smayoo kaže:


Ne bas, ovo sto si napisa se odnosi na 2-step verification. Two Factor Authentification je Appleova varijanta toga sa recimo 'jos jednom stepenicom gore'. TFA ne salje kod na SMS nego kao push notifikaciju na uredaj(e) koji je prethodno registriran s tim AppleID-om i postavljen kao trusted device (podrzani uredjaji su svi sa iOS 9 i novije, ili MacOS X 10.11 i novije). Istina, trusted phone number je i dalje tu za dodati bar prvi trusted device i kao nekakva backup opcija, ali kad si dodao bar jedan trusted device (ali ja bi osobno preporucio minimum 2 ili 3) mozes i maknuti taj trusted phone number i oslanjati se iskljucivo na trusted devices za ta drugi korak autentifikacije.

smayoo kaže:


Evo zamjene, da ne utječem negativno na okruženje...

smayoo kaže:


Eto, baš mi je drago da nisam bio potpuno u krivu, a posebice mi je drago čuti ono beskorisnosti odrezana prsta

I opet hvala svima koji su doprinijeli u temeljitoj obradi ove teme, a ja već imam drugih pitanja zbog kojih moram otvoriti novu temu...

smayoo

Hvala na ispravci, samo par pitanja jer mi neke stvari baš i nisu najjasnije.

smayoo kaže:


Zar kloniranje SIM kartice ne podrazumijeva fizičko kopiranje enkriptiranih ključeva sa originalne SIM kartice na blank SIM karticu?

Koliko ja znam, ispravi me ako griješim, telekom provideri vezuju svoje telefonske brojeve za određene SIM kartice (preko serijskog broja SIM kartice).

Što znači da, ako npr. dobijem na poslu novi telefon sa drugačijim tipom (veličinom) SIM karice, ne moram rezati staru karticu da je prilagodim novom mobitelu, nego je dovoljno uzeti bilo koju blank SIM karticu istog providera, i javiti njihovoj službi za korisnike serijski broj nove kartice, nakon čega oni promijene podatak u bazi i nakon određenog vremena se aktivira nova kartica sa 'starim' telefonskim brojem.

Ovo sam radio ne jednom, nego više puta, u vrijeme kad je većina mobitela počela dolaziti sa micro- i nano- SIM karticama, dok su prethodno svi mobiteli bili sa, tada, standardnim mini-SIM karticama.

Kako je moguće 'uvjeriti' telekom operatera da je 'klonirana' kartica prava, ako oni nemaju njezin serijski broj u svojoj bazi?

smayoo kaže:


Ako sam dobro shvatio ovo što si napisao, i to se opet svodi na činjenicu da ti kao korisnik moraš uzvratiti poziv da bi nasjeo na prevaru i ostao bez novaca na računu (zbog astronomske cijene poziva).

Jasno mi je kako to funkcionira, ti dobiješ poziv koji ne zvoni (jer se prekida neposredno nakon uspješne uspostave veze), i samo vidiš 'propušteni broj', koji ja naoko ne izgleda sumnjivo, ali se zapravo radi o pozivu na brojeve sa znatno višom tarifom (a bilo je i prije poziva iz inozemstva, također sa brojeve na kojima su tarife astronomske).

I samo ako sam nazoveš taj broj, doći ćeš u probleme, ali ako se javiš na dolazni poziv iz inozemstva, novci ti ne mogu biti skinuti sa računa (još nisam čuo za slučaj da je netko pritiskom na virtualnu tipku 'Answer' inicirao odlazni poziv sa svog mobitela).

Unaprijed hvala na odgovorima.

Postoji funkcija javne tk mreže "reverse charges" ili "collect call" koja znači da troškove snosi primatelj poziva. On bi se, naravno, morao s time prethodno suglasiti, ali u mreži s digitalnom signalizacijom zlonamjernici su koristili činjenicu da većina mobitela nema implementiranu tu funkcionalnost (da korisnika obavijesti da je poziv "collect") pa pozvani tipkanjem na Answer prihvaća poziv na svoj račun, a da toga nije ni bio svjestan.

Što se kloniranja SIM kartice tiče - SIM kartica ima flashan broj pretplatnika. Postupak kojeg ti opisuješ je "workaround" gdje se drugi pretplatnički broj u centralu upisuje kao dio group hunt grupe pa se nadalje uvijek predstavlja po svom vodećem broju. Ali to je praksa koja je u tim okolnostima bila jednostavnija. A ne jedina moguća.

smayoo

Hvala na odgovorima.

Ovo za 'collect call' sam vidio jedino u američkim filmovima, i to onim starijim, u centralama gdje postoji živi operater od kojeg onda tražiš 'collect call' poziv, pa on poziva drugu stranu, obavještava je da će se troškovi poziva teretiti na njegov računi i pita ga da li želi prihvatiti poziv.

