemu sve još... :)


26.12.2018 | 11:21
Iako o automobilima ne znam skoro pa ništa, neke stvari ovdje nisu napisane do kraja točno.
Disanje usta na usta se daje osobama bez svijesti, i to uz masažu srca i (ukoliko to radi stručna medicinska osoba) defibrilatorom. Tada se niti ne radi disanje usta na usta - već disanje putem balona koji se stišće te preko cijevi spojene na masku polaženu na usta unesrećene osobe istoj daje zrak - i to zrak sa tek 40% kisika.
Ako se takvom metodom može dobiti 40% kisika, možete zamisliti koliki je postotak kisika koji metodom "usta na usta" dobiva osoba kojoj se to radi. Malo više od 15% kisika.
Znači, ne može se niti na neko (relativno) kraće vrijeme živjeti od zraka kojeg je druga osoba imala u vlastitim plućima.
en.wikipedia.org/wiki/Mouth-to-mouth_resuscitation
U slučaju ronjenja, kada dvije osobe pokušavaju doći do površine služeći se zrakom jedne od njih (uzmimo za primjer da je jednoj zakazala boca za disanje ili je previše ostala pod površinom (što dublje roni manje zraka ima u boci zbog pritiska na istu)) - jedna od tih osoba, ona zdrava koja pokušava spasiti ovu bez zraka - ne upuhuje zrak iz vlastitih pluća jer od toga nema ništa - već mora izranjati na površinu, udahnuti zrak, vratiti se na dubinu na kojoj se nalazi ugrožena usoba i upuhati joj ostatak zraka koji joj je ostao za dati. I to ponavljati dok obe osobe ne dođu do površine.
Ukratko - ne može se živjeti na zraku koju je bio u nečijim plućima, jer korisne stvari iz njega su prešle u pluća, pa krvotok prvotne osobe.
Disanje usta na usta je najhitnija metoda da se osoba osvjesti i to je to.
Znam da se petljam u stvari koje ne razumijem, ali i ronio sam na dah i znam dosta o disanju i davanju umjetnog disanja jer sam odrastao uz takve i slične teme.
26.12.2018 | 11:36
Kloba kaže:
Iako o automobilima ne znam skoro pa ništa, neke stvari ovdje nisu napisane do kraja točno.
Disanje usta na usta se daje osobama bez svijesti, i to uz masažu srca i (ukoliko to radi stručna medicinska osoba) defibrilatorom. Tada se niti ne radi disanje usta na usta - već disanje putem balona koji se stišće te preko cijevi spojene na masku polaženu na usta unesrećene osobe istoj daje zrak - i to zrak sa tek 40% kisika.
Ako se takvom metodom može dobiti 40% kisika, možete zamisliti koliki je postotak kisika koji metodom "usta na usta" dobiva osoba kojoj se to radi. Malo više od 15% kisika.
Znači, ne može se niti na neko (relativno) kraće vrijeme živjeti od zraka kojeg je druga osoba imala u vlastitim plućima.
en.wikipedia.org/wiki/Mouth-to-mouth_resuscitation


Mislim da si nešto ipak pobrkao. Evo, u tom Wikipedia članku kojeg si linkao stoji:

Efficiency of mouth-to-patient insufflation

Normal atmospheric air contains approximately 21% oxygen when inhaled in. After gaseous exchange has taken place in the lungs, with waste products (notably carbon dioxide) moved from the bloodstream to the lungs, the air being exhaled by humans normally contains around 17% oxygen. This means that the human body utilises only around 19% of the oxygen inhaled, leaving over 80% of the oxygen available in the exhalatory breath.[11]

This means that there is more than enough residual oxygen to be used in the lungs of the patient, which then enters the blood.


I to je, naravno, točno. 21% je prirodna koncentracija kisika u "svježem" zraku. U izdahu druge osobe itekako je dovoljno kisika za kratkotrajnu (mjereno u minutama i desecima minuta) podršku disanju unesrećene osobe. Razlog zašto to ne može potrajati dulje vrijeme je upravo koncentracija CO2 u izdahu. Ali efekt toga nastupa tek nakon duljeg izlaganja. Ako u tom periodu reanimacija nije uspjela, onda je unesrećeni ionako - mrtav.
26.12.2018 | 11:45
Ma sve u redu, Đuro i Smayoo. I sam vidim da sam pobrkao brojke.
Samo sam napisao da se ne može od usta na usta "relativno" dugo živjeti. I tu sam te Đuro samo htio dopuniti - čak niti ispraviti.
Ništa više i ništa manje.
Metoda usta na usta se počela sve više izbjegavati (radi se onda kada maske nema) ne znam da li u paketu prve pomoći u automobilu ima ta maska sa balonom ili ne, jer daje više kisika. To jest činjenica. Ali zaista ne znam da li je kod nas to oprema u paketu prve pomoći. Nebitno za ovu temu, jesam usrao sa netočnim brojkama, ali recimo kod masaže srca uopće nije bitno polomiš li osobi rebra u tom trenutku, bitno je da srce ponovno počne kucati. Zato to što pišem zapravo s ovom temom i nema neke veze... Bez ljutnje ikome. Znam da svi vi znate više od mene.
EDIT:
Evo link koji sam išao tražiti za tvrdnju iznad, da Co2 nije otrov.
www.thoughtco.com/carbon-dioxide-poisonous-607545
Nisam čitao, neću prenositi da opet nešto u brzini ne ukenjam.
26.12.2018 | 14:44
Vulkane smo taboravili. Koliko oni NOx ili CO2 izbace?
Sve same urote i zavjere.
Inace, u izdisaju ima kisika za mozda i 10 ili vise udisana. Kad bi covjek povukao sav kisik iz kolicine zraka jednim udisajem, tada bi se davili u podrucjima s niskom koncentracijom, ronjenje na dah bilo bi nemoguce, svaki pad koncentracije kisika znacio bi velike probleme ili cak i smrt. Zato i mozemo disati kod koncentracije od nekih 16% O2 u zraku.
26.12.2018 | 15:31
zabac kaže:
Vulkane smo taboravili. Koliko oni NOx ili CO2 izbace?
Sve same urote i zavjere.
Inace, u izdisaju ima kisika za mozda i 10 ili vise udisana. Kad bi covjek povukao sav kisik iz kolicine zraka jednim udisajem, tada bi se davili u podrucjima s niskom koncentracijom, ronjenje na dah bilo bi nemoguce, svaki pad koncentracije kisika znacio bi velike probleme ili cak i smrt. Zato i mozemo disati kod koncentracije od nekih 16% O2 u zraku.


