Prosječna vrijednost frekvencije dva senzora
(1 korsinik/a gleda/ju temu) (1) Gost

Prosječna vrijednost frekvencije dva senzora


10.11.2018 | 16:29
FER-ovci,

Mali uvod. U mjenjaču postoji diferencijal. On omogućuje različite brzine vrtnje pogonskih kotača u zavoju.
Auto ima brzinomjer. Signal brzine se skida s kućišta diferencijala (tj. tako se radilo prije) koje se vrti izlaznom brzinom kotača i u fiksnom je odnosu s brzinom kretanja (ovisi samo o polumjeru rotacije, tj. dimenzijama pogonskih kotača).
Danas se to više ne radi tako, nego se uzme signal brzine od ABS senzora (tj. senzora brzine vrtnje svakog pojedinačnog kotača). Posljedica: moderni mjenjači više nemaju senzore brzine ugrađenje u diferencijale.

Projekt koji sam započeo koristi novi motor i mjenjač iz auta koji nije imao senzor brzine u diferencijalu, nego ABS-u. Taj motor i mjenjač ugrađujem u auto i sad moram riješiti problem detekcije brzine kretanja.

Moj auto ima ABS, ali radi se o starom analgonom ABS sustavu koji ima induktivne senzore koju šalju van napon (slobodno me ispravite, ako griješim u detaljima) i mislim da ne smijem taj signal dijeliti, jer će ABS poblesaviti.

No, to i nije neki preveliki problem, jer namjeravam na stražnji kotač ugraditi Hallov senzor koji šalje van pravokutni napon od 5V dok kraj njega prolazi neka magnetska prepreka. To su vijci kotača s onom širokom glavom na glavčini. Na taj način dobivam 4 skoka za jedan okret kotača. E sad, u zavoju unutarnji kotač ima manju brzinu vrtnje, a vanjski veću i onda brzina kretanja nije točna (sad bismo mogli u raspravu što je brzina kretanja i kolika je greška, ali ostavimo to po strani).

Moje pitanje: je li problematično proizvesti neki sklop koji bi uzimao tj. brojao ove skokove na 5V s lijevog i desnog stražnjeg kotača i mjerio vrijeme te onda računao prosječnu vrijednost?
Dakle, svakih 4 skoka znače jedan okret kotača. To je neka prevaljena udaljenost (2r puta 3.14). U istom vremenskom intervalu je drugi kotač prevalio neku drugu udaljenost. Ovaj sklop potom izračuna prosječnu vrijednost i to šalje dalje prema PCM (Powertrain Control Module - računalo motora), brzinomjeru i elektrohidrauličnoj pumpi serva (ona im svoj upravljački modul koji snagu potpore prilagođava prema brzini okretanja upravljača i brzini kretanja vozila te ju pri nekoj brzini i potpuno gasi).

Ako je ovo sve skupa prevelika komplikacija, onda ću samo uzeti signal s jednog kotača i ostaviti tako.

Hvala unaprijed,

PS. Da unaprijed odgovorim i na logično pitanje: radi se o engine swap projektu. U pumu ubacujem motor od fieste ST180. 1.6 ecoboost sa cca 220 KS i mjenjačem sa šest brzina.
10.11.2018 | 17:34
Pa ja mislim da to nije nesto sto rPi ne bi mogao odraditi. Mozda cak i Arduino. I dalo bi se fizicki spakirati u normalno kuciste i ugraditi na auto.
10.11.2018 | 19:44
Naravno da bi rPi to mogao odraditi, ako se radi o nečem bez čega se može, a ovdje to nije slučaj, upravo radi serva, rekao bih.
rPi je zamišljen kao ultra-jeftino računalo za djecu u zemljama trećeg svijeta da se uče osnovama informatike. Arduino je điđamiđa za DIY projekte i učenje automatike i robotike za djecu i studente. Teško mi se odlučiti koji je od ta dva žnjikavca - manje pouzdan i koji lakše krepava, čak i u uvjetima kad se NE nalazi u gibajućem vozilu, izložen vibracijama itd.

Djuro, koji je oblik signala kojeg očekuje PCM?