U svakom slučaju, kada bi se to dogodilo kod nas, troškove bi onda svakako trebao snositi tele operater jer se nije zaštitio od takve gluposti.

Evo, ja jutros dobio poziv. Bacio pogled na mob i piše "otok Ascension". Zazvonio jednom ili dva puta i prekinulo. Provjerio na guglu broj i je bio sa otoka. Obrisao poziv. Već mi je bilo par puta neki lijevi broj, ali sam ga obrisao, i to u godinu dana. Dobro je provjeriti broj prije javljanja.

m@xym kaže:


Kako bi se teleoperater trebao "zaštititi" od komercijalne funkcije koja je normalno ponuđena na korištenje? Samo zato što je ti ne koristiš i ne vidiš njenu svrhu, ne znači da ona nema svrhu i korist.

Na primjer, nama je sin trenutno u Kini. Da mu se bilo što dogodi (financijski, logistički, zdravstveno...), da mu treba pomoć, najlogičnija je stvar da zna i može nazvati "collect" i tražiti pomoć.

To što danas više ne treba poziv ići preko ručnog posrednika (živog operater, kako ti kažeš) je normalan tehnički napredak. To što proizvođači smartphone aplikacije za voice telefoniranje (jer su indolentni, lijeni i škrti) nisu u cijelosti implementirali digitalni signalizacijski protokol (pa primatelju poziva mobitel ne napiše da je dolazni poziv "collect") - ne može biti krivnja teleoperatera, niti teleoperater treba snositi te troškove.

Naravno, zbog takve "uvrnute" logike (kao što je tvoja) i hrpe (neutemeljenih) reklamacija, teleoperateri su na kraju blokirali automatsko spajanje "collect" poziva. Posljedica je da sada ne možeš više ostvariti "collect" poziv u Hrvatsku iz zemalja gdje su ukinuti ručni posrednici (npr. iz Skandinavije, Australije ili Japana).

smayoo kaže:


Teleoperater bi, po mojoj 'uvrnutoj' logici, prije svega trebao zaštiti svog korisnika (potrošača) od nepredviđenih troškova.

Kada netko poziva tebe, ne očekuješ da si ti taj koji treba platiti poziv.

Ako teleoperater nema mogućnosti upozoriti te da se radi o collect pozivu, kako ti možeš znati da poziv neće biti naplaćen tebi?!
Jedino ako prema broju dolaznog poziva znaš da taj koji te zove evenutalno koristi takvu uslugu (kao u slučaju tvoga sina).

Znajući u kakvom okruženju živim, ne bi me čudilo kad bi određeni sloj ljudi pozivao susjede, prijatelje i neprijatelje koristeći tu uslugu samo iz čiste zlobe.

Komercijalna funkcija koja je normalno ponuđena na korištenje bi trebala imati tehnički implementiran način za obavještavanje korisnika da će mu poziv biti naplaćen prije nego se taj poziv i ostvari.

Već sam ti napisao. Tehnički način za obavještavanje korisnika je na razini mreže implementiran. Digitalna mreža ima digitalnu signalizaciju. Paralelno s dolaznim pozivom, telefon primatelja prima signal o statusu poziva (npr. da je "collect", da je "unsolicited", tj. reklamno-prodajne naravi, da je preusmjeren, tj. da te je pozivatelj zvao na neki drugi broj, a taj je preusmjeren na ovaj, itd.). Teleoperater je tehnički učinio sve da upozori primatelja poziva da je poziv "collect".
Prije 10, pa i prije 20 godina su svi ozbiljniji mobiteli imali implementiran prihvat te signalizacije. Npr. Motorole (čak i one stare "cigle") bi pri dolaznom pozivu najprije prikazale prateći signal odgovarajućim tekstom (npr. "Incoming collect call"), trebalo je pritisnuti OK, i onda bi prikazalo caller ID ako je bio dostupan i pritiskom na zelenu slušalicu bi se javilo na poziv. Nokie bi umjesto caller ID napisale "Collect call" i moglo se odmah javiti zelenom tipkom, a pritiskom na menu tipku bi se prikazalo caller id prije javljanja. Itd.
Prijelazom na smartphoneove, gotovo nijedan proizvođač se nije potrudio implementirati tu signalizaciju u svoje voice call aplikacije. Iznimka je, koliko je meni poznato, npr. Xiaomi.

smayoo,

Jasno mi je da su teleoperateri tu u 'neubranom grožđu', ali krajnjeg korisnika ne interesira 'tko je kriv' i logično je da će se žaliti teleoperateru (iako on objektivno gledano nije krivac), pa je i sasvim logično da se teleoperater zaštiti (od pritužbi svojih korisnika) onemogućavanjem funkcije koja ga može dovesti u sukob sa svojim korisnicima.

Da je veliki broj korisnika zainteresiran za ovu funkciju, to bi se vjerojatno riješilo na razini EU, a ovako, mali broj korisnika je izvukao 'deblji kraj'.