Ja ispod 25% ne dišem...tko voli nek izvoli
26.12.2018 | 16:38
Žabac, ajde nemoj mi pričati o ronjenju na dah, molim te.
Koliko si ti zaronio? Metar? Pet?
Vidiš, moj rekord je 34.
Na dah.
Koliko je atmosfera u 34 metara, jel znaš?
Koliki je pritisak na kvadratni cm kože na 100 metara dubine? A koje su veličine pluća?
Koliko je istine u filmu Veliko plavetnilo?
Vidiš, ja odgovore znam jer sam se stvarno bavio time.
A za vlastiti post iznad sam i sam napisao da sam zajebo brojeve.
Ali na ronjenju na dah me nećeš dobiti - definitivno.
EDIT:
Jacques Mayol i Enzo Maiorca nisu bili suvremenici kao što je to Besson predstavio u inače fenomenalnom filmu. Niti se Enzo prezivao Molinari kao što je postavljeno u filmu.
Enzo je bitan za ronjenje na dah jer je prvi opovrgnuo tvrdnje doktora da čovjek ne može zaroniti na dah ispod 40 metara.
Mayol pak, je prva osoba na svijetu koja je zaronila na 100 metara uvevši jogu i tehnike disanja u cijelu priču.
Ipak, da neke doktorske priče ipak imaju smisla (kao npr. da mozak kojemu konstantno uskraćuješ kisik postaje "kvaran") možda dokazuje činjenica da se Mayol ubio.
Stanje bez zraka se zove APNEA. I u plućima, ako si se ikada pošteno pomlatio onda znaš - uvijek ostaje rezidualni volumen zraka. Kada te netko lupi u pleksus (točnije malo ispod pleksusa) izbije ti taj volumen zraka i ti ostaješ bez ičega i panično padaš na pod te se počneš gušiti. Jer koliko god ti mislio da si izdahnuo zraka, mozak ti uvijek ostavlja dio u rezidualnom djelu pluća.
Vježbanje ronjenja na dah je vježbanje upravo toga, znači ne širenja kapaciteta pluća kao pri trčanju (iako je rezultat i to), već rezidualnog volumena pluća.
Normalan muškarac nepušač koji se imalo bavi nekim sportom (uzmimo da jednom tjedno odigra nogač) ima kapacitet pluća od 4.5 litara. Pušače neću spominjat jer se spuste na dvije tijekom desetljeća. Ronioci na dah imaju kapacitete pluća između 7,5 i 8,5 (pa i više) litara.
APNEA se dijeli na STATIC i DINAMIC.
Dok static možeš vježbati i doma u lavoru ( a obaraš rekord u bazenu držeći se za rub), dinamic se dijeli na tri glavne podgrane - constant weight, što znači da s istim teretom utega na remenu zaranjaš i izranjaš na dogovorenu dubinu bez ikakve pomoći osim peraja za ronjenje na dah (ili dviju ili monoperaje). Slijedi apnea variable, i najluđa apnea no limits.
Variable je ona u kojoj sam ideš dolje, a balon na sanjkama te vraća na površinu - dok je no limits ona u kojoj te uteg na sanjkama vuče dolje i balon na istima vraća gore. Ti si tu "samo" da izdržiš sve te izmjene atmosfera.
E ta je disciplina prikazana u Le grand Bleu.
Iako, ako ćemo iskreno - fizički je najzahtjevnija i po meni najteža ova prva - jer ti za zaron treba 20 posto energije, a za izron 80%.
A ako umreš, umireš tik pod površinom vode.
I još jedna stvar, za razliku od scuba ronjenja, u ronjenju na dah nema kesonske bolesti.
Možeš izranjati brzinom kojom hoćeš, pluća se sama povećavaju i nećeš završiti u barokomori.
Jedna atmosfera je na 10 metara, i svakih 10 metara ide još jedna. Zrak izjednačavaš pritišćući nos (zato oni čepići za nosnice) i upuhujući ga u uši da ti ne pukne bubnjić. Što si dublje, to manje trebaš to raditi. Na prvih deset metara dubine tri puta, do 20 možda dva, 30 jedan - ne znam zašto - ali tako je... Veliko plavetnilo postaje veliko crnilo nakon 30-ak metara, a na 100 metara pluća odrasle osobe su veličine - šake.
Otkuda ovo sve znam?
Ljetovao sam i išao u školu ronjenja sa Curavićem, koji koliko god da je u nekim stvarima prizeman o ovome zna jako puno. Na kraju krajeva, nije uzalud postavio constant weight rekord u ledenom fjordu Norveške.
I zaključno - opaska ti ne stoji. Jer po tome bi i ti mogao zaroniti na 50 metara. Ti ljudi prvo meditiraju, onda se bave godinama savladavanjem dvostruke tehnike udah/izdah (primjerice 20 sekundi lagano udišu zrak, 40 sekundi ga ispuhuju), a kada idu na obaranje rekorda, drže se za kvadrat bovu koja je vezana špagom na kojoj je na svakih deset metara čvor a na dnu uteg da uže stoji ravno i da oni rone kraj njega kako ne bi ronili u koso. Imaju i satove sa dubinometrima, maske su se počele izbjegavati jer i u njih moraš kroz nos upuhivati zrak, pa se nose plivačke naočale ili ronilačke leće. I prije samog zarona, nakon jedno pola sata što se drži za bovu i upuhuje zrak u sebe kratkim i brzim udasima, krene ronjenje. Ne da mi se tražiti rekorde, ali u no limits već i žene odlaze debelo ispod 100 metara.
Evo, pogledaj koje su to brojke. A koliko ih je umrlo pokušavajući, i to je prilično velik broj. Zašto svi umiru tek kada dođu do metar pod površinom vode, nikada nisam uspio saznati.
en.wikipedia.org/wiki/Freediving#Competitive_apnea
26.12.2018 | 17:19
I zadnja stvar - ronjenje na dah je moguće zato što se čovjeku/ženi koja se bavi time organizam počne ponašati kao organizam sisavaca u vodi. Dupina i kitova. Vidiš, njima pri zaronu kisik u krvotoku ne odlazi u za taj zaron nepotrebne dijelove tijela, već najvećim dijelom u mozak i peraje.
Isto se (to se ne vježba, mozak to radi nagonski) dešava i s čovjekom.
Kisik se šalje u mozak, noge i malo manje ruke putem krvotoka.
Ni sam ne znam što da mislim o tome osim da je to vjerojatno još jedan dokaz da smo i sami nekada bili - ribe.
EDIT:
Isprika svima - ipak je tema o automobilima - ali nisam mogao ne reagirati...
EDIT 1:
Stvarno zadnja stvar - kada sam se ja bavio time no limits je bio rekord 150 metara i nismo mogli vjerovati. Evo, baš čitam - današnji rekorder je zaronio na 214 metara. Tako da 34 metra nisu ništa, tko se bavi ronjenjem zna to... Čak je otišao do 253, ali je valjda pao u nesvjest pa mu AIDA nije priznala rekord.
en.wikipedia.org/wiki/Herbert_Nitsch
Još samo ovo - dokaz da se može itekako roniti i sa čistim kisikom. Pazite rekorde:
en.wikipedia.org/wiki/Static_apnea#With_pure_oxygen_–_record_progression
26.12.2018 | 18:13
Ronjenje na dah ne bi bilo moguće kad bi jednim udisajem i izdisajem pokupili sav kisik iz količine zraka koji se udahne. Zato čovjek može disati u atmosferi s oko 16% kisika.
Kad udahneš, sporo/sporije se kisik troši, ako se nagutaš kisika (hiperventilacija) počne ti se vrtjeti isto je i s manjkom kisika.
Ja sam ronio s bocama, ne na dah tako da sam prošao neku osnovnu obuku. Ja ne mogu držati dah niti 1 minutu, a koliko bi uspio zaroniti, ne znm. Kod aktivnosti se brže troši kisik nego kod mirovanja (zato se zadišemo kad trčimo).
Ima veze s autima jer briga za zdravje udara samo aute, a ne i ostala prometala koja daleko više bacaju sranja u zrak (a nuklearke su zabranili jer nisu imali šapu nad njima).