EDIT:
Također, koji je točno raspon naponskog signala s analognog senzora ABS-a?
10.11.2018 | 21:44
Ja bi povecao broj impulsa za okret. Isao bi na kombinaciju fotodiode i LE diode (stari misevi su imali tako rjesen pomak).
Nikakav pravokitni sigmal, trebaju ti pikovi (uzlazni btid signala).
Signale dovedes na OR sklop i iza imas frekvencmetar. Nista ne djelis s 2. Brzinomjer trebas podesiti da pokazuje 2x manje za 2x vise impulsa.
Kakvi Arudin, RP i ostale gluposti. Ovo te kosta 2$.
10.11.2018 | 22:05
zabac kaže:
Ja bi povecao broj impulsa za okret. Isao bi na kombinaciju fotodiode i LE diode (stari misevi su imali tako rjesen pomak).


Optički detektor na kotaču auta ne bi radio ni 100 km. Fotodioda (ili fototranzistor) je osjetljiva na prljavštinu. Djuro je dobro rekao da treba koristiti induktivnu sondu, nema tu filozofije. Metalni predmeti, prljavi uvjeti, induktivna sonda, točka.

Nikakav pravokitni sigmal, trebaju ti pikovi (uzlazni brid signala).


To je točno ali nije bitno.

Signale dovedes na OR sklop i iza imas frekvencmetar.


Kako misliš - OR sklop? Imaš dva kotača koji se okreću malo različitom brzinom (<10%), dakle imaš dva signala malo različite frekvencije i ti bi njihove impulse provlačio kroz OR? I što bi onda dobio? Parove promjenjivo međusobno udaljenih impulsa koji su međusobno opet promjenjivo razmaknuti?

Brzinomjer trebas podesiti da pokazuje 2x manje za 2x vise impulsa.


A kako bi ti podesio brzinomjer na autu da tako pokazuje?

Ja mislim da je to s pickupovima na kotačima, srednjom vrijednosti itd sve nepotrebno prtljanje. Ako ima analogni naponski signal brzine s ABS-a treba ga paralelno očitavati nečim što ima dovoljno velik ulazni otpor (to nije neki problem danas, 10 MΩ ulaznog otpora postigneš bez puno muke) i pretvoriti to u signal kakav očekuje PCM. Puno jednostavnije i pouzdanije od prtljanja s pickupovima jer ih se sigurno ne da retrogradno ugraditi da budu pouzdani.
10.11.2018 | 23:03
Zbrojis impulse i podjelis s 2, zato uzmes jedan OR. To dovedes na dekatski brojac impulsa i na njih nakalemis 7-segmentni displej. Trebas imati izvor takta.
10.11.2018 | 23:23
Ne možeš tako, nisu to kilohercne frekvencije ili veće. Ako su 4 impulsa u jednom okretaju kotača, koji je recimo između 600 i 700 mm u promjeru skupa s gumom imaš frekvenciju 40Hz za brzinu od 75 km/h cca.
Premalo ti je impulsa, treba ti onda preduga perioda brojanja impulsa da bi dobio neku ikakvu preciznost. Onda je to pretromo. Pušiona. Za tako male frekvencije moraš mjeriti vrijeme između dva impulsa i odrediti frekvenciju na taj način. Ako to moraš raditi na dva kotača koji se vrte različitim brzinama, moraš to odraditi u dva neovisna mjerna ciklusa i onda računski odrediti prosjek. Zato i kažem da je to previše prtljanja. Ako već ima gotov analogni signal brzine u voltima, treba ga iskoristiti.
10.11.2018 | 23:36
Mozes ih mnoziti, to je manji problem. Veci problem je tih 4 impulsa od kojih ako 1 izostane imas gresku 25%.
11.11.2018 | 01:34
smayoo kaže:


Djuro, koji je oblik signala kojeg očekuje PCM?

EDIT:
Također, koji je točno raspon naponskog signala s analognog senzora ABS-a?


Kad bih to znao, onda bi bil pametan čovjek. Ford je kod tih stvari jako tajnovit, to je stari ABS sustav koji ima metalne davače signala (oblikovani limovi). Sumnjam da se tu može raditi o neznam kakvim naponima. Znam samo da ima dvije žice senzor. I da, ti senzori idu izravno u ABS koji u modulu ima svoju upravljačku elektroniku. Preko OBD porta se mogu spojiti i onda pomoću dijagnostike očitavati individualnu brzinu svakog kotača kako ju vidi ABS modul, ali ne znam kakav je taj signal i kako (i je li moguće) ga uzeti za dalje.