E da, svakih 10 m ide 1 bar s time da atmosferski tlak ne dodajemo.
26.12.2018 | 18:30
Djelomično krivo Žabac. Itekako je moguće, ali je izuzetno opasno nakon određene dubine kada se kisik pretvara u otrovni plin u tijelu. Tu si u pravu.
E sada neki tvrde da do dubina od 40 metara ronilac neće nagrabusiti, ali kasnije se taj kisik pretvara u otrov i itekako hoće. O toj temi, priznat ću, ne znam ni približno dovoljno.
Evo linka koji tvojoj tvrdnji ide u prilog:
freedivehq.wordpress.com/2014/07/01/free...th-after-a-freedive/
Što se statičkog ronjenja tiče, pa ti ljudi dolaze do rezultata od 24 minute pod vodom uz pomoć čistog kisika.
Za to sam dao onaj nepotpuni link, samo ga treba kopirati i vidjeti rekorde.
Što se pak naziva bar ili atmosfera tiče, to ti je ono - nije šija nego vrat - dva nazova za istu stvar.
Ako te zanima više o ronjenju na dah uz pmoć čistog kisika, ukucaj freediving with o2 na tražilicu i vidi rezultate, meni se neda...
EDIT:
Scuba ronjenje i ronjenje na dah nemaju veze jedno s drugim. Svi ronioci na dah se nagutaju zraka prije zarona, i nauče tijelo da što više tog zraka ode u rezidualni volumen pluća.
Evo koliko su različita ronjenja o kojima pričamo. Tako da ponavljam - ne znaš o ronjenju na dah isto kao što ja ne znam o scuba ronjenju. Jedino što znam je da ne smiješ izranjati brzo jer moraš dopustiti da se tlak izjednači, toga u freeedivingu nema.

Evo ti Nitscha kako se priprema, zaron mu je trajao devet minuta. Usporedbe radi, moj nije niti dvije.

Pogledaj na minuti kako izbacuje rezidualni volumen zraka van, pluća mu izgledaju kao da su mu sljepljena s kralježnicom u trenutku krajnjeg izdaha.
27.12.2018 | 22:36
Kloba kaže:

što dublje roni manje zraka ima u boci zbog pritiska na istu


falio si. pritisak okoline nema utjecaja na ronilacnu bocu pod tlakom, bila ona u celiku ili aluminiju. boca od 15l punjena na 200 bara ima 3000 litara zraka u sebi i u okolini atmosferskog pritiska i na 50 metara, a isto toliko ce imati i kada bi ju godinu dana ostavili lezati na tim dubinama (na stranu korozije, brtve itd).

ukratko kao sto stjenke boce nece raznijeti pritisak zraka od 200 bara unutar boce, tako nece ni pritisak od 6 bara na 50m dubine imati utjecaja na bocu i njezin sadrzaj.

ono sto si mislio su mozda prvi i drugi stupanj regulatora. na prvom stupnju (ono sto se zavida na bocu) tlak se iz boce spusta na tlak okoline + 10 bara, dakle na 50 metara bi to bilo 16 bara (6+10), a na drugom stupnju (ono sto se drzi u ustima i iz cega se dise) pritisak se spusta na tlak okoline, u ovom slucaju na 6 bara (50m), i taj se zrak udise, sto bi znacilo da na 50 metara dubine jednim udahom potrosimo 6 puta vecu kolicinu zraka nego na atmosferskom pritisku.

dakle sto smo duze na vecim dubinama vise zraka trosimo, ali ne zato jer tlak okoline trosi sam od sebe tlaceni zrak u boci, nego zato jer nam je to jedini nacin da napunimo pluca na toj dubini zrakom.

istom logikom, ni ovo davanje zraka u slucaju da jedan izroni, udahne pa se spusti u dubinu davati umjetno disanje, ne stoji. kada bi udahnuo na povrsini i dao zrak nekome na 10 metara, to bi za njega bilo pola udaha obzirom da je izlozen pritisku od 2 bara.

ako netko ostane bez zraka, na stranu sto je debil on ili onaj tko ga je vodio, daje se zrak iz pomocnog regulatora drugog ronioca. ako se pak neko izvrne, nema nicega osim direktnog izrona, koliko god to bilo zesce sranje kod ronjenja bocama.
27.12.2018 | 23:08
Kloba kaže:
Zrak izjednačavaš pritišćući nos (zato oni čepići za nosnice) i upuhujući ga u uši da ti ne pukne bubnjić. Što si dublje, to manje trebaš to raditi. Na prvih deset metara dubine tri puta, do 20 možda dva, 30 jedan - ne znam zašto - ali tako je...


radi razlike pritiska u postotku. uronom sa povrsine na 10 metara dubine, volumen zraka se prepolovi, recimo u srednjem uhu u ovom slucaju, pa moras vise zraka "upuhati" da bi komepnzirao taj gubitak volumena. na 20 metara volumen pada za 1/3, na 30 na 1/4, itd.
dubinom opada postotak smanjivanja volumena.
28.12.2018 | 07:07
O ronjenju sa bocama doslovno ne znam ništa. Nikada nisam ronio sa bocama. Hvala na ispravkama, ali poantu si skužio. Znam samo (što se ronjenja s bocama tiče) da u Zagrebu na plivalištu Šalata postoji mali (ne znam mu točne dimenzije, ali širina i dužina bazena je stvarno malena) bazen namijenjen za ronjenje, koji je dubok (ukoliko se ne varam) 20 ili 30 metara. Tu članovi njihovog ronilačkog kluba valjda polažu ispit i vježbaju, pojma nemam. Samo sam ga jednom vidio. Nemam paranoju od zatvorenog prostora - ali baš mi je bio čudan osjećaj vidjeti nešto toliko malo, a tako duboko. Kao kvadrat bunar napunjen do vrha. I zašto je ronjenje na dah teže u slatkoj vodi nego u moru, isto nemam pojma - ali je razlika. Za tebe znam da se baviš trčanjem, nisam znao da si i ronioc. Imaš baš položeno? Koliko uopće stoji polaganje i koliko traje škola?
Kada smo kod izjednčavanja pritiska, uvijek sam se pitao - da li nakon neke dubine, ako stvarno svaku atmosferu sve manje to trebaš raditi, na određenoj dubini jednostavno više ne trebaš izjednačavati pritisak? I koja je to točno dubina?
Mislim, ovo što ovaj Austrijanac Nitsch radi u vrijeme kada je Curavić rušio rekord pod ledom nije bilo zamislivo (a pričamo o rasponu od 15ak godina). Kako sam napisao, tada se vjerovalo da ronjenje na dah ne može uzrokovati kesonsku bolest - no pogledavši video s njim kojeg sam linkao u gornjem postu - skužim da lik pri izranjanju s neke nevjerojatne dubine isprva dobio "morsku opijenost" na dubini od 15 metara pa su pomoćni ronioci mislili da se onesvjestio i brzo ga krenuli vraćati na površinu, zbog čega mu je kisik završio gdje nije smio i u količini u kojoj nije smio pa je tip ostao paraliziran na desnoj strani tijela.
Frajer doslovno ruši neke postavke koje su se držale kao činjenice. Koliko sam shvatio, ima 33 oborena rekorda - među njima mnoge koji nikada nisu ni promišljani, kamoli pokušani.
Mislim, ići roniti na dah na dubinu od 250 metara, pa daj si to zamisli.
To već odavno nije veliko plavetnilo - to je ogromno crnilo.
Mogla je udariti neka neman iz dubina ili nečija špijunska podmornica jbt...
28.12.2018 | 14:41
Kloba kaže:
...
To već odavno nije veliko plavetnilo - to je ogromno crnilo.
Mogla je udariti neka neman iz dubina ili nečija špijunska podmornica jbt...


... ili je mogao sresti:

70107.jpg


... Spužvu Boba
28.12.2018 | 15:06
28.12.2018 | 15:08


popravi mi dan
28.12.2018 | 20:39
Kloba kaže:
Imaš baš položeno? Koliko uopće stoji polaganje i koliko traje škola?