Novi, moderniji sustavi rade s magnetskim davačima i puno su precizniji (rade već pri brzini 0 km/h, ovaj ne radi ispod brzine od cca 7 km/h).

Sadašnji PCM očekuje signal koji mu daje VSS (Vehicle Speed Sensor) koji se nalazi u mjenjaču. On daje između 7 i 9 pikova za okret kotača (ne mogu nigdje naći taj podatak, a nemam osciloskop da pogledam kaj se događa).
Budući PCM za upravljanje novim motorom se da prilagoditi signalu koji dođe u njega (rečeno mi je da će mi objasniti kako ga ispravno kalibrirati da se snađe sa signalom koji dođe do njega.

Postoji uređaj koji se zove Speedo corrector (www.jaycar.com.au/corrector-speedo-module/p/AA0376) koji može korigirati signal kako bi brzinomjer pokazivao ispravnu brzinu (ovdje je i slika pločice, tko se u to razumije može razaznati što je gore? www.autospeed.com/cms/article.html?&...rrector&A=108415 ). Njega imam i od njega očekujem da će odraditi što bude trebalo da se signal modulira na način da bude ispravan prikaz. No, još uvijek mi ostaje ovaj problem kako da izračunam srednju vrijednost signala prije nego ga moduliram za ispravan prikaz brzine.
11.11.2018 | 10:18
Odustani odmah od toga i uzmi impulse samo s jednog kotača. Ili riješi to arduinom, pod rizik da ti otkazuje češće.
11.11.2018 | 10:57
Ja bi uzeo Arudino i probao. Ne Uno, vec neki manji, gdje ti lemis konektore, i lijepo to upakirao u kuciste. Ako radi, nije bauk napraviti ni custom PCB da bude trajnije i fizicki cvrsce.

@Smayoo:

Zasto mislis da bi recimo Arudino Nano crkavao u takvim uvjetima? Zato sto auto vibrira? Ne kazem da nisi u pravu, vec me zanima. Moji arduino projekti uglavnom su staticni
11.11.2018 | 13:27
Vibracije su problem prvenstveno zbog žičuljaka i kilavih, jeftinih konektora (među kojima najprije uUSB za napajanje). Arduino je tu bolji izbor od rPI jer nema OS koji se mora bootati i povremeno očitavati s vrlo nepouzdane memorije kakva je SD kartica.
Drugi je problem što bi te dobro stabiliziran DC/DC pretvarač koji bi 12Vdc spuštao na 5V, a da pri tom nema špica - koštao 5x više od arduina. Naime, autopunjači s USB konektorom, za punjenje telefona i navigacija nisu neka visoka liga, jer se oslanjaju na bateriju koju pune da stabilizira napon. Kad imaš Arduino, on očekuje da mu USB izvor odradi svu stabilizaciju i filtraciju napajanja. Sam Arduino nema čak ni osnovne zaštite od prenapona na sebi pa bi vjerojatno krepao odmah prvog dana, da ga pokušaš napajati s običnog auto-punjača za mobitel.
Treći je taj što Arduino nije specificiran da radi u nekondicioniranim uvjetima. Proizvođač očekuje da mu osiguraš radnu temperaturu između 18 i 25 ili 30ºC. To su laboratorijski uvjeti. Kad se radi automatika u zgradama obično se očekuje +5 do +40ºC, u industriji i infrastrukturi -10 do +60ºC, a u vozilima - ne znam. Ali sigurno ne 18 do 25.
11.11.2018 | 14:01
Fala na inputu, tak sam si nekak i mislil. Inače, auto je specificiran (barem moj) na hladni start do -37.... Čisto da znaš.
No, i tu postoje razlike. Otočki auti su specificirani na hladni start do -27C (jer tam nije tak hladno). Skandinavija, Rusija i mi, mislim da smo svi do -37C
11.11.2018 | 18:12
Ja ne razumijem čemu komplicirati, a rješenje je jednostavno.
Treba zbrojiti oba signala i propustiti kroz brojač koji bude podjelio s 2. Dobiti će se prosječan broj impulsa.
Ulazne impulse treba suziti kako ne bi došlo do preklapanja. KAko je brzina TTL sklopona dosta velika (10ns) ulazni impuls može biti vrlo uzak.
Uz klasičnu filtraciju i stabilizaciju napona, rade pouzdano.
11.11.2018 | 18:19
Pa napisao sam ti, Žabac, samo tebi se ne da čitati. Frekvencija je premala, ne možeš brojati impulse, nego moraš mjeriti vrijeme između njih.
11.11.2018 | 18:50
Zašto bi impulsi s jednog kotača (to si sam predložio) bili dobri, a s dva ne bi?
Ako posjeduje sklop koji iz impulsa jednog senzora daje brzinu, zašto taj isti sklop ne bi davao dovoljno točnu brzinu s dva senzora?
11.11.2018 | 22:47
A kako se to točno "propusti kroz brojač i podijeli sa dva"? Moraš brojati u nekom vremenskom periodu pa podijeliti sa dva, pa resetirati, pa brojati opet, zar ne?
Koji bi ti vremenski period uzeo da to dijeljenje s dva ima smisla (ako je vremenski period premali, imaš preveliku nepreciznost na tako mali broj primljenih impulsa), a da ti konačni rezultat mjerenja nije pretrom?
Jesi li ti uopće ikad nešto slično radio ili sad samo teoretiziraš na temelju onog čega se sjećaš s faksa? Jer ja jesam, stotine puta u 25 godina otkad se bavim industrijskim mjerenjima i automatikom. Kad mjeriš brzinu rotacije tako da brojiš impulse, tih impulsa mora biti najmanje nekoliko tisuća (ako već ne desetaka tisuća) u sekundi da dobiješ zadovoljavajuću brzinu i preciznost mjerenja. Na stroju koji se vrti brzinom 3000 m/s imali smo mjerni disk s 200 zuba za mjerenje brzine. Dakle 600 kHz. I onda držiš mjerni period 10 ms i u 10 ms nabrojiš 6000 impulsa, pa ako ispadne jedan više ili jedan manje, rezultat mjerenja ti se rasipa od 2.999,995 do 3.000,005 o/min.
Kad imaš tako nisku frekvenciju impulsa, onda se ne broje impulsi, nego se mjeri vrijeme između dva impulsa. Jbt, jesi tvrd...
12.11.2018 | 06:00
Nisi odgovorio na pitanje.
Ako su mu dobri impulsi s jednog senzora (ma koliko malo ih ima u sekundi), zasto mu ne bi bili dobri s oba? Bistabil podjeli na dva.
I da, napravio sam frekvencmetar (insteument) kompletan s prikazom. To je slicno brzinomjeru samo prokazije frekvenciju.

S druge strane? Da li mu treba prikaz brzine na 3 decimale?
12.11.2018 | 06:04
Odgovorio sam ti samo ti se ne da čitati. A meni se više ne da s tobom natezati.
13.11.2018 | 09:56
smayoo kaže:
Na stroju koji se vrti brzinom 3000 m/s


Ovo mi smrdi na parnu/plinsku turbinu generatorskog postrojenja ra proizvodnju struje s jednim parom polova na generatoru, jer daje baš prikladno frekvenciju struje od 50 Hz.......
15.11.2018 | 06:37
Djuro genijalac kaže:
smayoo kaže:
Na stroju koji se vrti brzinom 3000 m/s


Ovo mi smrdi na parnu/plinsku turbinu generatorskog postrojenja ra proizvodnju struje s jednim parom polova na generatoru, jer daje baš prikladno frekvenciju struje od 50 Hz.......