R2 po CMAS-u, to bi bila druga kategorije od moguce tri sportsko/rekreativne kategorije. (do 40m dubine uz jos jednog R3 ronioca)

cijena ovisi od centra i asocijacije po kojoj se brevet radi, ali ajmo reci okvirno u hrvatskoj oko 3000kn za prvu kategoriju.

trajanje najvise o asocijaciji. po diving centrima na jadranu ces uglavnom naletiti na PADI ( Professional Association of Diving Instructors - ameri), ciji su tecajevi najkraci, objektivno i najslabiji, ali centrima najvise odgovaraju jer te spreme za dva dana, i spreman si ostatak godisnjeg odmora platiti jos pokoj uron.
po CMAS-u (Confédération Mondiale des Activités Subaquatiques - francuzi), tecaj traje cca 2 tjedna, sa puno vise teorije i dosta urona.
slicno je i za SSI. po tim programima uglavnom rade ronilacki klubovi, sto je svakako i moja preporuka ako se netko zeli baviti ronjenjem.

kada polozis u centru, dobijes papir, dodjes doma i snadji se. osudjen si uglavnom na skupa sezonska ronjenja po diving centrima.

ronim aktivno kroz cijelu godinu (ove godine cca 70 sati), uglavnom po rijeckom akvatoriju (od brseca pa do krka), a ljeti se trudim uloviti sto vise srednjeg i juznog jadrana. podvodna fotografija mi je najveci triger.

na dah pak nista, 10 metara mi je max. ne vidim poantu u tome da zadrzavam zrak kada ga mogu imati na ledjima!
sala, top aktivnost,puno zahtjevnija od scuba ronjenja, ali nije me nikada povuklo.
29.12.2018 | 07:44
Ronjenje s bocama ima pravilnosti. Najvažnija je ne izranjati brzo jer se i dušik iz krvi brzo oslobađa.
Na malim dubinama nije problem, ali na velikim je.
Postoje i mješavine plina (nije zrak) koji se puni za duboka uranjanja. Kako je tlak vrlo visoki, boca se dosta brzo prazni. Što je veća dubina, kraće je vrijeme boravka i duše je vrijeme izrona.
Znamo kako do stotinjak metara ima svijetla s površine, pa je i to neka ranica (oko 20-30m ne lijepo jer je svijetlo i ima se što za vidjeti od životinja - kinsif tu fotografira).
Na veće dubine se roni ako je zbog posla, postavljanje na dno nečega, vađenje s dna jer dolje nije neka živost.
Recimo, kad udahnete na dubini zrak iz boce, i kad izranjante, on se širi i neprirodno dugo izlazi iz pluča (dosta dugi izdisaj).

Ronjenje na dah nema opasnost od dekompresijske bolesti jer kad se na površini udahne zrak, na velikoj dubini to malo što se ima u plučima se otopi i nisu u poasnosti kao ronioci. Pogotovo ako se nagutaju čistog kisika.
29.12.2018 | 08:33
To sam i ja mislio, no izgleda da ima. Pogledaj video. Austrijanac je ostao paraliziran pri pokušaju zarona na 250 metara. S tim da ima kapacitet pluća od 9 litara a prije tog zarona utreniranim udasima "upuca" u sebe i do 15 litara zraka.
Nemam ništa protiv ronjenja sa bocama, stvarno bih to htio probati i žao mi je što već nisam, ali stvarno svi ronioci na dah to drže nekom vrstom "prevare" - u nedostatku bolje riječi.
Sjećam se da je i Curavić (koji ima i boce i kompresor koji ih puni zrakom doma na Krapnju - on organizira ono čišćenje podmorja na Jadranu što i radi roneći sa bocama) slično pričao o scuba divingu kao i Nitsch koji ga u videu opisuje kao trčanje s lancima.
Ne zove se ronjenje na dah bez veze freediving.
Stvarno osjetiš nešto što se ne može opisati.
Postoji i ta morska opijenost opisana i u Velikom plavetnilu - čovjek jednostavno poželi ostati dolje koliko je dobro. To je ona zadnja scena kada Mayol pušta sigurnosno uže i odlazi s dupinom.
EDIT:
Što se čistog kisika tiče, nisam siguran zaista - ali mislim da se koristi samo u apnea static disciplini, kada se želi oboriti duljinski rekord ostanka pod vodom. No, ponavljam - nisam siguran... Za ove lude dubine najviše igra mentalna snaga, jer ti trebaš biti opušten kao u nedjeljno jutro (nije moja rečenica, Austrijanac je tako opisao i super je to rekao) a zaranjaš na nevjerojatnu dubinu i zapravo si uspaničen užasno. Tu je Mayol sa jogom stvarno uveo revoluciju u taj sport. Ona scena iz filma kada prolazi kraj sudaca i svih tih ljudi iz AIDA-e a zapravo ih uopće ne registrira - najbolje ti opisuje koliko se moraš koncentrirati da oslobodiš um sve "buke" i nepotrebnih misli prije zarona. Zato su i ti ronioci na dah koji su ostavili traga u tom sportu stvarno stariji ljudi, od 30 do 50 godina. Jednostavno, moraš naučiti pobjediti samoga sebe - što je najteže uvijek i u svemu.
29.12.2018 | 09:43
Ronjenje na 250m je samo po sebi rizik. Tlak je 25 bara i to nije normalno.
29.12.2018 | 11:09
Puno stvari nisu normalne pa ih ljudi rade. Bungee jumping, freediving, basejumping, možemo o tome do prekosutra. Svatko ima potrebu da tu i tamo napravi nešto "ludo" i osjeti se u potpunosti živ. Nekada je to bilo osvajanje polova svijeta ili preletanje oceana po prvi puta potpuno sam, danas su to ovakvi sportovi.
Sto ljudi, sto ćudi...
Tako da pojam normalnog odavno ne smatram jedinstvenim. Što je, kada razmisliš - normalno? Pitaj deset ljudi i svatko će ti dati svoju definiciju istog. Nekome je zasnivanje obitelji, odgajanje djece i pripremanje ih na život; drugome su putovanja i učenje o svim mogućim kulturama svijeta, trećemu potreba za rušenjem rekorda... Tko smo mi da im sudimo da itko od njih nije - normalan?
29.12.2018 | 11:15
Nisam to mislio. Nije ostao paraliziran zbog dekompresijske bolesti. Sigurno su bili drugi uzroci.
29.12.2018 | 11:21
E to niti meni nije jasno. Ako si pogledao video, on tvrdi da su ga pomoćni ronioci prbrzo izvukli na površinu sa 15 metara dubine kada su mislili da je pao u nesvijest. Tu sam pomislio da ga je možda dekompresija uništila i bacila u kolica. No, i sam se sjećam da mi je Curavić objašnjavao da toga u ronjenju na dah nema. No, tada je rekord u No limits iznosio oko 120 metara. Možda kombinacija pritiska i zraka s kojim je krenuo na zaron koji nije kompletirao on sam, nego su ga izvlačili drugi prebrzo - ma nemam pojma... trkeljam...
29.12.2018 | 11:29
Ja često prođem pored tih ronioca u Malinskoj. Ima neki centar u sklopu hotela Malin. Moram priznat da je to gomila opreme koju nose na sebi. Neki nakon ronjenja jedva izađu van iz mora, koliko su iscrpljeni.
Osobno me to nikada nije privlačilo, ali mi nije problem ronit na dah do nekih 15m i u tome fakat guštam. Ronjenje na dah u dubine preko 50m je meni aj bok s pameti!
02.01.2019 | 16:11
kod freedivinga nema prevare, a sa bocama moze roniti i utrenirani majmun, pretpostavljam da je to jedan od razloga cestog podrugljivog stava apneasa prema scuba roniocima, i dobrom mjerom se slazem sa time, ali to sto svaka budala moze poloziti vozacki i sudjelovati u prometu, ne cini od njega dobrog vozaca. problem je sto nema nekog filtera, kao sto je danas fotograf svatko tko kupi huawei p20.

evo samo nesto u prilog bocama. dva tipa urona koja mozda i najvise volim su olupine i spilje (ne speleo ronjenje), i u oba slucaja je ronjenje na dah problematicno. boca ti daje tu vremensku autonomiju, tu prevaru da duze vremena boravis u ambijentu koji nije tvoj. radi se o izvanrednoj prilici koju je steta propustiti da me se pita. ako na to dodamo i fotografiju... jednostavno za takve stvari ti treba vremena koje ne mozes imati ma koliko dobro utreniran apneas bio.

sto se dekompresijske bolesti i apnee tice, smatralo se da nije moguca, ali bas ovaj slucaj je pokazao da to nije tocno.

DB se javlja kada se dusik, koji cini 78% zraka kojeg udisemo, pod djelovanjem pritiska okoline otapa u tijelu (kao sto se co2 otapa u gaziranim cugama npr). u uronu se saturacija tkiva dusikom povecava dubinom i vremenom izlaganja. problem nastanje kod izrona kada se tlak okoline spusta, pa se uslijed toga i dusik iz nasih tkiva vraca u plinovito stanje (kao boca cole kod otvaranja). ti "baloncici" koji kruze krvotokom su problem jer mogu uzrokovati plinsku emboliju, prakticki zacepljenje krvnih zila.

pravilo kod ronjenja sa bocama je da se u izron ne ide brze od 10 metara u minuti, i preporuca se sigurnosni zastoj od 3 minute na 3 do 6 m. obicno se roni u no deco rezimu kada nikakvi dodatni zastoij nisu potrebni.
ako se ulazi u deco ronjenje, duze vremena na odredjenim dubinama, potrebno je ispostovati jos nekoliko zastanka na razlicitim pritiscima, ovisno tablicama po kojima se roni, ili danas najcesce ovisno o ronilackom kompjuteru sa kojim se roni. bitno je iz tog razloga isplanirati da kolicina zraka u boci bude dovoljna da se odrade svi potrebni zastoji, zato nize kategorije ne rone u deco rezimu, jer zlu ne trebalo, u svakom trenu si maksimalno par minuta udaljen od povrsine, a da taj izron bude siguran.

to je i razlog onih "zvona", saturacijskih komora pod tlakom u kojima komercijalni ronioci provode vise dana. kada se roni plinovima na takvim dubinama (100+ metara), izron bi trajao toliko dugo da je isplatljivije drzati ljude na tom pritisku vise dana i odraditi samo jedan izron.

kod dekompresijske bolesti se najvece sranje zapravo desi u zadnjim metrima, opet radi postotne razilike u volumenu zraka.

u freedivingu je kolicina zraka u plucima smatrana premala da bi se u toj mjeri otapala u tkivima ronioca, ali kako su ovi ludjaci poceli puniti pluca sa sve vise zraka i roniti na sve vecim pritiscima, pokazalo se da se i kod njih desava takvo sto. ipak, radi se o ekstremu pa nikakve brige nemaju "normalni" ronioci na dah.

ovo sto se opreme tice, na suhome to izgleda onako kako i je, nelagodno hodati uz 30 kg opreme nije neka sreca, ali u moru se vremenom izbalansiras tako da si prakticki u beztezinckom stanju, sto je vrhunski osjecaj.

isprika oduzio sam se, ali mi je draga tema, a postoji puno nerazumijevanja, pocevsi od toga da se u ronilackim bocama nalazi kisik.

da zavrsim sa par slika kako bi bio manje dosadan.

ambijent

makro

elhawi star olupina ispred rijeckog lukobrana.
  • Air
  • Korisnik
  • 7
03.01.2019 | 14:05
Hvala za tekst i još veće hvala za slikice. Baš su osvježenje.
03.01.2019 | 15:49
@kinsif, super tekst i fotke. Nego, si zadovoljan s TG-5? Još uvijek razmišljam da li ići na GoPro ili neki fotić poput tog Olympusa za ronjenje.
03.01.2019 | 15:58
GoPro ti bude pruzio vise gusta.
05.01.2019 | 17:56
hvala momci, ne volim udaviti, ali mozda nekoga zanima pa eto napisem.

koristim gopro 5 i olympus tg-5.
tesko je reci koji je bolji jer svaki ima drugacije vrline. ovisi sto zelis.