Parnu. Dakle, nije neparna.
  • Stranica:
  • 1

Vikalica™

Zadnja poruka: pred 4 sati, 44 minuta
  • rusty: taj vic sam u zadnja 3 dana čuo jedno 18x -.-
  • cariblanco: Pitali Quasimoda kako je počeo požar, al on se pravi grbav :D
  • Soffoklo: Da, najjači što se CPU-ova tiče i je 4.1 prebačen u 5.1
  • zabac: Je li najjači? To je 4.1 pretvoren u 5.1. Novci su svakako odlični.
  • Dijete: na NZ polovni takvi su oko 1500e...
  • drlovric: Ima li ikoga ovdje da igra DCS World simulacije? Primarno A-10C Warthog
  • Soffoklo: Ogoljen je samo s grafičkom, a to se da srediti za nekih 300€. Ostalo je top, najjači 12 jezgreni Xeoni, 64GB RAM-a i 1,5 TB SSD-a
  • smayoo: Taj konkretno baš i nije nešto ludo povoljan, s obzirom da je dosta ogoljen
  • Soffoklo: Vidim da su Mac Pro (5,1 i stariji) sve popularniji, pa ako je nekome usput ovo je odlična ponuda u Amsterdamu [link]
  • kupus: vrtili*
  • kupus: da se ne doxxam previse, radio sam u jednom takvom pa znam nekakva osnovna pravila. i da, vrti li su se windowsi ;)
  • kupus: Kao sto se i radi na sustavima gdje je sigurnost bitna, nevezano vrte li linux, osx, windowse ili nesto trece
  • kupus: @smayoo - to nije nesto sto nesto netko mozda moze, vec sigurno moze kad je otkriveno. Inace, kako bi bilo otkriveno? Da rezimiram, osx ima bugova i s njim nisi siguran. Ako hoces biti siguran, ne smijes vezati komp spojiti na internet, niti na njega spojiti vanjske medije.
  • Soffoklo: Nikakve :-) Općenito ljudi miješaju pojmove buga i malwarea i ne kuže da iskorištavanje nekog buga nije isto što i olakšana mogućnost zaraze malwareom zbog loše "dizajniranog" OS-a
  • smayoo: Kakve pak to fkn veze ima s virusima i općenito malwareom
  • Soffoklo: Je to s klincem je poznato. Našao je FaceTime bug pri pozivu s više od 2 sudionika mogao si čuti onog s druge strane bez da se javio. Apple mu je naknadno platio za otkriće tog buga.
  • smayoo: to su "vulnerabilities". Dakle, nešto što možda netko možda može, ako se sve zvijezde poklope, pokušati iskoristiti za neku zlu namjeru, a možda mu ne uspije.
  • kupus: ovo za klinca i ios posaljem za par dana, nisam bas pri internetu ovih dana. ako ti se da, vijest je bila prije cca mjesec dana na macrumorsu. ako ne, posaljem ja link za to kroz par dana
  • kupus: [link]
  • smayoo: piši u forum
  • Christian10: kako vi mjenjate ove ssd diskove na retinama...koristi li netko sintech adapter onaj ili bas bez adaptera diskove kupujete
  • smayoo: ?
  • smayoo: Kažem ti opet - "put your money where your mouth is". Ne prodaj maglu. Daj da vidimo konkretan link. Gdje je opisan konkretan security breach OSXa koji može bez gluposti korisnika napraviti štetu.
  • kupus: klinac 15-16 godina
  • kupus: @smayoo - ista stvar vrijedi i za apple, samo su oni ukinuli pare za otkrivanje bugova za macos. Bila je neka prica na macrumorsima nedavno, otkrio je bug u iosu i nije dobio isplatu od applea.
  • Beyorn: Mogu se prijaviti na iPhone ali na MBP 15" kaze cookies ili osvježi a cookies su dozvoljeni i osvježio sam xXx puta
  • zabac: Nad se vrte na Windowsima. :-)
  • Christian10: Sve je to ista firma hahah
  • Mate22: jadni mi sad
  • Mate22: smak svita hhhh
  • Mate22: Pa je i FB i Whats app i mnogo toga drugog... sve se je srušilo.
  • Christian10: Jel ovo pao instagram haha
  • zabac: OSX lezi na Unixu. Unix nije Windows. Unix je napravljen kako korisnik ne bi nista mogao sprckati. Ako korisnik zeli unistiti OSX, to moze napraviti ali treba imati i za to znanja. Kod Windowsa ne treba mati znanja za unistiti ih.