gopro je super jer je kompaktan, i u ronjenju ga vise koristim za urone u kojima ne idem ciljano slikati, ali ako se nesto fora pojavi, tu je.
njegove "mane" su to sto nema mogucnosti slikati uze kadrove, da ne spominjem makro slike. limitiran si sliku sirokog kuta i to je to, plus nemas nikakve manevarske mogucnosti u postavkama jednom kada zaronis, a i da imas one su onako prilicno oskudne.
ali za video i wide slike, stvarno je top.
ako ces roniti dublje od 10m racunaj i kuciste za njega, dakle na cijenu dodas jos 200kn za kinesko kuciste, ili nekih 400kn za originalno.

tg-5 sam uzeo nakon dosta biranja. trazio sam kompakt sa kojime bi mogao ici na natjecanja u podvnodnoj fotografiji, pa su neke specificnosti bile bitne obzirom da za tu priliku nema mogucnosti post edita fotke, nego se predaju onakve kakve jesu. obzirom na to, dobra kontrola white balanca je pozeljna, inace ti slike idu na zeleno. ima vise WB "slota" koje mozes manualno sam podesiti i brzo ih povlaciti kada ti treba, pa si recimo postavis za 10m, 20m, 30m cca ono sto ti pase a i njegov defaultni podvnodni mod dobro odradjuje stvar sto se boja tice, ali nije dinamican pa ce boje bolje ispasti na 10, 15m kada voda jos nije pojela dio spektra sunceve svjetlosti, nego na 30m kada crvena i zuta vise ne postoje. nadalje bitna mi je bila dostupnost i cijena scuba kucista, jer je sam tg5 vodonepropustan do 15m (mislim). cijena originalnog kucista je oko 250€ sto je donja granica za takav tip kucista, inace znaju ici preko 400€ pa je to bio bitan detalj. i na kraju nadogradnja, jer trebaju tu ici i vanjski blicevi, konstrukcija na koju cu to sve vezati, i mokre lece koje se love na samo kuciste a zavidavaju se pod vodom tako da prostor izmedju lece i kucista ispuni voda. na kraju sam uzeo UWL-04 Fisheye Lens koji se spaja direkt na kuciste M52 navojem bez adaptera.
prevaga je bio brutalan, ali stvarno brutalan makro. u stanju je fokusirati nezamislivo. detalj sa kovanice od 1kn recimo, bez kropanja.
dodatni plusevi, snima RAW, mozes manualno podesiti otvor blende (na zalost ne i brzinu okidanja), 4K snimanje, i brzina. i jedna mala glupost, ako ronis do 15m i ne treba ti kuciste, tg5 ima ugradjen senzor tlaka pa moze po zelji na videu pokazivati i live dubinu i temperaturu na snimci ili slici, ili visinu ako planinaris + gps trag.SLIKA. kada se koristi kuciste taj senzor nema smisla jer se tlak unutar kucista zadrzi na onom povrsinskom. barem bi trebao
i da, jos jedna glupost, ali korisna. ima ugradjeni kompas kojem se moze brzo pristupiti i prikaze ga preko cijelog zaslona. ako se roni po nepoznatom terenu, stvar manje za staviti na ruku.

cijena oba uredjaja je tu negdje oko 3200 kn (gorpo 7 black i tg-5), i za basic potrebe (uroni do 10 - 15 m), spremni su oboje out of the box.
gopro bi birao ako ti je kompaktnost bitna i snimas puno videa. za sve ostalo tg5, druga kategorija jednostavno.
05.01.2019 | 20:33
Super, nekako su mi oba upala u uži izbor. Ne ronim s bocama, već na dah. Mislim se ovog ljeta okušati u podvodnom ribolovu, a tu su i klinci pa je zgodno imati neki robusniji aparat pri ruci. GoPro je fora, ali zgodne su mi opcije koje nudi TG-5. U svakom slučaju, hvala na iscrpnim informacijama.
  • Stranica:
  • 1

Vikalica™

Zadnja poruka: pred 1 dan, 1 sat
  • Mate22: Đokica :P
  • Soffoklo: Išla je ona Đoletova "al nije svako kao Donald, mene plaši onaj Ronald, taj je nezgodan." Mislim da je i Donald postao opasan klaun.
  • m@xym: smayo, Svaka čast za link, dokumentarac budi neke lijepe uspomene. Doduše, kasno sam vidio link, ali srećom imam HRTi.
  • Bertone: @smayoo, hvala za podsjetnik :)
  • cariblanco: Pustite vi kaj bedak priča, pogledajte američke brojke...nikad bolje. Isto kao i s Mamićem, kao bedak a Dinamo je pun kao brod ???
  • smayoo: [link]
  • smayoo: Mate22, ispričavam se ako sam ti uvrijedio idola. Imaš neotuđivo pravo simpatizirati bilo koga, pa i Donalda Trumpa. Nije zabranjeno, ali je svakako - sramota. ;)
  • Soffoklo: :-)
  • Mate22: Stručnjaci i "analitičari" sa jabučnjaka :)
  • Moonlike: Naravno da je Puting cyberom i drugim sredstvima pomogao Trumpu da postane predsjednik. Ali ne u dosluhu sa Trumpom, vec jednostavno analizom "Trump nam treba za predsjednika SAD-a, bit cenam lakse jer ce on sam unistiti SAD" :-D
  • smayoo: Taj čovjek je ko slon u staklarnici. Uopće se ne bih čudio da je instaliran za predsjednika SAD da bi ubrzao njihovu propast. :/
  • rusty: Možd da Trump uvede zakon za cijenu Apple proizvoda, pošto mu je sada krenulo sa Kinom tako dobro
  • drlovric: @Dijete: Thx za ovaj doc. Nikad cuo. Bas cu pogledati. Uvijek cu radje odabrati dobar dokumentarac nego dobar film :)
  • Soffoklo: Novi macOS ukida podršku za 32 bitne appove, QuickTime 7, neke video kodeke, pa ga mnogi developeri zovu macOS Death Valley :-)
  • Soffoklo: Za jedno 5 godina bit će 50% pokriveno trenutnog 4g signala (kod nas).
  • rusty: pretpostavljam da ni upload nije daleko od tih brzina
  • zabac: Upload?
  • rusty: ma može to i bolje...
  • rusty: 5g speed test - [link]
  • Riba: Hvala, pretplatio se na Curiosity Stream, super što nemaju glupe ograničenja na regije.
  • Riba: Docplay nema Apple TV app?
  • Dijete: i docplay isto... [link]
  • drlovric: Zasto ljudk niko ovdje nije spominjao Curiosity Stream. Brutalno dobra stranica. Apsolutna preporuka :)
  • energyman: @rusty pa Talijani (Unicredit Group) ima APay već koliko dugo, a kod nas ništa :) no nadam se da će ih ovi manji ponukati da se neš pokrene i postanu konkurentni
  • Soffoklo: Opet propust u Intel CPU-ima, donekle se može pokrpat kroz OS što je Apple i napravio kroz zadnji update za Mojave, High Sierru i Sierru - [link]
  • rusty: Najveća članica Erste grupe (Češka) je to od nedavno supportana... računam da će i ostale krenuti iako nije sve unutar jednog projekta napravljeno.
  • m@xym: pa i N26 bi trebao uskoro doći (i Revolut)
  • stefanjos: neda mi se monese radit kad mi je sve preko banke
  • stefanjos: nadam se da banke odmah uslijede
  • rusty: ApplePay u HR - [link]
  • stefanjos: koji egotrip majko moja, ok su im stvari ali ono, presmijesno
  • Bertone: Sad kad si spomenuo Film u Kulušiću i teški Štulićev karakter... pa da mu nije bio takav karakter možda Jura Stublić ne bi nikad otišao iz Azre i osnovao JS i Film.
  • drazenp1706: A Leiner i Pađen dan danas pate za raspadom Azre, no Štulić ih ne šljivi ni pola posto, čak im je zaprijetio tužbama zbog projekta “ Pozdrav Azri”. Stvarno težak tip.
  • drazenp1706: Ustvari, prva polovica dekade, znači prva 4 albuma. Ne treba zaboraviti da je “Ravno do dna” uvršten među najbolje domaće live albume, nakon “Filma u Kulušiću”, naravno :)
  • drazenp1706: Prva dekada od Azre je ok, sve kasnije je teški trash. Mene su ipak više palili Film i Idoli. Azra, onak...
  • kupus: [link]
  • kupus: petrovicpetar
  • smayoo: Zašto "tužan kraj". On je uvijek bio težak karakter i ne sasvim socijalno prilagođen. Ja mislim da se on jednostavno nastavio razvijati u svom smjeru, a mi bismo htjeli da nije. :)
  • drazenp1706: Azra, kakav tužan kraj nekad iznimnog umjetnika.
  • rusty: Stefan... samo se javi... ;)
  • smayoo: Ja ti imam neke od popularnijih stvari po nekoliko CD kompilacija
  • smayoo: Ali siguran sam da među nama starim konjima ima dosta onih koji imaju kolekciju Azre na vinilu. Ja u to doba nisam bio neki superfan pa osobno nemam (bio je cimer, on je imao sve :) ).
  • smayoo: Yep. To je Johnny... :D
  • stefanjos: mi moze netko objasnit bend azra i interent, zasto apsolutno nema nigdje nista za poslusat, nikad ih nisam slusao, ali u bendu skidamo neke njihove stvari, na youtube nista pametnoga, sve nesto lose, dodem na ultimate guitar traziti tablaturu, tamo pise da je izvodac trazio da se skine sve sto ima veze snjima, pa jesu oni normalni? lol umislili se da su freddie mercury
  • Mejo: stvar je do vegetacije, naša je navikla na jak vjetar njihova u ZG i nije, ja vidio sliku diglo stablo enormno, kad ono sloj zemlje ko papir a korjena nema nigdje sve diglo
  • rusty: HAHA to je istina
  • JOHN: Kad zbijamo šale, činjenica je onda da u Rijeci i Šibeniku nema što odpuhat. Sve je u Zagrebu.:-)
  • stefanjos: lol, odrastao sam u rijeci, sibenik pohodim cesto, sada zivim na tresnjevci, puhalo je, ali nije tako jako puhalo :D
  • rusty: Stari moj... trebate vi malo češće doći na obalu... pa da vidite što je vjetar.
  • Daddo: Grad mladih (Pionirac) jučer odsječen... 3 stabla pala na prilaznu cestu, u šumi još 10ak srušenih i puknutih po pola... intervenirali vatrogasci jer je potrgalo strujni kabel...

Za vikanje moraš biti prijavljen.

Prijava

Prisutni jabučari

Novo na Jabučnjaku

Teme

Poruke

Komentari

Novo u Appleu

Anketa

Kupujete li profesionalni Mac?

Čekam novi modularni Mac Pro - 48.5%
Novac nije problem, kupujem iMac Pro - 0.7%
Kupujem Valjak, baš je lijep i tih! - 0%
Kupujem polovni Mac Pro tower - 11.8%
Nadogradit ću postojeći Mac Pro tower - 2.9%
Običan iMac 27" mi je dovoljan za posao - 5.9%
Skromnih sam potreba, Mac mini je zakon! - 7.4%
Radim na terenu, mora biti MacBook Pro - 3.7%
Ne diram ništa, stari Mac služi me odlično - 10.3%
Kupujem PC kantu i prelazim na Windowse! - 8.8%

Ukupno glasova: 136
Anketa je završena dana: 08 Svi 2018 - 12:17
Page Speed 0.99 Seconds

Provided by iJoomla SEO