  • smayoo: Windowsima trebaju vječni security updatei jer im je sigurnosni koncept nepostojeći pa im dokoni šmrkavci od 15 godina nalaze sigurnosne propuste unedogled.
  • smayoo: I? Znaš za neki 10.6 - 10.10 sustav koji je "pao" zbog Apple nedostatka security updatea, a ne zbog gluposti korisnika? Ja ne znam. A ljudi me vuku za rukav na dnevnoj bazi
  • kupus: sori, zadnji security update za lion je bio 2013 ako se ne varam
  • kupus: windowsi 10 rade na svakoj kanti poslije 2006, dok je ovaj moj macpro odlukom applea zaustavljen 2011
  • kupus: Vjerojatno je istina negdje u sredini, kao i uvijek. Windowsi imaju problema, ali ima ih i osx. Sto se sigurnosti osxa tice, tu je apple glavni krivac. Da puste security update za sve ose (prvi imac radi skroz normalno na windows7/10) te me nitko ne moze uvjeriti da je sigurnije/bolje vrtiti os za zadnjim updateom od 8 godina
  • smayoo: O čemu? O tome da uvjeravamo tebe (ili ti nas) u to da su Windowsi smeće od OSa (odnosno ti nas da nisu) :) ? Ima takvih tema već jedno 4-5 na Jabučnjaku. Slobodno bumpaj bilo koju... :)
  • kupus: trebali bi otvorit temu na forumu, cudi me da to smayoo vec nije spomenuo :D
  • zabac: Nisu Win najzastupljeniji jer su dobri, vec ima puno ilegalnih programa i igrica i zato je toliko rasiren. S druge strane i nisu toliko losi da su neupotrebljivi. Treba im jedino jace racunalo jer nisu optimirani za bas svaki hardware.
  • drazenp1706: Mac je konstruiran na način da se jednostavno koristi. Prosječni korisnik ne treba tu ništa podešavati i optimizirati, doslovce godinama. Nisam još čuo da je itko imao prvu instalaciju Windowsa duže od dvije godine.
  • drazenp1706: Kad nešto podesiš i misliš da je to sređeno, evo ti već novog problema. I tako umjesto da se baviš onime što radiš na računalu, ti se baviš podešavanjima, optimizacijama i čišćenjima, i tako u krug. Isto vrijedi i za Android.
  • drazenp1706: Tko nije vidio i probao bolje, za njega su i Windowsi dobri. Užas od OS-a! Pogotovo Win10. Nedavno je bratić kupio novi HP laptop sa Win10 pa sam mu to malo podešavao. Hardverski i softverski fijasko.
  • smayoo: Da, naravno, zaboravio sam VMS i Unix, OpenVMS, OpenWindows, X-Windows... Ako misliš da na temelju bilo koliko godina korištenja windowsa znaš sve o računalnoj sigurnosti... :D
  • smayoo: Kompjutere koristim 35 godina intenzivno. Od starih 8 i 16 bitaša, CP/M-a, DR DOS-a, MS DOS-a, QNXa, Windowsa 3.1, 95, 98, NT 3.5, NT 4, 2000, XP, 7... i OS X. Microsoft NIKAD nije znao napraviti OS. Windowsi su bili i ostali loše upakirano smeće.
  • smayoo: Ja sam si osobno priuštio 15 godina muke s windowsima. Prve godine kad sam prešao na Mac profesionalno, uštedio sam najmanje 300 radnih sati (te godine) koje nisam potrošio na windows s*anja
  • smayoo: Naravno. Ali to nije zato što su bolji, nego zato što svi na njima bolje zarađuju. :D
  • kupus: koriste*
  • kupus: a da ne govorim da se u bankama i slicnim ustanovama koristi vidi vraga windowsi

Za vikanje moraš biti prijavljen.

Prijava

Prisutni jabučari

Novo na Jabučnjaku

Teme

Poruke

Novo u Appleu

Anketa

Kupujete li profesionalni Mac?

Čekam novi modularni Mac Pro - 48.5%
Novac nije problem, kupujem iMac Pro - 0.7%
Kupujem Valjak, baš je lijep i tih! - 0%
Kupujem polovni Mac Pro tower - 11.8%
Nadogradit ću postojeći Mac Pro tower - 2.9%
Običan iMac 27" mi je dovoljan za posao - 5.9%
Skromnih sam potreba, Mac mini je zakon! - 7.4%
Radim na terenu, mora biti MacBook Pro - 3.7%
Ne diram ništa, stari Mac služi me odlično - 10.3%
Kupujem PC kantu i prelazim na Windowse! - 8.8%

Ukupno glasova: 136
Anketa je završena dana: 08 Svi 2018 - 12:17
Page Speed 0.78 Seconds

Provided by iJoomla SEO